Od 18. svibnja do 17. lipnja 2022. godine u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se Ciklus europskog arheološkog filma.
U srijedu, 18. svibnja, na Međunarodni dan muzeja, održat će se prvi dan Ciklusa kada će biti prikazana dva hrvatska filma I, Branko by Surname Fučić, autora Bernadina Modrića i Broken Exhibition autora Simona Bogojevića Naratha iz Hrvatske. Simon Bogojević Narath gost je prve večeri Ciklusa.
U srijedu, 25. svibnja, projekcija će početi filmom The Lost Ship of Venice, autora Marca Visalberghia iz Italije i Mauricea Ribièrea iz Francuske, nakon kojeg će biti prikazan film Neronova ludost (Une folie de Neron) autora Paula Rambauda iz Francuske. Gost večeri je autor Mautice Ribière.
Zadnji dan Ciklusa europskog arheološkog filma, u petak, 17. lipnja bit će prikazan film The First Europeans autora Axela Clevenota iz Francuske, za čije gostovanje očekujemo potvrdu sudjelovanja.
Projekcije filmova na otvorenom Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu 18. i 25. svibnja i 17. lipnja počinju u 21 sat.
Svi filmovi (osim filma Neronova ludost koji će biti prikazan na francuskom jeziku) imaju hrvatske titlove. Nakon projekcija publika će moći sudjelovati u razgovoru s najavljenim autorima.
Ciklus europskog arheološkog filma u povodu francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije organiziraju Francusko veleposlanstvo, Francuski Institut u Hrvatskoj i Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita.
Program Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu
Srijeda, 18. svibnja 2022, 21 h
Projekcija filmova I, Branko by Surname Fučić, Bernardin Modrić, Hrvatska Broken Exhibition, Simon Bogojević Narath, Hrvatska
Uz sudjelovanje Simona Bogojevića
Srijeda, 25. svibnja 2022, 21 h
Projekcija filmova The Lost Ship of Venice, Marco Visalberghi, Maurice Ribière, France/Italy Neronova ludost (Une folie de Neron), Paul Rambaud, Francuska
Uz sudjelovanje Mauricea Ribièrea
Petak, 17. lipnja 2022, 21 h
Projekcija filma u okviru Europskog festivala arheologije (17. – 19. 6. 2022.) The First Europeans, Axel Clevenot, France,
Potvrda sudjelovanja Axela Clevenota se očekuje
Svi filmovi (osim filma Neronova ludost koji će biti prikazan na francuskom jeziku) imaju hrvatske titlove a nakon projekcija publika će moći sudjelovati u razgovoru s najavljenim autorima filma.
Lapidarij Arheološkog mzeja u Zagrebu; Foto Igor Krajcar/AMZ
Kratki dokumentarni film o Lapidariju – arheološkom parku u dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu treći je u nizu serijala filmova AMZ dokumentarci kojim publici predstavljamo zanimljivosti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu nalazi se prezentacija zbirke kamenih spomenika iz rimskog doba – Lapidarij. Kameni spomenici iz grčkog i rimskog razdoblja, raznovrsnog sadržaja i namjene, jedan su od značajnih segmenata bogate antičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu. Širi izbor rimske kamene spomeničke građe, sistematiziran u nekoliko tematskih cjelina, izložen je dijelom u muzejskoj zgradi, a većim dijelom na prostoru dvorišta – vrta Muzeja, pod trijemom i u slobodnom prostoru. Izloženi su odabrani kameni spomenici – miljokazi, počasni natpisi, monumentalne statue, žrtvenici, nadgrobne stele, sarkofazi i drugo – poglavito oni većih dimenzija i težine.
Jedan od spomenika u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu je Sunčani sat s posvetom Jupiteru i Solu izrađen od vapnenca. Sat je pronađen u Josipdolu u Lici a datiran je u 3. stoljeće. Na prednjoj strani spomenika izdubljena je okrugla udubina, kojoj je po sredini urezan vertikalna crta koja označava podnevnu liniju. Sa svake strane nalaze se još po 4 urezane linije za odgovarajuće sate prije i poslije podne. Ovaj se sunčani sat mogao dakle okvirno rabiti od 8 do 16 sati. Točnost mu je bila upitna po današnjim standardima jer nije bio podešen prema geografskoj širini, a nije imao ni urezane crte za zimski i ljetni solsticij kao ni ekvatorijalnu liniju. Na gornjem dijelu je ostala sačuvana udubina u kojoj je moralo biti učvršćena metalna kazaljka. Ispod sata je sačuvan posvetni natpis Jupiteru i Solu, zaštitniku neimenovanog cara koji glasi:
Kratkim dokumentarnim filmom o jednoj od najvećih arheoloških knjižnica u Hrvatskoj Arheološki muzej u Zagrebu započinje serijal filmova AMZ dokumentarci kojim će publici predstavljati zanimljivosti iz muzeja.
Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu od samog je početka bila i ostala nerazdvojivi dio Muzeja. Prilikom svečanog otvaranja Narodnog muzeja u Zagrebu 1846. godine u Opatičkoj ulici br. 18 (danas palača Narodnog doma) bile su izložene i knjige koje su poklonjene Muzeju. Tako je i simbolično označen početak knjižnične djelatnosti.
Od svog osnutka knjižnica je doživjela brojne promjene prateći tako sudbinu muzeja. Tijekom desetljeća, pa i stoljeća, mijenjao se način vođenja inventarnih knjiga, a smještaj jedinica knjižnične građe morao se prilagođavati različitim prostorima. Kontinuiranim napretkom knjižničarske struke s vremenom se počela poklanjati veća pažnja očuvanju bogatog knjižničnog fonda, kao i stručnoj osposobljenosti knjižničara. Dolaskom suvremenog doba, knjižnica se informatizirala te se veći dio knjižničarskog posla danas obavlja pomoću računalnih programa.
Promjene lokacija Muzeja od Opatičke ulice, Demetrove, Akademijine palače na Zrinskom trgu i na kraju današnja adresa Trg Nikole Šubića Zrinskog imale su za posljedicu ne samo premještanje knjiga već i dijeljenje knjiga između sljedbenika Narodnog muzeja. Inventarne knjige kontinuirano se vode od početka rada Muzeja do danas, i iz njih je vidljivo da Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu raspolaže s približno 65000 jedinica knjižnične građe te po veličini svog knjižničnog fonda spada u vodeće arheološke knjižnice na našim prostorima.
Razmjenom muzejskog stručnog časopisa (Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu) s više od 360 institucija u zemlji i inozemstvu, muzejska knjižnica sustavno obogaćuje svoj fond.
Potrebno je naglasiti da je Knjižnica otvorena za sve kategorije korisnika, koji pomoću kataloga knjižnice mogu pretražiti i dobiti na korištenje jedinice knjižnične građe. Veliki izbor referentne građe, serijskih publikacija, časopisa i monografija obogaćuje našu knjižnicu, a pojedini naslovi od 16. do 19. stoljeća daju knjižnici i muzejsku vrijednost.
U skladu sa svojom dugovječnom tradicijom knjižnica će i dalje zauzimati važno mjesto u edukaciji i stručnom i znanstvenom radu svojih korisnika, posebice arheologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti i klasičnih filologa.
Kratki dokumentarni film Arheološkog muzeja u Zagrebu „Broken Exhibition“ u režiji Simona Bogojevića Naratha i produkciji studija Neo Kenges posvećen je izložbi „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ koja je postavljena prije potpunog zatvaranja zbog širenja pandemije Covid-19 u ožujku 2020 godine. Ujutro 22. ožujka grad Zagreb i okolicu pogodio je razoran potres u kojemu je gradski centar, uključujući i zgradu Arheološkog muzeja, pretrpio znatnu štetu. Stalni muzejski postavi morali su biti evakuirani, kao i izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ koja, iako u potpunosti postavljena, do sada nikada nije predstavljena publici u Zagrebu.
