by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 3, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2016.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Urednik: Igor Uranić
Tekstovi: Filip Beusan, Buna Bernarda Juretić, Igor Kusin, Sara Librenjak, Zdravka Matišić, Jasmina Osterman, Tatjana Paić-Vukić, Porin Šćukanec Rezniček, Kristina Šekrst, Maja Turčić, Igor Uranić, Iva Valentić, Inga Vilogorac Brčić
Prijevod: Vesna Vyroubal, Vlsata Vyroubal
Fotografije: Arheološki muzej u Zagrebu, Igor Krajcar, Filip Beusan, Goran Vranič (katalog izložbe autorice Tatjane Paić-Vukić: Riječ, pismo, slika; HAZU 2014.), Ivan Dobrina, Robert Leš
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 183
Cijena: 100 kn
ISBN 978-953-8143-02-1
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB.
Katalog “Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja” prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu tijekom 2016. godine.
Cilj ove izložbe Arheološkoga muzeja u Zagrebu, koji u svojim zbirkama čuva mnoštvo povijesnih zapisa od starog do srednjeg vijeka, jest povezati razvoj ljudske svijesti kroz spektar razvoja umijeća pisanja na raznim stranama svijeta, te tehnike i metode pisanja. Ona je kratak pregled na nepreglednu tematiku starih pisama i onih koja su još uvijek u uporabi, od egipatskih hijeroglifa, klinastih pisama do pisama Bliskog i Dalekog istoka i onih čije značenje nismo uspjeli odgonetnuti, pa sve do suvremenog doba i strojnog pisanja.
Iz Uvoda, Igor Uranić
U Uvodnom dijelu, koji potpisuje Igor Uranić, predstavlja se namjena postavljanja izložbe i koncept publikacije. Ukratko se opisuje nastanak pisma i njegova poveznica s ljudskom mišlju i ekspresijom kao metodom komuniciranja koja se razvila iz crteža/slike/figuralnog prikaza. Navode se najstarija poznata pisma i, unutar posebnog potpoglavlja, ostala pisma brončanog doba.
Pisma su prezentirana prvom zasebnom cjelinom – Pisma svijeta. Cjelina obuhvaća poglavlja “Egipatska pisma” (Kristina Šekrst, Igor Uranić), “Pisma Mezopotamije” (Jasmina Osterman), “Nepoznata pisma i jezici” (Igor Uranić), “Lineari A, B, C i kretski hijeroglifi” (Kristina Šekrst), “Prasinajsko pismo, feničko pismo, aramejsko pismo i derivati” (Kristina Šekrst), “Grčki alfabet” (Jelena Marohnić, Porin Šćukanec Rezniček), “Latinica” (Inga Vilogorac Brčić), “Ogamsko pismo” (Kristina Šekrst), “Hebrejsko pismo” (Igor Kusin), “Arapsko pismo” (Tatjana Paić-Vukić), “Kavkasko albansko, gruzijsko i armensko pismo” (Kristina Šekrst), “Anatolijska pisma” (Kristina Šekrst), “Iranska pisma” (Kristina Šekrst), “Kinesko pismo” (Iva Valentić), “Pisma južne i jugoistočne Azije (Zdravko Matišić), “Tibetsko pismo” (Kristina Šekrst), “Korejsko pismo” (Sara Librenjak), “Japanska pisma” (Sara Librenjak), “Drevna i moderna afrička pisma” (Kristina Šekrst), “Američka i kanadska indijanska pisma” (Kristina Šekrst), “Južna i srednja Amerika” (Kristina Šekrst), “Srednjovjekovna pisma” (Kristina Šekrst, Buna Bernarda Juretić) i “Pisma iz naših krajeva” (Kristina Šekrst). Svako predstavljeno pismo opisano je i prezentirano, a priložene su i fotografije artefakata na naspisima pojedinog jezika.
