by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 3, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Časopisi, Istaknuto, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2016.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Glavni urednik: Sanjin Mihelić
Uredništvo: Jacqueline Balen, Tomislav Bilić, Željko Demo, Zoran Gregl, Ivan Radman-Livaja, John Chapman (Durham), Peter Kos (Ljubljana), Preston Miracle (Cambridge)
Prijevod: Autori tekstovi, Neven Divjakinja, Danijel Lončar
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 324
ISSN 0350-7165
Cijena: 120 kn
Galerija fotografija [foto: VJB]
Popis članaka
Str. 7 – 28
Kelly REED
Archaeobotany in Croatia: an overview
The study of plant macro-remains from archaeological sites is an important method to study aspects of past societies such as diet, agriculture, trade/economy and the local environment. To date plant macro-remains have been identified from 70 sites within Croatia, spanning the early Neolithic (ca. 6000 cal BC) to the Middle Ages (16th century AD). Despite this number, poor recovery and a bias towards the Neolithic period have led to large gaps in our knowledge on the development of agriculture in the region, which is further hindered by the low number of excavations that include archaeobotanical recovery. This paper summarises the archaeobotanical evidence available per period in Croatia, highlighting the potential for future research, as well as providing suggestions for the recovery of carbonised plant macro-remains.
Str. 29 – 58
Vedrana KRIŠTOFIĆ
Alatke od roga s nalazišta Jakovo – Kormadin iz zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu
Analiziran je materijal s nalazišta Jakovo – Kormadin, pohranjen u depou Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nalazi o kojima je ovdje riječ potječu iz prvih, nesustavnih iskopavanja lokaliteta s početka 20. stoljeća, a u Muzej su pristizali tijekom više godina istraživanja (1902. – 1905.). Pregledom materijala ustanovljeno je 217 predmeta od roga koji su analizirani s tehno-tipološkog aspekta, a udio tih predmeta u sveukupnome materijalu (gotovo 40%) ukazuje na značajnu upotrebu ove sirovine za izradu artefakata. Potrebno je istaknuti kako su prisutni i nalazi sirovine, otpadaka od proizvodnje i poluproizvoda koji idu u prilog postojanju radioničkog mjesta na ovome nalazištu, na što su ukazali rezultati analize koštane industrije iz istraživanja lokaliteta 2008. godine.
Str. 59 – 94
Marijana KRMPOTIĆ, Lea ČATAJ, Petra RAJIĆ-ŠIKANJIĆ, Zrinka PREMUŽIĆ
Grobovi iz kasnoga bakrenoga i ranoga brončanoga doba s nalazišta Osijek – Ciglana i Zeleno polje
Tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja na nalazištu Osijek – Ciglana i Zeleno polje 2015. godine pronađeni su ostaci višeslojnog naselja. Izdvaja se nalaz četiriju kosturnih grobova, od kojih se jedan nalazio izdvojeno na sjevernome dijelu istražene površine, a preostala tri grupirana 260 m južnije. Svi su pokojnici bili pokopani u zgrčenom položaju na boku. S obzirom na činjenicu da u grobovima nisu nađeni prilozi ni dijelovi nošnje pokojnika, kao ni arheološki nalazi u njihovim zapunama, grobovi su datirani na osnovi raultata radiokarbonskih analiza kostiju pokojnika. Grob smješten na sjevernom dijelu nalazišta (grob 1) datiran je u razdoblje kasnoga bakrenog doba i pripisan kasnoklasičnoj fazi vučedolske kulture. Tri groba evidentirana na južnome dijelu nalazišta (grobovi 2, 3 i 4) datirana su u rano brončano doba. Na temelju radiokarbonskog datuma i elemenata pogrebnog rituala, grobovi su pripisani Kisapostag kulturi. Spoemnuti grobovi predstavljaju jedine kasnoeneolitičke i ranobrončanodobne nalaze s lokaliteta, a može se pretpostaviti postojanje istovremenih naselja u blizini. Analiza je ljudskih kosturnih ostataka pokazala da je u grobu 1 pokopana žena starija od 50 godina, u grobovima 3 i 4 muškarci u dobi od 35 do 50 godina, a u grobu 3 dijete u dobi od 10 do 15 godina.