Kratki dokumentarni film „Broken exhibition“ o „polomljenoj“ izložbi „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ autora Ivana Drnića, višeg kustosa Arheološkog muzeja u Zagrebu, je rezultat gotovo desetljeće dugog muzejskog, terenskog i znanstvenog rada. Planirana kao središnji izložbeni projekt Arheološkog muzeja u Zagrebu u 2020. godini, trebala je predstaviti materijalnu i duhovnu kulturu stanovnika željeznodobnog naselja, smještenog na prostoru današnjeg grada Siska. Ovo je naselje, koje antički izvori spominju pod nazivom Segestika i Siscija, predstavljalo jedno od najvažnijih željeznodobnih centara na prostoru kontinentalne Hrvatske pa je, stoga, predstavljanje dosadašnjih istraživačkih rezultata široj javnosti trebao biti značajan kulturni događaj. Izložba je prvi puta javnosti trebala biti predstavljena 20. ožujka 2020. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, no zbog pandemije izazvane novim koronavirusom njeno otvorenje je odgođeno. Autor izložbe, tehnička služba i ostali muzejski suradnici završne radove na izložbi obavili su u petak 20. ožujka u večernjim satima. Nažalost, uskoro je uslijedio novi, mnogo jači udarac! Ujutro 22. ožujka grad Zagreb i okolicu pogodio je razoran potres u kojemu je gradski centar, uključujući i zgradu Arheološkog muzeja, pretrpio znatnu štetu. Stalni muzejski postavi morali su biti evakuirani, kao i izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ koja, iako u potpunosti postavljena, nikada nije predstavljena publici u Zagrebu.
Izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ otvorena je 7. listopada, u Gradskom muzeju Sisak. Arheološki muzej u Zagrebu planira postaviti i publici predstaviti izložbu u prvoj polovici 2021. godine.
Film „Broken Exhibition“ premijerno je prikazan na online 6. Međunarodnom festivalu arheološkog filma u Splitu.
Naslov filma: Broken Exhibition
Redatelj: Simon Bogojević Narath
Producent: Studio Neo Kenges
Scenarist: Simon Bogojević Narath
Stručni savjetnik: Ivan Drnić
Ilustracija i animacija: Simon Bogojević Narath
Montaža: Simon Bogojević Narath, Antonia Begušić
Snimatelj: Saša Kavić, Antonia Begušić
Trajanje filma: 17’ 04’’
Arheološki muzej u Zagrebu, 2020.
Nakon godinu dana produkcija animiranog filma “1202.” redatelja Tomislava Gregla približava se kraju. Montaža i grafička obrada privedena je kraju, a upravo se dovršava originalna glazba. Monumentalnu glazbenu kulisu filma podario je maestro Darko Hajsek, inače dobitnik Zlatne Arene za glazbu u filmu “Snivaj, zlato moje”.
“1202.” je ekranizacija istoimenog romana autora Frane Herende o križarskoj opsadi Zadra dotične godine. Roman je dotiskivan nekoliko puta, preveden je na engleski jezik, a po njemu je snimljen i radio roman. U Gradskoj knjižnici Zadar u srpnju je bila održana i izložba filmske glinene scenografije akademskog kipara Ante Strinića, uz književni predložak i trailer filma.
1202. ; Fotografiju ustupila IB
Ovo je umjetnički animirani film u trajanju od osam minuta, koji će se predstavljati na međunarodnim festivalima. Priča je oživljena tradicionalnim tehnikama – reljefnim pozadinama od gline i animiranim crtežima na papiru. Kompjuter je korišten samo u postprodukciji da bi se postigao željeni izgled oživljenih duhova prošlosti.
Redatelj filma Tomislav Gregl bavi se filmskim stvaralaštvom u svojstvu snimatelja i redatelja od 1987. godine. Snimio je velik broj umjetničkih kratkometražnih filmova i sudjelovao u stvaranju sva tri hrvatska dugometražna animirana filma. Njegov “Malformance-Performance” iz 2007. nagrađen je na Danima hrvatske animacije 2007. i Montpellieru 2008., a “Zulejku” iz 2013. francuska distribucijska kuća Gonella Productions otkupila je za svjetsku distribuciju.
Scenaristica “1202.” je Maja Gregl, dizajner likova i animator Dario Kukić, skladatelj Darko Hajsek, umjetnički direktor Tihoni Brčić, glinenu scenografiju kreirao je Ante Strinić, a dizajneri zvuka su Bojan Kondres i Žana Lončarić. Renomiranoj producentskoj kući Maxima film d.o.o., ovo je tek prvi, nadamo se u nizu budućih animiranih filmova. Film je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i grada Zadra.
Pozivamo vas na otvorenje 5. Međunarodnog festivala arheološkog filma u četvrtak 8. 11. u 18,00h u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika – Split.
Napomena, kao uvertira festivalskih događanja 7. 11. u srijedu u 17,30 u prostorijama Alliance Francaise Split u Marmontovoj ulici bit će predavanje Gerarda Sabatiera, Vauban i suvremene fortifikacije.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