Druga cjelina naslovljena Čovjek i pisana riječ obuhvaća poglavlja “Knjižnice” (Porin Rezniček Ščukanec), u kojem su prezentirane knjižnice i sustav očuvanja pisane riječi u razdoblju Starog Egipta, na području Mezopotamije, u Grčkoj, Rimu, islamskim zemljama te u razdoblju srednjeg i novog vijeka te u udaljenim područjima Indije i Kine, zatim poglavlje “Svete knjige i magija pisane riječi” (Igor Uranić), “Pisari i pisarski pribor” (Porin Ščukanec Rezniček).
Posljednja, treća cjelina – Moderno doba – obuhvaća poglavlja vezana uz metode reprodukcije pisma: “Tiskarski stroj” (Igor Uranić), “Pisaći strojevi” (Igor Uranić), “Penkala” (Igor Uranić), “Povijest tipografije na zapadu” (Maja Turčić), “E-knjige” (Maja Tručić), “Brailleovo pismo” (Igor Uranić), “Kriptografija” (Filip Beusan) i “Suvremeni pogled na čitanje i pisanje” (Igor Uranić).
Na kraju Publikacije nalazi se Popis literature.
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, fotografijama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 11. 8. 2017.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 2, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2017.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Urednik: Lidija Bakarić
Autori tekstova:Lidija Bakarić, Dubravka Balen Letunić, Tomislav Bilić, Ana Franjić, Ian C. Freestone, Alka Domić Kunić, Ana Marić, Sanjin Mihelić, Domagoj Perkić, Andrijana Pravidur, Ivan Radman-Livaja, Andrej Sablić, Emily Zavodny
Autori kataloških jedinica: Lidija Bakarić, Andrej Sabljić: 1-51, 53-146, 173, 175, 176; Dubravka Balen Letunić: 52; Andrijana Pravidur: 147-164; Ana Marić: 165-172; Tomislav Bilić: 174; Katalog / Catalogu AMZ; 1-149, 173-176: ZM BiH: 147-172.
Prijevod i lektura: Neven Divjakinja, Matija Pospiš
Fotografije: Arhiv AMZ, Igor Krajcar (AMZ), Filip Beusan, Andrijana Pravidur, Ana Marić, Samir Mujagić, Franjo Topič, Odsjek za dokumentaciju Odjeljenja za arheologiju ZMBiH (drugi autori posebno su navedeni uz fotografiju)
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 183
Cijena: 100 kn
ISBN 978-953-8143-05-2
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB.
Katalog “Japodi – zaboravljeni gorštaci” prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju otvorene 29. lipnja 2017. godine. Autorice arheološke koncepcije izložbe su Lidija Bakarić (AMZ) i Andrijana Pravidur (ZMBiH), prostorne koncepcije i oblikovanja Ema Gerovac i Ana Bjelić, dok su stručni suradnici na postavljanju izložbe bili Dubravka Balen Letunić, Martina Blečić Kavur, Alka Domić Kunić i Andrej Sabljić.
Lidija Bakarić muzejska je savjetnica i voditeljica Japodske zbirke AMZ-a. Svoja istraživanja provodila je proučavajući građu Zbirke zaključujući o različitim aspektima života Japoda, japodske kulture, tehnologije i umjetničkog obrta te prezentirajući saznanja putem članaka, predavanja i stručnih izložbi (Pretpovijesni jantar i staklo iz Prozora u Licii Novog Mesta u Dolenjskoj, Jantar i koralji, Japodi – nedovoljno poznat narod). Ovom izložbom predstavljene su nove spoznaje o Japodima. Uz izloške koje čuva Arheološki muzej u Zagrebu izložena je i reprezentativna građa s japodskih nalazišta u dolini Une kod Bihaća, koja se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.