Str. 95 – 122
Bebina MILOVANOVIĆ
Inhumacija djece na nekropoli Više grobalja antičkog Viminacija
Predmet rada su grobovi inhumiranih pokojnika dječjeg uzrasta na nekropoli Više grobalja, antičkog Viminacija. Ukupno su analizirana 2273 groba s ostaima inhumiranih pokojnika, od kojih 639 pojedinaca pripada dječjem uzrastu (28%) životne dobi od novorođenčeta do petnaeste godine. Među grobovima su obrađene i grupne sahrane više pokojnika u kojima je pored jedne, ili više odraslih osoba, sahranjeno i dijete. Iako je u prvim stoljećima kremacija bila jedini oblik sahranjivanja, djeca nisu spaljivana, prije svega iz praktičnih razloga, odnosno nije bilo dovoljno koštanih ostataka koji bi se mogli sahraniti, zato su inhumirana. Prevladavaju sahrane slobodno ukopanih pokojnika ili u drvenom lijesu. Grobovi s konstrukcijom od opeke su rijetki, kao i sahrane s pokrivačem od polovice amfore. Grobni su prilozi iz grobova inhumirane djece jednolični. Među njima dominiraju posude od keramike (vrč, lonac, zdjela, pehar…) i svjetiljke. Ipak, dječji se grobobi po pojedinim prilozima izdvajaju od grobova odraslih. Predmeti kao što su bule, raznobojne perle, različiti privjesci, školjke i puževi, osim što su bili posebno vezani uz pkojnika, imali su cilj štiti ga od zlih duhova.
Str. 123 – 144
Ozren DOMITER
Novoobjavljeni ulomci votivnih pločica s prikazom podunavskih konjanika iz Arheološkog muzeja u Zagrebu
Tri ulomka votivnih pločica, u literaturi poznatih pod nazivom pločice podunavskih konjanika, prvi su put objavljena u ovom radu, a naglašena je i problematika nazivlja kulta kojem se pripisuju. U gundus Muzeja dospjeli su kao akvizicije iz mjesta Ptrovci kod Rume (Bassianae), iz Siska (Siscia) i Surduka (Rittium). Na temelju vidljivoga ikonografskoga sadržaja na ulomcima, analogijom je u cjelosti rekonstruiran izgled pločica pa su određene prema postojećim tipologijama I. Iskre-Janošić, D. Tudora, E. Ochenschlagera, R. Ertla. Ulomci su sažeto interpretirani i prostorno-vremenski kontektualizirani. Naglašeni su novouočeni ikonografski elementi (simbol orla u najvišem registru), z nov prijedlog tumačenja kulta.
Str. 145 – 218
Šime VRKIĆ, Goran SKELAC
Vinkovačko blago: rezultati preliminarne analize kasnoantičke ostave srebrnih predmeta
U radu se objavljuju rezultati preliminarne analize kasnoantičke ostave srebrnih predmeta, nazvane Vinkovačko blago. Nalaz je pronađen 23. ožujka 2012. godine tijekom provođenja zaštitnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Duga ulica 26, u Vinkovcima (antičke Cibalae). Ostava se sastoji od 45 srebrnih predmeta i poludragog kamena. Srebrni servis čine pladnjevi, vrčevi, zdjele, čaše, žlice, djediljka, kutija za parfem, svijećnjak i dr. Ukupna masa srebrnih predmeta iznosi oko 38 kg. Najreprezentativniji su nalazi triju luksuznih predmeta ukrađenih figuralnim prikazima izvedenim tehnikama niella i pozlate. Riječ je o velikompladnju s pastoralnom scenom, manjem pladnju sa scenom lova i ukrasnoj zdjelici s figuricom Tantala, natpisom i frizom s priazima iz grčke mitologije. Na ovoj posudi nalazi se uggravirano ime majstora Antonina iz Akvileje. Većina se predmeta može na osnovi oblika i načina ukrašavanja okvirno datirati u razdoblje oko sredine 4. stoljeća po Kristu. Nastanak ostave vezuje se uz nemirno razdoblje zadnje četvrtine 4. stoljeća, kada su nakon pobjede kod Hadrianopola 378. godine, razne barbarske skupine poharale gradove na području južne Panonije.
Str. 219 – 248
Luka BEKIĆ
Nalazi 8. i 9. stoljeća sa Šarnjaka kod Šemovca
Šarnjak kod Šemovca je višeslojno arheološko nalazište na obalama rijeke Plitvice u okolici Varaždina. Tijekom posljednjih nekoiko godina (2006. i 2010.) na tome su nalazištu provedena dva manja arheološka istraživanja, prilikom kojih je istražen veći broj ukopa iz kasnoga brončanog doba, starijega željeznog doba, rimska cesta i ukopi iz ranoga srednjeg vijeka. U rdu se objavljuju novopronađeni nalazi iz nekoliko jama i zemunica koje mogu datirati iz 8. ili 9. stoljeća. Uglavnom, riječ je o keramičkim nalazima koji nam svjedoče o vezama stanovnika Šarnjaka sa slavenskim narodima na sjeveru. Među nalazima valja izdvojiti i jednu obujmicu pojasa avarskog podrijetla, koja je rijedak nalaz izvan grobnih cjelina.
