Lošinjski muzej obuhvaća Arheološku zbirku Osor, Umjetničku zbirku Maloga Lošinja u palači Fritzy i Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Lošinju.
Palača Fritzy.Ustupio: LM PRESS.
POVIJEST MUZEJA
Lošinjski muzej osnivao se dugo. Stariji Lošinjani bili su skeptični, jer još pamte nesretnu sudbinu prvog lošinjskog Gradskog muzeja, osnovanog 1955., otvorenog za javnost 1957. i zatvorenog 1960. godine, nakon čega najvrijedniji dio njegovog fundusa nestaje u stalnim selidbama. Mozaik sastavljen od Arheološke zbirke Osor, Umjetničkih zbirki Maloga Lošinja u palači Fritzy i Muzejsko-galerijskog prostora Kula u Velom Lošinju konačno se posložio u cjelinu pod nazivom Lošinjski muzej u rujnu 2007. godine.
Opširnije o povijesti muzeja
- Arheološka zbirka u Osoru
Zbirka je nastala iz više privatnih zbirki osorskih svećenika i sljednika osorskog plemstva, otvorena je za javnost daleke 1889. godine i jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. U 120 godina njenog postojanja i djelovanja mijenjale su se države, vlasti i ovlasti. Jedino što se nije promijenilo je njen smještaj u nekadašnjoj osorskoj gradskoj vijećnicu i loggi iz 15. stoljeća. Posljednjih desetljeća djelovala je u sastavu Narodnog sveučilišta (kasnije Pučkog otvorenog učilišta Mali Lošinj) kao područna zbirka Creskog muzeja u Cresu, da bi 2001. ušla u sastav Lošinjskog muzeja u osnivanju.
- Palača Fritzy
Lošinjani su dugi niz godina Palaču Fritzy zvali ‘sveučilište’, jer je u njoj bilo smješteno Narodno sveučilište. Kako su se u zgradi par desetljeća mijenjali sadržaji, tako je uređivana u više navrata. Krajem 1993. godine u prizemlju zgrade postavljena je stalna izložba Zbirke umjetnina Andra Vida i Katarine Mihičić, obnovljena pet godina kasnije pod nazivom Zbirka hrvatskih majstora A. V. Mihičića. Te, 1998. godine u novoobnovljenoj Velikoj dvorani postavljena je i stalna izložba Zbirke starih majstora Piperata, a obje zbirke objedinjene su pod nazivom Umjetničke zbirke Maloga Lošinja. Zbog otvaranja galerije u prizemlju zgrade u kolovozu 2006. godine, Zbirka Mihičić seli u novouređenu dvoranu na trećem katu, a unutrašnjost palače Fritzy dobiva svoj današnji izgled.
- Kružna kula
Kula iz 15. stoljeća u Velom Lošinju, sve do 1997. godine bila je u ruševnom stanju. Nakon temeljite obnove i rekonstrukcije drvenih dijelova, kula je otvorena za javnost u svibnju 2000. godine. Točno godinu dana kasnije u njoj je svečano otvoren Muzejsko-galerijski prostor Kula, sa stalnom izložbom o povijesti Velog Lošinja i galerijom na trećem katu.
- Muzej danas
U rujnu 2007. godine Lošinjski muzej se izdvojio iz Pučkog otvorenog učilišta Mali Lošinj i osnovao kao lokalni, gradski muzej općeg tipa, a osnivač mu je Grad Mali Lošinj. Djeluje u tri muzejske zgrade u Velom Lošinju, Malom Lošinju i Osoru, te na dva otoka, Lošinju i Cresu. Sjedište Lošinjskog muzeja je u palači Fritzy u Malom Lošinju, gdje su smještene stalne izložbe Umjetničkih zbirki Maloga Lošinja (Zbirka Piperata i Zbirka Mihičić), Galerija Fritzy i uredi muzejskih djelatnika. Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Lošinju izložbeni je prostor Lošinjskog muzeja, u kojem je osim stalne izložbe o povijesti Velog Lošinja smještena i Galerija Kula. Arheološka zbirka Osor zaseban je i stručno samostalan odjel Lošinjskog muzeja. Stalna izložba smještena je na prvom katu, gdje je i radni prostor muzejskih djelatnika, a u prostranoj loggi smješten je lapidarij s antičkim ulomcima, srednjovjekovnom pleternom ornamentikom i renesansnim spolijama, otvoren javnosti 01. lipnja 2010. godine.
MUZEJSKA DJELATNOST
- Zbirke
Dislociranost je sudbina Lošinjskog muzeja. Muzej Apoksiomena u malološinjskoj palači Kvarner, čije se uređenje i otvaranje očekuje do kraja 2010. godine, mogao bi dijelom ući u sastav Lošinjskog muzeja, ako Ministarstvo kulture RH tako odluči. Jedan od četiri odjela Lošinjskog muzeja je i Odjel za istraživanje podmorske baštine, za sada samo ‘u osnivanju’. U tijeku su pripreme za obnovu i uređenje nekadašnjeg toša (mlina) za masline kraj franjevačkog samostana u Nerezinama u ‘Muzej maslinarstva’, a razmišlja se i o etnografskoj zbirci na otoku Susku.
Obzirom na nedostatak prostora za stalne izložbe, povijest pomorstva i turizma Malog Lošinja predstavljat će se nizom povremenih izložbi, koje bi se s vremenom objedinile u virtualni muzej posvećen temi putovanja (putovanje kao nužnost pomorcima, putovanje kao zadovoljstvo turistima).
Stalni postav Arheološke zbirke Osor nije se bitno promijenio preko dvadeset godina, a sanacija zgrade nije dovršena. Započelo se s pripremama novog stalnog postava, koji bi trebao vratiti sjaj gotičko-renesansnoj gradskoj vijećnici i loggi i pod svjetla reflektora staviti najvrijedniju arheološku građu koju ova zbirka čuva.
Započelo se i s projektom digitalizacije muzejske i arhivske građe, kako bi se što prije omogućio on-line uvid u građu za sve zainteresirane korisnike i time potaklo stručnu javnost da obradi do sada nepoznate teme iz naše kulturno-povijesne baštine.
Zbog sve veće potrebe za stručnim vođenjima razmišlja se o organiziranju ‘škole za vodiče’ namijenjene srednjoškolcima i studentima, koji bi nakon niza predavanja, obilaska terena i završnog ispita dobili licencu vodiča za područje Grada Malog Lošinja.
Izvor
Lošinjski muzej PRESS