Rekonstrukcija zbivanja i života u prošlosti u svakom je pogledu složen posao. Zapravo, moglo bi se reći da tu složenost nadmašuje možda još samo zanimljivost i privlačnost samog tog zadatka. Ovo se jednostavno pravilo u potpunosti može primijeniti na Japode, da se poslužimo nazivom koji koristimo, netko za narod ili pleme, a onetko za indigeno pučanstvo na području koje se prostire između Velebita te tokova Une i Kupe u vrijeme od kojeg nas dijele puna dva do tri milenija. Danas o Japodima sudimo na temelju istraživanja koja se provode još od sredine 18. stoljeća, a obuhvaćaju terenski i kabinetski rad te, osobito u novije vrijeme, najraznovrsnije znanstvene analize.
Iz Predgovora, Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a
Katalog se sastoji od niza članaka koje potpisuju različiti autori – suradnici na izradi projekta izložbe i kataloga. Teme se dotiču općenito područja koje su bili naseljavali Japodi, njihovih najvećih središta i zajdnica, saznanja o Japodima koja su očuvana u povijesnim izvorima, njihovog načina života te istaknutih nalazišta i nalaza.
Sanjin MIHELIĆ – Predgovor
Lidija BAKARIĆ – Geomorfologija i fenomen krša; Japodi; Ovostrani ili cisalpinski gradovi
Dubravka BALEN-LETUNIĆ, Domagoj PERKIĆ – Onostrani ili transalpinski gradovi
Alka DOMIĆ KUNIĆ- Japodi kroz povijesne izvore
Andrijana PRAVIDUR – Japodske zajednice na području Pounja u sjeverozapadnoj Bosni
Ana MARIĆ – Pounje u zadnjim stoljećima prije Krista
Lidija BAKARIĆ – Kompolje grob 47
Ana FRANJIĆ, Ian C. FREESTONE – Japodske perle iznutra i izvana
Emily ZAVODNY, Lidija BAKARIĆ – Život na gradini Veliki Vital
Emily ZAVODNY – Arheologija prehrane i okoliša tijekom brončanog doba i željeznog doba u Lici
Lidija BAKARIĆ – O neuobičajenim predmetima unutar japodske zbirke; Stigmatizacija
Ivan RADMAN-LIVAJA – Ratovi s Rimljanima i konac neovisnosti
Tomislav BILIĆ – Čovjek koji je pokorio Japode
Andrej SABLJIĆ, Lidija BAKARIĆ – Pisani kamen
Na kraju Publikacije nalaze se Popis literature i Katalog.
Kataloški dio vizualno je izdvojen zelenom bojom, a sadrži popis izložaka, njihov opis i fotografije.
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, kartama, fotografijama, slikama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 12. 8. 2017.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 2, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Institut za antropologiju, Zagreb, Arheološki muzej Istre, Pula
Zagreb, 2017.
AMZ
Za nakladnike: Sanjin Mihelić, Saša Missoni, Darko Komšo
Urednici: Ivor Janković, Darko Komšo, Sanjin Mihelić, James C. M. Ahern
Autori tekstova: James C. M. Ahern, Antonela Barbir, Rory Becker, Barbara Cvitkušić, Filip Franković, Katarina Gerometta, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Sanjin Mihelić, Fred H. Smith, Jacobo Weinstock, Krunoslav Zubčić
Recenzenti: Mario Novak, Nikola Vukosavljević
Prijevod: Tomislav Bilić, Filip Franković, Katarina Gerometta, Ivor Janković
Fotografije: James C. M. Ahern, Antonela Barbir, Rory Becker, Anton Divić, Filip Franković, Katarina Gerometta, Nina Gostinski, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Igor Krajcar, Nenad Kuzmanović, Dario Maršanić, Sanjin Mihelić, Mario Novak, Petra Rajić Šikanjić, Goran Tomac, Krunoslav Zubčić
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 188
ISBN 978-953-8143-04-5
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB.
Monografija “Projekt ARCHAEOLIM – arheološka istraživanja kasnog pleistocena i ranog holocena na prostoru Limskog kanala” prezentira tijek i rezultate projekta “Arheološka istraživanja kasnog pleistocena i ranog holocena na prostoru Limskog kanala, Istra” (ARCHAEOLIM), koji je u proveden u razdoblju od lipnja 2014. do lipnja 2017. godine, pod vodstom dr. sc. Ivora Jankovića, zaposlenika Instituta za antropologiju u Zagrebu.