Str. 249 – 280
Maja BUNČIĆ
Srednjovjekovno naselje na položaju Stara Vodenica kod Jurjevca Punitovačkog
Na dionici autoceste Đakovo – Osijek 2008. godine istražen je višeslojni lokalitet na položaju Stara Vodenica, kod Jurjevca Punitovačkog, u Osječko-baranjskoj županiji. U radu se donosi pregled keramičkog posuđa i tri metalna nalaza iz srednjovjekovnog horizonta na temelju čijih se dolika ostaci ovoga ruralnog naselja datiraju u 12. i početak 13. stoljeća.
Str. 281 – 301
Filomena SIROVICA
Digitalizacija arheološke terenske dokumentacije Arheološkog muzeja u Zagrebu
Rezultat arheoloških istraživanja obično su velike količine tekstualne, fotografske i nacrtne građe, koja sve donedavno nije imala digitalni oblik, a sadrži ključne podatke o položaju nalazišta i utvrđenim arheološkim tvorevinama te pokretnim arheološkim nalazima. Kako je riječ o građi visoko podložnoj degradaciji i propadanju, osiguranje zaštite arheološke terenske dokumentacije temeljni je zadatak svake ustanove nadležne za njezinu pohranu i arhiviranje. Dugoročno osiguranje takvih ciljeva pružaju postupci digitalizacije koji daju jamstvo da će arheološka terenska dokumentacija, kao značajni segment arheološke baštine, biti dugotrajno očuvana i dostupna. Istodobno omogućuju olakšan pristup digitaliziranom sadržaju, njegovo povezivanje s drugim vrstama digitalnih podataka i različite načine upotrebe u skladu s trenutnim mogućnostima te budućim razvojem znanosti i tehnologije. S druge strane, pohrana značajnog dijela takvog materijala nije predviđena u sklopu standardnih muzejskih fondova i digitalnih arhiva, što predstavlja izrazitu prepreku njezinu dugoročnom očuvanju i dostupnosti stručnoj te znanstvenoj obradi. Stoga je namjena predloženog postupka oblikovati jasan model digitalizaije građe prikupljene terenskim istraživanjima i organizirati je u smislenu bazu podataka, odnosno digitalni arhiv oblikovan u skladu sa suvremenim razumijevanjem i arheološkog i digitalnog podatka.
Na kraju Publikacije nalaze se prikazi.
Str. 305 – 312
Branko KIRIGIN
Jasna Jeličić-Radonić – Miroslav Katić: Faros – osnivanje grčkog grada – I
Str. 313 – 318
Ivan RADMAN-LIVAJA
Pierre Gros – Emilio Marin -Michel Zink (ur.): Auguste, son époque et l. Augusteum de Narona
Str. 319 – 323
Radomir JURIĆ
dr. sc. Janko Belošević u Arheološkome muzeju Zadar
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, kartama, fotografijama, slikama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 13. 8. 2017.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 3, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Muzej Slavonije, Arheološki muzej u Zagrebu, Osijek, 2016.
AMZ
Za nakladnike: Denis Detling, Sanjin Mihelić
Autorice tekstova: Dragana Rajković, Jacqueline Balen
Recenzentica: Tihomila Težak-Gregl
Prijevod: Danijel Jelaš
Fotografije nalazišta: Vladimir Franjić
Fotografije nalaza: Bruno Jobst, Maximilian Just, Igor Krajcar
Restauracija nalaza: Miroslav Benaković, Josip Kralik, Anđelko Kovačević
Crteži: Miljenka Galić, Geoprem d.o.o. (Saša Kulić)
Arhivski izvori: Muzej Slavonije, Arheološki muzej u Zagrebu
Obrada tabli: Marin Mađerić
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 184
ISBN MS 978-953-6191-77-2
ISBN AMZ 978-953-6789-95-5
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB.
