Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2016.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Autorica: Ana Solter
Urednica: Ana Solter
Suradnici: Marina Bagarić, Jacqueline Balen, Tomislav Bilić, Maja Bunčić, Miljenka Galić, Arijana Koprčina, Dora Kušan Špalj i Ivan Radman-Livaja
Recenzenti: Ivan Mirnik, Rajna Šošić Klindžić
Fotografije: Josip Brundšmid, Mate Crnić, Tošo Dabac, Stojan Dimitrijević, Ivan Drnić, Damir Fabijanić, Viktor Hoffiller, Đuro Janeković, Igor Krajcar, Blaž Madjer, Ivan Mirnik, Omer Mujadžić, Dorica Nemeth-Ehrlich, Josip Purić, Ante Rendić-Miočević, Ludwig Schwoiser, Franjo Snidaršić, Ivan Standl, Branko Šenoa, Zdenko Vinski
Jezici: hrvatski
Stranica: 344
Cijena: 200 kn
ISBN 978-953-8143-01-4
Galerija fotografija [foto: VJB]
Foto: VJB
Monografija “Arheološki muzej u Zagrebu – život od 19. do 21. stoljeća” povezana je s izložbom “i Palača i muzej – život od 19. do 21. stoljeća” održanom u Arheološkom muzeju u Zagrebu u razdoblju od 4. travnja do 1. lipnja 2013. godine. Publikacija, u formi kataloga i tematski zaokružene monografkse publikacije, nastala je kao rezultat proučavanja građe Arhiva Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji sadrži dokumente o radu Muzeja i njegovih djelatnika od nastanka do danas.
Autorica monografije Ana Solter viša je dokumentaristica i voditeljica Odjela za dokumentaciju Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Umjesto uobičajenog uvoda i/ili predgovora (ravnatelja ili autora) započinje se zahvalom koju Autorica upućuje suradnicima i članovima obitelji.
Publikacija je podijeljena na deset cjelina s poglavljima. Prve tri cjeline obuhvaćaju poglavlja kojima je autorica Ana Solter, dok su suradnici participirali poglavljima unutar od 4. do 9. cjeline. Naslov cjelina citati su preuzeti iz istaknutih ili značajnih publikacija.
Na početku (1. Prie štalicu, zatim kravicu) opisuje se osnivanje Narodnog muzeja – preteče Arheološkog muzeja u Zagrebu, a zatim i djelovanje Arheološkog odjela Narodnog zemaljskog muzeja od 1868. do 1892. godine (2. U historiji našega muzeja sjati će uvijek ime našega Ljubića, kao pravoga osnivača njegova) te razdoblje u kojem je muzejski djelovao Josip Brunšmid (3. Put iskonskog tragača za spoznajama o nepoznatim prostorima, zrak svjetla koji ponire u dubinu prošlosti). Četvrta cjelina odnosi se na prezentaciju zaštite kulturne baštine tijekom Prvog svjetskog rata (4. U ubojne svrhe rekviriraju se crkvena zvona). Petom cjelinom predstavljeno je djelovanje Muzeja između dva svjetska rata (5. Koliko puta se mi pitamo, čemu trošimo svoju energiju, i je li uopće kome stalo do toga, da se naše kulturne ustanove razvijaju i cvatu). Šesta cjelina posvećena je razdoblju Drugog svjetskog rata (6. Muzej tijekom drugog svjetskog rata). U okviru sedme cjeline opisana je palača Vranyczany-Dobrinović, odnosno građevina u kojoj se danas nalazi Muzej (7. Onomu, koji će da tu stanuje, trebat će i debela kesa). Osma cjelina posvećena je prezentaciji rada, ustroja i i koncepcije AMZ-a u razdoblju od 1945. godine do suvremenog razdoblja (8. Arheološki muzej u Zagrebu nakon 1945. godine). U okviru devete cjeline okupljeni su prilozi, a deseta se odnosi na popis literature.
Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, kartama, fotografijama, arhivskim snimkama, slikama i crtežima. Tvrdo je ukoričena s vezanjem na prednjoj strani.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 14. 8. 2017.