Projekt je financirala Hrvatska zaklada za znanost, uz sudjelovanje dr. sc. Jamesa C. M. Aherna (Odsjek za antropologiju, Sveučilište u Wyomingu, SAD), Antonele Barbir (Odjel za kopnenu arheologiju HRZ, Zagreb), dr. sc. Rory Beckera (Odsjek za antropologiju/sociologiju, Seučilište Eastern Oregon, SAD), dr. sc. Barbare Cvitkušić (Institut za antropologiju, Zagreb), dr. sc. Katarine Geromette (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile, Pula), Darka Komše (Arheološki muzej Istre, Pula), Sanjina Mihelića (Arheološki muzej u Zagrebu Zagreb), Zrinke Premužić (Institut za antropologiju, Zagreb), dr. sc. Freda H. Smitha (Odsjek za sociologiju i antropologiju, Sveučilište u Illinoisu, SAD), dr. sc. Jacoboa Weinstocka (Filozofski fakultet, Sveučilište Southampton, Velika Britanija), Krunoslava Zubčića (Odjel za podvodnu arheologiju HRZ, Zagreb).
Nakon tri godine znanstvenog rada i arheoloških istraživanja, ova knjiga iznosi najvažnije rezultate i spoznaje koje su proizašle iz našeg projekta. Naravno, kao što svi znanstvenici koji se bave sličnom tematikom dobro znaju, znanstvene analize skupljenog materijala provodit će se još godinama i, nadamo se, rezultirati još mnogim znanstvenim i stručnim publikacijama. Nadalje, nadamo se da će naši mlađi kolege, koji su se kao studenti s nama družili na terenskim istraživanjima, u budućnosti dati svoj doprinos nekim analizama ili radom koji če se temeljiti na rezultatima ovog znanstvenog projekta. Također, mišljenja smo da rezultati projekta govore o važnosti nastavka rada na nekim od lokaliteta koje smo istraživali u sklopu projekta ARCHAEOLIM, te nam je namjera istraživanja nastaviti u budućnosti.
Iz poglavlja Projekt ARCHAEOLIM, I. Janković, D. Komšo, J. C. M. Ahern
Nakon općih informacija o Publikaciji i Projektu poglavljem “Projekt ARCHAEOLIM” (J. Janković, D. Komšo, J. C. M. Ahern) predstavljeni su ciljevi i rezultati Projekta te je prezentiran općeniti uvod u razdoblje iz kojeg potječu istraživani lokaliteti na području Istre i Hrvatskog primorja. Slijedi poglavlje “Dosadašnja arheološka istraživanja u Limskom kanalu i okolnim područjima” (D. Komšo, B Cvitkušić, I. Janković), kojim je dan temeljni kontekst započetih i provedenih istraživanja. Način i metode istraživanja nalaza prezentirani su poglavljima “Nalazi ljudskih kosturnih ostataka” (I. Janković, J. C. M. Ahern, F. H. Smith), “Keramički nalazi” (F. Franković, S. Mihelić), “Nalazi litike i kamenih izrađevina” (A. Barbir, D. Komšo, I. Janković). Poglavljima “Zooarheologija” (J. Weinstock), “Geoarheologija” (K. Gerometta), “Daljinsko istraživanje i geofizika” (R. Becker) te “Podvodni terenski pregled Limskog kanala” (K. Zubčić, I. Janković, I. Karavanić). Opisane su općenite karakteristike pojedinih metoda interdisciplinarnog istraživanja kompleksnih arheoloških nalazišta. U zasebnom poglavlju “Uključivanje javnosti o važnosti popularizacije znanosti” (S. Mihelić, B. Cvitkušić) navedene su provedene aktivnosti vezane uz prezentaciju Projekta široj javnosti. Na kraju Publikacije nalazi se popis projektnih publikacija i diseminacija rezultata, Popis literature i Zahvale.