Katalog “Sarvaš – neolitičko i eneolitičko naselje II” prati izložbu “Sarvaš-Gradac, povijest jednog lokaliteta” postavljenu u prostorima Muzeja Slavonije u Osijeku, u razdoblju od veljače do lipnja 2015. godine. Katalog prezentira nalaze iz zbirke Muzeja Slavonije koja sadrži nalaze neolitičkog i eneolitičkog razdoblja s iskopavanja R. R. Schmidta na lokalitetu Sarvaš-Gradac. Analiza materijala provedena je na temelju kulturne pripadnosti, vrste materijala te tipoloških obilježja. Tom su prilikom izdvojeni karakteristični artefakti (ukrašene keramičke posude) koji su mogli poslužiti pri određivanju relativno-kronološkog datiranja samog nalazišta. Ovi istaknuti nalazi kataloški su obrađeni i nacrtani, a neki od neodređenih ulomaka upotrebljeni su prilikom rekonstrukcije cjelovitih posuda.
Višeslojno nalazište Gradac u Sarvašu jedan je od onih arheoloških lokaliteta koji predstavljaju nezaobilazno mjesto u proučavanju prapovijesti istočnog dijela Hrvatske. Unatoč čestom citiranju i objavi pojedinačnih nalaza, Sarvaš još uvijek pripada skupini nalazišta čija stvarna vrijednost i važnost nisu sagledani u cjelini. Smjestiti ovo nalazište u primjeren kontekst nezahvalna je zadaća zbog nedostatka terenske dokumentacije, ali i vremenske distance, koji znatno ograničavaju prikupljanje relevantnih podataka i rekonstrukciju pojedinosti vezanih za prošla iskopavanja.
Iz Uvoda
Publikacija je podijeljena na nekoliko cjelina. Prva opisuje kontekst u okviru kojeg se nalazište nalazi – “Zemljopisne i geološke odrednice prostora”, “Arheološka slika prostora” , druga njegove specifičnosti – “Položaj nalazišta Gradac u Sarvašu”, “Povijest i stanje istraživanja nalazišta”, “Nalazi u fundusu Muzeja Slavonije” te vremenska razdoblja u okviru kojih su datirani nalazi, zajedno s navodima nalaza: “Neolitik” – “Starčevačka kultura”, “Sopotska kultura” i “Eneolitik” – “Badenska kultura”, “Kostolačka kultura”, “Vučedolska kultura” te “Ostali nalazi”. Slijede “Zaključak” te kataloški dio s popisom i opisom nalaza, popis arhivskih izvora te literature. Table s crtežima izdvojene su na kraju Publikacije.
Publikacija je opremljena brojnim fotografijama nalazišta, nalaza, arhivskim fotografijama, kartama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 12. 8. 2017.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 3, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2016.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Urednik: Igor Uranić
Tekstovi: Filip Beusan, Buna Bernarda Juretić, Igor Kusin, Sara Librenjak, Zdravka Matišić, Jasmina Osterman, Tatjana Paić-Vukić, Porin Šćukanec Rezniček, Kristina Šekrst, Maja Turčić, Igor Uranić, Iva Valentić, Inga Vilogorac Brčić
Prijevod: Vesna Vyroubal, Vlsata Vyroubal
Fotografije: Arheološki muzej u Zagrebu, Igor Krajcar, Filip Beusan, Goran Vranič (katalog izložbe autorice Tatjane Paić-Vukić: Riječ, pismo, slika; HAZU 2014.), Ivan Dobrina, Robert Leš
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 183
Cijena: 100 kn
ISBN 978-953-8143-02-1
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB.
Katalog “Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja” prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu tijekom 2016. godine.
Cilj ove izložbe Arheološkoga muzeja u Zagrebu, koji u svojim zbirkama čuva mnoštvo povijesnih zapisa od starog do srednjeg vijeka, jest povezati razvoj ljudske svijesti kroz spektar razvoja umijeća pisanja na raznim stranama svijeta, te tehnike i metode pisanja. Ona je kratak pregled na nepreglednu tematiku starih pisama i onih koja su još uvijek u uporabi, od egipatskih hijeroglifa, klinastih pisama do pisama Bliskog i Dalekog istoka i onih čije značenje nismo uspjeli odgonetnuti, pa sve do suvremenog doba i strojnog pisanja.
Iz Uvoda, Igor Uranić
U Uvodnom dijelu, koji potpisuje Igor Uranić, predstavlja se namjena postavljanja izložbe i koncept publikacije. Ukratko se opisuje nastanak pisma i njegova poveznica s ljudskom mišlju i ekspresijom kao metodom komuniciranja koja se razvila iz crteža/slike/figuralnog prikaza. Navode se najstarija poznata pisma i, unutar posebnog potpoglavlja, ostala pisma brončanog doba.
