GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN sakuplja, istražuje, čuva, obrađuje, prikuplja, predstavlja i zaštićuje duhovnu i materijalnu baštinu, prije svega, varaždinskoga područja na kojemu i djeluje.
- Varaždin – Stari grad. Snimio: Robert Tabula.
POVIJEST MUZEJA
Gradski muzej Varaždin utemeljen je na poticaj Varaždinskoga muzealnog društva i svečano otvoren za posjetitelje 16. studenoga 1925. godine, u prostoru utvrde Stari grad.
Opširnije o povijesti muzeja
Jezgru tadašnjega, prvotnog postava sačinjavali su predmeti prispjeli u novootvoreni Muzej ponajviše kao donacije poznatih varaždinskih obitelji. Tijekom godina obogaćivale su se, kako brojem tako i raznorodnošću, muzejske zbirke zahvaljujući kojima je Muzej prerastao u ustanovu kompleksnoga tipa, sastavljenu od šest specijaliziranih odjela: Arheološkog, Povijesnog, Kulturnopovijesnog, Etnografskog, Entomološkog te Galerije starih i novih majstora. Pored njih, u Muzeju je ustrojen i Odjel zajedničkih službi (Uprava GMV-a) za upravno-pravne, računovodstvene i ostale opće poslove, kao i restauratorsko-preparatorsku djelatnost. Muzejski odjeli danas su smješteni u nekoliko građevina spomeničke vrijednosti, u samoj povijesnoj jezgri grada: gotičko-renesansnoj utvrdi Stari grad, baroknoj palači Sermage, klasicističkoj palači Hercer te Kuli stražarnici u kompleksu Staroga grada.
U sklopu muzejskih odjela trenutno su uređena četiri stalna muzejska postava i to: Kulturnopovijesnoga odjela u Starome gradu, Entomološkoga u palači Hercer te Galerije starih i novih majstora u palači Sermage, a u pripremi je i skoro otvaranje stalnog postava Arheološkog i Povijesnog odjela u prostoru palače Hercer.
MUZEJSKA DJELATNOST
Po svome tipu Muzej je zavičajni i kompleksni, a šest odjela, Arheološki odjel, Povijesni odjel, Kulturnopovijesni odjel, Etnografski odjel, Entomološki odjel, Galerija starih i novih majstora skrbe o 4 stalna postava, aktualnim izložbama, arheološkim iskapanjima, konzervatorsko-restauratorskim djelatnostima.
Uz osnovnu djelatnost, Muzej ostvaruje i ostale različite programe, od kojih su među najvažnijima likovne i tematske izložbe bilo iz vlastitog fundusa ili pak u suradnji s drugim institucijama. Slijedeći suvremene muzeološke tendencije, Muzej se sve više otvara i za druge oblike (kulturnih) sadržaja, pa se nerijetko u njegovim atraktivnim prostorima priređuju koncerti, kazališne i druge predstave, književne manifestacije, stručni skupovi, pa i komercijalni programi poput auto-showova ili modnih revija.
Za svoj rad Muzej je dosad primio brojna priznanja i pohvale kako od stručne tako i od šire javnosti, a među onima značajnijima su: nagrada hrvatske muzejske struke “Pavao Ritter Vitezović”, nominacija, i to kao prvog hrvatskog muzeja 1994. godine, za Nagradu europskoga muzeja godine, koju dodjeljuje Europski muzejski forum, te posebna pohvala za CD-ROM “Kukci” na Međunarodnom festivalu za audiovizualnu i multimedijsku prezentaciju muzeja i baštine F@imp, održanom 2004. godine na Tajvanu, u organizaciji AVICOM-a.
Danas Muzej nastoji osobitu pozornost usmjeriti prema svojoj publici, u koju pripadaju osobe različite životne dobi, naobrazbe, interesa i svega onoga što određuje profil jednog posjetitelja, u cilju da svaki od njih nauči nešto novo ili pak naprosto ugodno provede vrijeme i poželi ponovo jednog dana vratiti se.