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, poglavito fotografijama (uz makro fotografije nalaz, vizure i detalje lokaliteta te mikrofotografije, zapažaju se izrazito brojni pojedinačni i grupni portreti voditelja i sudionika) i kartama.
Prijevod na engleski, u fontu smanjene veličine, nalazi se na kraju svakog poglavlja.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 12. 8. 2017.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 2, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2017.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Urednica: Slađana Latinović
Autori kataloga izložbe: Slađana Latinović, Sunčica Nagradić Habuš, Danijel Lončar
Autori kataloških jedinica: Slađana Latinović, Sunčica Nagradić Habuš, Miroslav Nađ, Vlasta Vyroubal
Prijevod: Sunčica Nagradić Habuš, Danijel Lončar
Fotografije: Igor Krajcar, Arheološki muzej u Zagrebu, Zottmann GmbH, Centar za antropologiju, HAZU, Miroslav Vuković
Crteži: Miljenka Galić
Ilustracije: Miljenko Gregl
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 263+
Cijena: 100 kn
ISBN 978-953-8143-03-8
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB.
Katalog “Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu” prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu u razdoblju od 30. ožujka do 14. lipnja 2017. godine.
Od najranijih su vremena do današnjih dana sačuvani tragovi brojnih pomagala koja odražavaju standarde i dostignuća u čovjekovom ovladavanju medicinskim i farmaceutskim znanjima i vještinama. U doba antičkih civilizacija Grčke i Rima ove su discipline dosegle dotad nepoznate visine, a repertoar medicinskih instrumenata znantno se proširio, usporedno s upoznavanjem zakonitosti iz područja medicine, farmakologije, epidemiologije te srodnih znanosti. Jednu veliku i reprezentativnu zbirku ovakvih pomagala iz antičkog doba čuva Arheološki muzej u Zagrebu.
Iz Predgovora, Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a
Zbirku artefakata povezanih s prakticiranjem medicine u razdoblju antike iz Arheološkog muzeja u Zagrebu javnosti je prvi puta prezentirao prije trideset i pet godina dr. sc. Zoran Gregl. Članak o zbirci medicinskih istrumenata iz fundusa AMZ-a dr. sc. Gregl objavio je u Vjesniku arheološkog muzeja u Zagrebu 1982. godine. Na temelju njegovog rada autori izložbe i kataloga, Slađana Latinović, Sunčica Nagradić Habuš i Danijel Lončar, izdvojili su najznačajnije dijelove ove zbirke i prezentirali ih u suvremenom kontekstu.
Izložba je organizirana povodom 35. obljetnice prve objave medicinskih instrumenata iz AMZ-a te uoči pripreme za registraciju Zbirke medicinskih instrumenata iz Siska.
U uvodu Publikacije navodi se spomenuti članak dr. sc. Zorana Gregla i prezenentira njegov koncept i sadržaj te daljnji istraživački rad na medicinskoj materijalnoj građi iz AMZ-a. Predstavlja se muzejska zbirka, koja obuhvaća nalaze iz Siska.
Katalog je podijeljen na kronološka poglavlja počevši od prapovijesti (Medicina u prapovijesti, Medicina u civilizacijama Starog Istoka), preko antike (Božanski liječnici u antici), odnosno grčkog (Razvoj medicinske misli klasične Grčke, Razvoj helenističke medicine, Grčka medicina u Rimu) i rimskog razdoblja (Rimska medicina) do kasne antike (Medicina u kasnoj antici), uz prezentaciju specifičnih tematika koje se dotiču (ljudskih) prava i položaja (Položaj liječnika u antici, Žene u antičkoj medicini, O pacijentu), zdravstvenog stanja cjelokupnog društva (Zdravlje Carstva, Velike bolesti antike) te razvoja pojedinih grana medicine i opreme (Razvoj ljekarničkog umijeća, Antički medicinski pribor, Medicinski zahvati u antici).