Pisma su prezentirana prvom zasebnom cjelinom – Pisma svijeta. Cjelina obuhvaća poglavlja “Egipatska pisma” (Kristina Šekrst, Igor Uranić), “Pisma Mezopotamije” (Jasmina Osterman), “Nepoznata pisma i jezici” (Igor Uranić), “Lineari A, B, C i kretski hijeroglifi” (Kristina Šekrst), “Prasinajsko pismo, feničko pismo, aramejsko pismo i derivati” (Kristina Šekrst), “Grčki alfabet” (Jelena Marohnić, Porin Šćukanec Rezniček), “Latinica” (Inga Vilogorac Brčić), “Ogamsko pismo” (Kristina Šekrst), “Hebrejsko pismo” (Igor Kusin), “Arapsko pismo” (Tatjana Paić-Vukić), “Kavkasko albansko, gruzijsko i armensko pismo” (Kristina Šekrst), “Anatolijska pisma” (Kristina Šekrst), “Iranska pisma” (Kristina Šekrst), “Kinesko pismo” (Iva Valentić), “Pisma južne i jugoistočne Azije (Zdravko Matišić), “Tibetsko pismo” (Kristina Šekrst), “Korejsko pismo” (Sara Librenjak), “Japanska pisma” (Sara Librenjak), “Drevna i moderna afrička pisma” (Kristina Šekrst), “Američka i kanadska indijanska pisma” (Kristina Šekrst), “Južna i srednja Amerika” (Kristina Šekrst), “Srednjovjekovna pisma” (Kristina Šekrst, Buna Bernarda Juretić) i “Pisma iz naših krajeva” (Kristina Šekrst). Svako predstavljeno pismo opisano je i prezentirano, a priložene su i fotografije artefakata na naspisima pojedinog jezika.
Druga cjelina naslovljena Čovjek i pisana riječ obuhvaća poglavlja “Knjižnice” (Porin Rezniček Ščukanec), u kojem su prezentirane knjižnice i sustav očuvanja pisane riječi u razdoblju Starog Egipta, na području Mezopotamije, u Grčkoj, Rimu, islamskim zemljama te u razdoblju srednjeg i novog vijeka te u udaljenim područjima Indije i Kine, zatim poglavlje “Svete knjige i magija pisane riječi” (Igor Uranić), “Pisari i pisarski pribor” (Porin Ščukanec Rezniček).
Posljednja, treća cjelina – Moderno doba – obuhvaća poglavlja vezana uz metode reprodukcije pisma: “Tiskarski stroj” (Igor Uranić), “Pisaći strojevi” (Igor Uranić), “Penkala” (Igor Uranić), “Povijest tipografije na zapadu” (Maja Turčić), “E-knjige” (Maja Tručić), “Brailleovo pismo” (Igor Uranić), “Kriptografija” (Filip Beusan) i “Suvremeni pogled na čitanje i pisanje” (Igor Uranić).
Na kraju Publikacije nalazi se Popis literature.
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, fotografijama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 11. 8. 2017.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 2, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2017.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Urednik: Lidija Bakarić
Autori tekstova:Lidija Bakarić, Dubravka Balen Letunić, Tomislav Bilić, Ana Franjić, Ian C. Freestone, Alka Domić Kunić, Ana Marić, Sanjin Mihelić, Domagoj Perkić, Andrijana Pravidur, Ivan Radman-Livaja, Andrej Sablić, Emily Zavodny
Autori kataloških jedinica: Lidija Bakarić, Andrej Sabljić: 1-51, 53-146, 173, 175, 176; Dubravka Balen Letunić: 52; Andrijana Pravidur: 147-164; Ana Marić: 165-172; Tomislav Bilić: 174; Katalog / Catalogu AMZ; 1-149, 173-176: ZM BiH: 147-172.
Prijevod i lektura: Neven Divjakinja, Matija Pospiš
Fotografije: Arhiv AMZ, Igor Krajcar (AMZ), Filip Beusan, Andrijana Pravidur, Ana Marić, Samir Mujagić, Franjo Topič, Odsjek za dokumentaciju Odjeljenja za arheologiju ZMBiH (drugi autori posebno su navedeni uz fotografiju)
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 183
Cijena: 100 kn
ISBN 978-953-8143-05-2
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB.
Katalog “Japodi – zaboravljeni gorštaci” prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju otvorene 29. lipnja 2017. godine. Autorice arheološke koncepcije izložbe su Lidija Bakarić (AMZ) i Andrijana Pravidur (ZMBiH), prostorne koncepcije i oblikovanja Ema Gerovac i Ana Bjelić, dok su stručni suradnici na postavljanju izložbe bili Dubravka Balen Letunić, Martina Blečić Kavur, Alka Domić Kunić i Andrej Sabljić.