- Zbirke Arheološkog odjela
Arheološka i paleontološka građa što je se čuva u fundusu Odjela razvrstana je u sedam zbirka. Po značaju se osobito ističu neke skupine predmeta što tvore određenu kronološku, tipološku ili funkcionalnu cjelinu – npr.: • kameno oruđe tipa udarača i ašelenski artefakti starijeg paleolitika s nalazišta Punikve kraj Ivanca, • paleolitički kameni i koštani artefakti iz špilje Vindije, • skupni nalaz ljevačkog inventara iz Sv. Petra Ludbreškog, starije željezno doba, • grob konja s prilozima skitskog podrijetla, Jalžabet, starije željezno doba, • manja egipatska zbirka iz vlasništva obitelji Pasthory-Varady. Istraživanja: Rekognosciranja – pregledi terena, pokusna, sustavna i zaštitna arheološka istraživanja provodi se kao redovitu djelatnost Odjela. U novije vrijeme sve češće se nadzire različite građevinske zahvate u gradskoj jezgri ili na drugima evidentiranim lokalitetima. Istraživana nalazišta pripadaju različitim razdobljima od paleolitika do 19. stoljeća. Iz velikog broja istraživanih lokaliteta, veliku važnost imaju: eneolitičko naselje Krč kraj Cerja Tužnog, špilja Vilenica kraj Novog Marofa, višeslojno naselje u Sigetcu kraj Ludbrega, višeslojno naselje na Šarnjaku kraj Šemovca, antička Aqua Viva na području Petrijanca, višeslojno naselje Pod lipom kraj Zbelave, nekoliko villa rustica (Jalžabet, Šemovec i Martinić) itd. Nalazišta špilje Vindija i Velika pećina, Punikve kraj Ivanca, Ludbreg, Sv. Petar Ludbreški, Martijanec, Jalžabet, Lonja kraj Matušina arheološki su značajna na razini hrvatske, ali i europske arheologije.
Stalni postav Arheološkog odjela: od osnutka Prethistorijskog odjela GMV-a 1949. do početnih radova na velikoj obnovi varaždinskog Staroga grada 1983. arheološku građu prikazivalo se u trima stalnim postavima, najprije u prizemlju palače Sermage, a poslije u podrumskom prostoru Staroga grada. Od 1983. Odjel nema stalnoga postava. Prostor namijenjen budućem postavu Povijesnoga i Arheološkog odjela dio je palače Hercer u kojoj su već smješteni radni i izložbeni prostori Entomološkog odjela. Po završetku sveobuhvatne građevinske i konzervatorske sanacije palače Hercer, u njoj će dobiti mjesto još dva muzejska odjela: Arheološki i Povijesni te će napokon moći pokazati javnosti najvredniju građu svojih fundusa.
Aktualnosti arheološkog odjela: istraživanje, konzerviranje i prikazivanje srednjovjekovne utvrde u Paki južno od Varaždina vrlo je važan projekt što ga Odjel provodi od 2001. godine.
Cilj je Projekta Paka temeljito istražiti bezimenu utvrdu, konzervirati je i prikazati kao dio spomeničke baštine i svojevrsnu turističku privlačnost. Projekt se provodi uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Varaždinske županije te stalnih donatora: Ghetaldus Varaždin, Trgonom Novi Marof, Kaming Ljubeščica (nedavno se je donatorima pridružio i Akroterij iz Zadra).
Istraživanje Lonje – utvrđena visinskog naselja iz antike, u blizini sela Matušini kraj Novog Marofa, pokrenuto 2005., nastavit će se i u 2006. godini. Ovo veoma važno nalazište prvo je visinsko naselje na području Županije, prema osobitostima posve različito od odavna poznatih Varaždinskih Toplica, Petrijanca i Ludbrega. Strateški položaj, veličina lokaliteta i složena arhitektura najveće su vrijednosti lokaliteta Lonja.
Od početka 2006. Odjel je uključen u susjedski projekt Slovenija – Mađarska –Hrvatska Bastion – interreg IIIa kojeg djelomično financira Europska unija. Cilj je projekta: • poticati što bolje razumijevanje i shvaćanje vrijednosti zajedničke kulturne baštine doživljavanjem ukupnoga kulturnog prostora, • istražiti i predstaviti javnosti obrambene sustave podravskih gradova u 16. stoljeću i povezati lokacije u Sloveniji (Maribor) i Hrvatskoj (Varaždin) u cjelovitu kulturno-turističku ponudu regije. Svrha varaždinskog dijela projekta: • multidisciplinarnim istraživanjem (arheologija, geologija, povijest, povijest umjetnosti) prikupiti podatke o sustavu obrane renesansne utvrde u Varaždinu; sustav obrane sastoji se od dvaju mokrih opkopa, vjerojatno suhoga opkopa te izvrsno očuvanih bedema.
Voditeljica zbirki Arheološkog odjela je muzejska savjetnica Marina Šimek, prof.
- Izdavačka djelatnost
Muzej izdaje kataloge, grafičke mape, vodiče, elektroničke publikacije, stručne publikacije, posebne naklade i povremena izdanja.
Unutar Kule Muzeja djeluje i suvenirnica u kojoj se, za prigodnu cijenu, mogu kupiti arheološki suveniri – replike te muzejske publikacije.
Izvor
GMV PRESS
Vezani članak: Gradski muzej Varaždin – autorski osvrt Sonje Jeđud.