Fotografije spomenika, artefakata (od stakla, metala, bronce, kosti) i numizmatičkih nalaza nalaze se u okviru navedenih poglavlja, a s Kataloškim dijelom, koji se sastoji od popisa kataloških jedinica s njihovim opisima, povezane su preko broja slike (nisu poredani prema broju slike). Kataloški dio je vizualno istaknut zelenom bojom papira na kojem je tiskan.
Na kraju Publikacije (nenumerirano) nalaze se Popis literature i Zahvale.
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, fotografijama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 11. 8. 2017.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 2, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2016.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Autorica: Ana Solter
Urednica: Ana Solter
Suradnici: Marina Bagarić, Jacqueline Balen, Tomislav Bilić, Maja Bunčić, Miljenka Galić, Arijana Koprčina, Dora Kušan Špalj i Ivan Radman-Livaja
Recenzenti: Ivan Mirnik, Rajna Šošić Klindžić
Fotografije: Josip Brundšmid, Mate Crnić, Tošo Dabac, Stojan Dimitrijević, Ivan Drnić, Damir Fabijanić, Viktor Hoffiller, Đuro Janeković, Igor Krajcar, Blaž Madjer, Ivan Mirnik, Omer Mujadžić, Dorica Nemeth-Ehrlich, Josip Purić, Ante Rendić-Miočević, Ludwig Schwoiser, Franjo Snidaršić, Ivan Standl, Branko Šenoa, Zdenko Vinski
Jezici: hrvatski
Stranica: 344
Cijena: 200 kn
ISBN 978-953-8143-01-4
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB
Monografija “Arheološki muzej u Zagrebu – život od 19. do 21. stoljeća” povezana je s izložbom “i Palača i muzej – život od 19. do 21. stoljeća” održanom u Arheološkom muzeju u Zagrebu u razdoblju od 4. travnja do 1. lipnja 2013. godine. Publikacija, u formi kataloga i tematski zaokružene monografkse publikacije, nastala je kao rezultat proučavanja građe Arhiva Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji sadrži dokumente o radu Muzeja i njegovih djelatnika od nastanka do danas.
Autorica monografije Ana Solter viša je dokumentaristica i voditeljica Odjela za dokumentaciju Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Umjesto uobičajenog uvoda i/ili predgovora (ravnatelja ili autora) započinje se zahvalom koju Autorica upućuje suradnicima i članovima obitelji.
Publikacija je podijeljena na deset cjelina s poglavljima. Prve tri cjeline obuhvaćaju poglavlja kojima je autorica Ana Solter, dok su suradnici participirali poglavljima unutar od 4. do 9. cjeline. Naslov cjelina citati su preuzeti iz istaknutih ili značajnih publikacija.
Na početku (1. Prie štalicu, zatim kravicu) opisuje se osnivanje Narodnog muzeja – preteče Arheološkog muzeja u Zagrebu, a zatim i djelovanje Arheološkog odjela Narodnog zemaljskog muzeja od 1868. do 1892. godine (2. U historiji našega muzeja sjati će uvijek ime našega Ljubića, kao pravoga osnivača njegova) te razdoblje u kojem je muzejski djelovao Josip Brunšmid (3. Put iskonskog tragača za spoznajama o nepoznatim prostorima, zrak svjetla koji ponire u dubinu prošlosti). Četvrta cjelina odnosi se na prezentaciju zaštite kulturne baštine tijekom Prvog svjetskog rata (4. U ubojne svrhe rekviriraju se crkvena zvona). Petom cjelinom predstavljeno je djelovanje Muzeja između dva svjetska rata (5. Koliko puta se mi pitamo, čemu trošimo svoju energiju, i je li uopće kome stalo do toga, da se naše kulturne ustanove razvijaju i cvatu). Šesta cjelina posvećena je razdoblju Drugog svjetskog rata (6. Muzej tijekom drugog svjetskog rata). U okviru sedme cjeline opisana je palača Vranyczany-Dobrinović, odnosno građevina u kojoj se danas nalazi Muzej (7. Onomu, koji će da tu stanuje, trebat će i debela kesa). Osma cjelina posvećena je prezentaciji rada, ustroja i i koncepcije AMZ-a u razdoblju od 1945. godine do suvremenog razdoblja (8. Arheološki muzej u Zagrebu nakon 1945. godine). U okviru devete cjeline okupljeni su prilozi, a deseta se odnosi na popis literature.