Lidija Bakarić muzejska je savjetnica i voditeljica Japodske zbirke AMZ-a. Svoja istraživanja provodila je proučavajući građu Zbirke zaključujući o različitim aspektima života Japoda, japodske kulture, tehnologije i umjetničkog obrta te prezentirajući saznanja putem članaka, predavanja i stručnih izložbi (Pretpovijesni jantar i staklo iz Prozora u Licii Novog Mesta u Dolenjskoj, Jantar i koralji, Japodi – nedovoljno poznat narod). Ovom izložbom predstavljene su nove spoznaje o Japodima. Uz izloške koje čuva Arheološki muzej u Zagrebu izložena je i reprezentativna građa s japodskih nalazišta u dolini Une kod Bihaća, koja se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.
Rekonstrukcija zbivanja i života u prošlosti u svakom je pogledu složen posao. Zapravo, moglo bi se reći da tu složenost nadmašuje možda još samo zanimljivost i privlačnost samog tog zadatka. Ovo se jednostavno pravilo u potpunosti može primijeniti na Japode, da se poslužimo nazivom koji koristimo, netko za narod ili pleme, a onetko za indigeno pučanstvo na području koje se prostire između Velebita te tokova Une i Kupe u vrijeme od kojeg nas dijele puna dva do tri milenija. Danas o Japodima sudimo na temelju istraživanja koja se provode još od sredine 18. stoljeća, a obuhvaćaju terenski i kabinetski rad te, osobito u novije vrijeme, najraznovrsnije znanstvene analize.
Iz Predgovora, Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a
Katalog se sastoji od niza članaka koje potpisuju različiti autori – suradnici na izradi projekta izložbe i kataloga. Teme se dotiču općenito područja koje su bili naseljavali Japodi, njihovih najvećih središta i zajdnica, saznanja o Japodima koja su očuvana u povijesnim izvorima, njihovog načina života te istaknutih nalazišta i nalaza.
Sanjin MIHELIĆ – Predgovor
Lidija BAKARIĆ – Geomorfologija i fenomen krša; Japodi; Ovostrani ili cisalpinski gradovi
Dubravka BALEN-LETUNIĆ, Domagoj PERKIĆ – Onostrani ili transalpinski gradovi
Alka DOMIĆ KUNIĆ- Japodi kroz povijesne izvore
Andrijana PRAVIDUR – Japodske zajednice na području Pounja u sjeverozapadnoj Bosni
Ana MARIĆ – Pounje u zadnjim stoljećima prije Krista
Lidija BAKARIĆ – Kompolje grob 47
Ana FRANJIĆ, Ian C. FREESTONE – Japodske perle iznutra i izvana
Emily ZAVODNY, Lidija BAKARIĆ – Život na gradini Veliki Vital
Emily ZAVODNY – Arheologija prehrane i okoliša tijekom brončanog doba i željeznog doba u Lici
Lidija BAKARIĆ – O neuobičajenim predmetima unutar japodske zbirke; Stigmatizacija
Ivan RADMAN-LIVAJA – Ratovi s Rimljanima i konac neovisnosti
Tomislav BILIĆ – Čovjek koji je pokorio Japode
Andrej SABLJIĆ, Lidija BAKARIĆ – Pisani kamen
Na kraju Publikacije nalaze se Popis literature i Katalog.
Kataloški dio vizualno je izdvojen zelenom bojom, a sadrži popis izložaka, njihov opis i fotografije.
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, kartama, fotografijama, slikama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 12. 8. 2017.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 2, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Institut za antropologiju, Zagreb, Arheološki muzej Istre, Pula
Zagreb, 2017.
AMZ
Za nakladnike: Sanjin Mihelić, Saša Missoni, Darko Komšo
Urednici: Ivor Janković, Darko Komšo, Sanjin Mihelić, James C. M. Ahern
Autori tekstova: James C. M. Ahern, Antonela Barbir, Rory Becker, Barbara Cvitkušić, Filip Franković, Katarina Gerometta, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Sanjin Mihelić, Fred H. Smith, Jacobo Weinstock, Krunoslav Zubčić
Recenzenti: Mario Novak, Nikola Vukosavljević
Prijevod: Tomislav Bilić, Filip Franković, Katarina Gerometta, Ivor Janković
Fotografije: James C. M. Ahern, Antonela Barbir, Rory Becker, Anton Divić, Filip Franković, Katarina Gerometta, Nina Gostinski, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Igor Krajcar, Nenad Kuzmanović, Dario Maršanić, Sanjin Mihelić, Mario Novak, Petra Rajić Šikanjić, Goran Tomac, Krunoslav Zubčić
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 188
ISBN 978-953-8143-04-5
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB.
Monografija “Projekt ARCHAEOLIM – arheološka istraživanja kasnog pleistocena i ranog holocena na prostoru Limskog kanala” prezentira tijek i rezultate projekta “Arheološka istraživanja kasnog pleistocena i ranog holocena na prostoru Limskog kanala, Istra” (ARCHAEOLIM), koji je u proveden u razdoblju od lipnja 2014. do lipnja 2017. godine, pod vodstom dr. sc. Ivora Jankovića, zaposlenika Instituta za antropologiju u Zagrebu.
Projekt je financirala Hrvatska zaklada za znanost, uz sudjelovanje dr. sc. Jamesa C. M. Aherna (Odsjek za antropologiju, Sveučilište u Wyomingu, SAD), Antonele Barbir (Odjel za kopnenu arheologiju HRZ, Zagreb), dr. sc. Rory Beckera (Odsjek za antropologiju/sociologiju, Seučilište Eastern Oregon, SAD), dr. sc. Barbare Cvitkušić (Institut za antropologiju, Zagreb), dr. sc. Katarine Geromette (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile, Pula), Darka Komše (Arheološki muzej Istre, Pula), Sanjina Mihelića (Arheološki muzej u Zagrebu Zagreb), Zrinke Premužić (Institut za antropologiju, Zagreb), dr. sc. Freda H. Smitha (Odsjek za sociologiju i antropologiju, Sveučilište u Illinoisu, SAD), dr. sc. Jacoboa Weinstocka (Filozofski fakultet, Sveučilište Southampton, Velika Britanija), Krunoslava Zubčića (Odjel za podvodnu arheologiju HRZ, Zagreb).
Nakon tri godine znanstvenog rada i arheoloških istraživanja, ova knjiga iznosi najvažnije rezultate i spoznaje koje su proizašle iz našeg projekta. Naravno, kao što svi znanstvenici koji se bave sličnom tematikom dobro znaju, znanstvene analize skupljenog materijala provodit će se još godinama i, nadamo se, rezultirati još mnogim znanstvenim i stručnim publikacijama. Nadalje, nadamo se da će naši mlađi kolege, koji su se kao studenti s nama družili na terenskim istraživanjima, u budućnosti dati svoj doprinos nekim analizama ili radom koji če se temeljiti na rezultatima ovog znanstvenog projekta. Također, mišljenja smo da rezultati projekta govore o važnosti nastavka rada na nekim od lokaliteta koje smo istraživali u sklopu projekta ARCHAEOLIM, te nam je namjera istraživanja nastaviti u budućnosti.
Iz poglavlja Projekt ARCHAEOLIM, I. Janković, D. Komšo, J. C. M. Ahern
Nakon općih informacija o Publikaciji i Projektu poglavljem “Projekt ARCHAEOLIM” (J. Janković, D. Komšo, J. C. M. Ahern) predstavljeni su ciljevi i rezultati Projekta te je prezentiran općeniti uvod u razdoblje iz kojeg potječu istraživani lokaliteti na području Istre i Hrvatskog primorja. Slijedi poglavlje “Dosadašnja arheološka istraživanja u Limskom kanalu i okolnim područjima” (D. Komšo, B Cvitkušić, I. Janković), kojim je dan temeljni kontekst započetih i provedenih istraživanja. Način i metode istraživanja nalaza prezentirani su poglavljima “Nalazi ljudskih kosturnih ostataka” (I. Janković, J. C. M. Ahern, F. H. Smith), “Keramički nalazi” (F. Franković, S. Mihelić), “Nalazi litike i kamenih izrađevina” (A. Barbir, D. Komšo, I. Janković). Poglavljima “Zooarheologija” (J. Weinstock), “Geoarheologija” (K. Gerometta), “Daljinsko istraživanje i geofizika” (R. Becker) te “Podvodni terenski pregled Limskog kanala” (K. Zubčić, I. Janković, I. Karavanić). Opisane su općenite karakteristike pojedinih metoda interdisciplinarnog istraživanja kompleksnih arheoloških nalazišta. U zasebnom poglavlju “Uključivanje javnosti o važnosti popularizacije znanosti” (S. Mihelić, B. Cvitkušić) navedene su provedene aktivnosti vezane uz prezentaciju Projekta široj javnosti. Na kraju Publikacije nalazi se popis projektnih publikacija i diseminacija rezultata, Popis literature i Zahvale.