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, kartama, fotografijama, arhivskim snimkama, slikama i crtežima. Tvrdo je ukoričena s vezanjem na prednjoj strani.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 14. 8. 2017.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Aug 7, 2017 | Autorski osvrti, Edukacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Istaknuto, Priručnici, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj
FFST Odsjek za povijest umjetnosti, Split, 2014.
FFST
Odgovorni urednik: prof. dr. sc. Aleksandar Jakir
Glavni urednik: doc. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš
Recenzenti: prof. dr. sc. Josip Belamarić, doc. dr. sc. Marija Kolega
Fotografije: Živko Bačić, Tonko Bartulović, Jasna Jeličić Radonić, Ana Sedlar, Tonći Seser
Crteži: Branko Penđer
Prijevod sažetka na engleski: Graham McMaster
Jezici: hrvatski, engleski (sažetak)
Stranica: 64
Cijena: 50 kn
ISBN 978-953-7395-64-3
Galerija fotografija [foto: VJB]
Naslovnica publikacije “Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije”. Foto: VJB.
Priručnik “Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije” nastao je iz potrebe da se u sažetoj formi prezentiraju urbanistička i arhitektonska ostvarenja najznačajnijih gradova na području rimske Dalmacije – Salone, glavnog grada rimske provincije Dalmacije, kolonija Narone, Iadera i Aequuma te municipija Aeonone, uz cjeloviti uvid u novija istraživanja urbanizma i arhitekture antičkih gradova rimske provincije Dalmacije.
Dr. sc. Jasna Jeličić Radonić 1992. godine doktorirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1976. do 2007. godine radila je u Ministarstvu kulture – Konzervatorskom odjelu u Splitu, gdje je vodila konzervatorske radove i arheološka istraživanja antičke i ranokršćanske arhitekture (Lastovo, Brač, Hvar, Gata, Salona). Od 2007. godine redoviti je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu gdje predaje kolegije antčke umjetnosti te izborne kolegije na Odsjeku povijesti.
Ova Publikacije rezultat je predavanja s terenskom nastavom održanom na antičkim lokalitetima u okviru kolegija namijenjenih studentima studija povijesti i povijesti umjetnosti FFST.
Reprezentativni spomenički kompleksi, monumentalne javne građevine te segmenti fortifikacijske arhitekture s kulama, često nadopunjeni natpisima o građevinskim pothvatima iz različitih povijesnih razdoblja, jasno govore o visokoj razini urbanog života rimske Dalmacije. (…) Otkriveni spomenici u tim urbanim središtima pokazuju osnovne principe rimskog urbanizma primijenjenog kod planiranja gradova na istočnom jadranu.
Iz Uvoda, dr. sc. Jasna Jeličić Radonić
Publikacija je podijeljena na poglavlja prema gradovima čije se karakteristike prezentiraju, sa zaključkom i sažetkom na engleskom jeziku na kraju (Uvod, Salona, Aequum, Narona, Iader, Aeonona, Zaključna razmatranja, Urban Planning and Architecture in Roman Dalmatia).
Za svaki navedeni grad uz urbanističke karakteristike grada i arhitektonske karakteristike njegovih sačuvanih građevinskih cjelina navedeni su i opisani značajni spomenici i artefakti, očuvane kamene skulpture i kameni natpisi.
Publikacija je opremljena fotografijama u boji i kartama. Priloženi su snimci arheoloških istraživanja i crteži, tlocrti i rekonstrukcije te elementi prvotne dokumentacije spomenika.
Zahvaljujem autorici dr. sc. Jasni Jeličić Radonić na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 7. 8. 2017.