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, poglavito fotografijama (uz makro fotografije nalaz, vizure i detalje lokaliteta te mikrofotografije, zapažaju se izrazito brojni pojedinačni i grupni portreti voditelja i sudionika) i kartama.
Prijevod na engleski, u fontu smanjene veličine, nalazi se na kraju svakog poglavlja.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 12. 8. 2017.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 2, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2017.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Urednica: Slađana Latinović
Autori kataloga izložbe: Slađana Latinović, Sunčica Nagradić Habuš, Danijel Lončar
Autori kataloških jedinica: Slađana Latinović, Sunčica Nagradić Habuš, Miroslav Nađ, Vlasta Vyroubal
Prijevod: Sunčica Nagradić Habuš, Danijel Lončar
Fotografije: Igor Krajcar, Arheološki muzej u Zagrebu, Zottmann GmbH, Centar za antropologiju, HAZU, Miroslav Vuković
Crteži: Miljenka Galić
Ilustracije: Miljenko Gregl
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 263+
Cijena: 100 kn
ISBN 978-953-8143-03-8
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB.
Katalog “Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu” prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu u razdoblju od 30. ožujka do 14. lipnja 2017. godine.
Od najranijih su vremena do današnjih dana sačuvani tragovi brojnih pomagala koja odražavaju standarde i dostignuća u čovjekovom ovladavanju medicinskim i farmaceutskim znanjima i vještinama. U doba antičkih civilizacija Grčke i Rima ove su discipline dosegle dotad nepoznate visine, a repertoar medicinskih instrumenata znantno se proširio, usporedno s upoznavanjem zakonitosti iz područja medicine, farmakologije, epidemiologije te srodnih znanosti. Jednu veliku i reprezentativnu zbirku ovakvih pomagala iz antičkog doba čuva Arheološki muzej u Zagrebu.
Iz Predgovora, Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a
Zbirku artefakata povezanih s prakticiranjem medicine u razdoblju antike iz Arheološkog muzeja u Zagrebu javnosti je prvi puta prezentirao prije trideset i pet godina dr. sc. Zoran Gregl. Članak o zbirci medicinskih istrumenata iz fundusa AMZ-a dr. sc. Gregl objavio je u Vjesniku arheološkog muzeja u Zagrebu 1982. godine. Na temelju njegovog rada autori izložbe i kataloga, Slađana Latinović, Sunčica Nagradić Habuš i Danijel Lončar, izdvojili su najznačajnije dijelove ove zbirke i prezentirali ih u suvremenom kontekstu.
Izložba je organizirana povodom 35. obljetnice prve objave medicinskih instrumenata iz AMZ-a te uoči pripreme za registraciju Zbirke medicinskih instrumenata iz Siska.
U uvodu Publikacije navodi se spomenuti članak dr. sc. Zorana Gregla i prezenentira njegov koncept i sadržaj te daljnji istraživački rad na medicinskoj materijalnoj građi iz AMZ-a. Predstavlja se muzejska zbirka, koja obuhvaća nalaze iz Siska.
Katalog je podijeljen na kronološka poglavlja počevši od prapovijesti (Medicina u prapovijesti, Medicina u civilizacijama Starog Istoka), preko antike (Božanski liječnici u antici), odnosno grčkog (Razvoj medicinske misli klasične Grčke, Razvoj helenističke medicine, Grčka medicina u Rimu) i rimskog razdoblja (Rimska medicina) do kasne antike (Medicina u kasnoj antici), uz prezentaciju specifičnih tematika koje se dotiču (ljudskih) prava i položaja (Položaj liječnika u antici, Žene u antičkoj medicini, O pacijentu), zdravstvenog stanja cjelokupnog društva (Zdravlje Carstva, Velike bolesti antike) te razvoja pojedinih grana medicine i opreme (Razvoj ljekarničkog umijeća, Antički medicinski pribor, Medicinski zahvati u antici).
Fotografije spomenika, artefakata (od stakla, metala, bronce, kosti) i numizmatičkih nalaza nalaze se u okviru navedenih poglavlja, a s Kataloškim dijelom, koji se sastoji od popisa kataloških jedinica s njihovim opisima, povezane su preko broja slike (nisu poredani prema broju slike). Kataloški dio je vizualno istaknut zelenom bojom papira na kojem je tiskan.
Na kraju Publikacije (nenumerirano) nalaze se Popis literature i Zahvale.
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, fotografijama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 11. 8. 2017.
