Arheološki muzej u Zagrebu i Institut za arheologiju imaju čast pozvati na prezentaciju projekta

“Monumentalni krajolici starijega željeznog doba na prostoru Podunavlja“/“Monumentalized Early Iron Age Landscapes in the Danube river basin”
(Iron-Age-Danube)

u utorak, 28. veljače 2017. god.
u 12 sati
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Projekt Europske unije  “Monumentalni krajolici starijega željeznog doba na prostoru Podunavlja“/“Monumentalized Early Iron Age Landscapes in the Danube river basin” 

Projekt „Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja“/“Monumentalized Early Iron Age Landscapes in the Danube river basin”, akronima „Iron-Age-Danube“, šifra projekta DTP1-1-248-2.2, provodi se u sklopu programa Europske unije, Interreg Program transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020. i djelomično je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Vrijeme provedbe projekta je od 01.01.2017. do 30.06.2019. godine. Ukupni proračun projekta je u iznosu od 2.552.000,00 eura, od kojih je udio sufinanciranja Europske unije od 85%  iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u iznosu od 2.169.200,00 eura.

U projektu sudjeluje deset projektnih partnera te devet strateških pridruženih partnera iz pet zemalja: Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Slovačke. Djelatnosti institucija okupljenih oko projekta „Iron-Age-Danube“ međusobno su komplementarne u polju zaštite kulturne baštine i razvoja kulturnog turizma, čime je stvorena jaka međunarodna mreža stručnjaka u svrhu što uspješnijeg ostvarenja ciljeva projekta.

U fokusu projekta „Iron-Age-Danube“ nalaze se kulturni krajolici starijeg željeznog doba koje obilježavaju visinska utvrđena naselja te groblja pod tumulima nastala između 9. i 4. stoljeća prije Krista, kada su zajednice koje su živjele na prostoru podunavske regije bile dijelom kulturne pojave koju nazivamo istočni halštatski krug.  Impozantni, iako fragilni te djelomično skriveni u prostoru, prapovijesni krajolici obuhvaćeni ovim projektom ostaju nedovoljno integrirani u regionalnu kulturno-turističku ponudu.

Glavna projektna inovacija leži u metodološkom pomaku koji će se temeljiti na partnerskom istraživanju prapovijesnih krajolika, za razliku od dosadašnjeg individualnog pristupa. U sklopu projekta planiran je razvoj novih strategija i metodoloških alata za zaštitu, prezentaciju i promociju prapovijesnih krajolika. Zadani projektni ciljevi bit će testirani te implementirani u devet mikroregija iz četiri partnerske zemlje: (Großklein(AT), Strettweg (AT), Jalžabet (CRO), Kaptol (CRO), Poštela (SI), DolenjskeToplice (SI), Százhalombatta (HU), Süttő (HU) i Sopron (HU). U tu svrhu organizirat će se međunarodni kampovi koji će usko povezivati istraživačke dijelove programa sa širokim spektrom javnih događanja te novih programa posebno kreiranih za djecu školskog uzrasta, popularnih programa za posjetitelje, stručne suradnike i studente kojima će se predstavljati i popularizirati razdoblje starijeg željeznog doba i arheologija kao znanost, kao i metodološki alati za istraživanje i zaštitu prapovijesnih krajolika. Nakon istraživanja, sve prikupljene spoznaje bit će objavljene u studijama o krajoliku te će služiti kao temelj pri razvoju aplikacije koja će omogućavati nov način digitalne vizualizacije krajolika. Kroz četiri planirana programa revitalizacije postojećih infrastruktura zajedno s investicijama manjeg opsega, zainteresirana javnost bit će u mogućnosti doživjeti kulturne krajolike na potpuno nove i inovativne načine čime će se nastojati osigurati održivost rezultata projekta. Na taj način, monumentalni prapovijesni krajolici od sakrivenih točaka u pojedinim mikroregijama u pet partnerskih zemalja postaju centri inovativne, multidisciplinarne i primjenjene znanosti, a istovremeno, i atraktivna odredišta kulturno-turističke ponude u prostoru Podunavlja.

Kao projektni partneri iz Hrvatske, na projektu sudjeluju Arheološki muzej u Zagrebu s pridruženim strateškim partnerom Centrom za prapovijesna istraživanja te Institut za arheologiju sa svojim pridruženim strateškim partnerima: Ministarstvom kulture Republike Hrvatske i Turističkom zajednicom Varaždinske županije.

Arheološki muzej u Zagrebu jedna je od vodećih arheoloških muzejskih institucija u Republici Hrvatskoj i direktni slijednik Narodnog muzeja, najstarije muzejske ustanove u Zagrebu. U muzeju se danas čuva više od 450 000 predmeta, među kojima i predmeti s jednog od najvažnijih nalazišta starijeg željeznog doba na području Hrvatske: Kaptola u Požeškoj kotlini istraživanog tijekom 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Također, muzej je vrlo aktivan na polju promocije i popularizacije arheologije, približavajući je široj javnosti svih uzrasta. Tijekom prethodnih godina organiziran je velik broj arheoloških škola, radionica i izložbi od kojih se posebno treba istaknuti one organizirane u aktivnoj suradnji s pripadnicima lokalne zajednice u primjerice, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji.

Članovi projektnog tima Arheološkog muzeja u Zagrebu su: ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, član Upravnog odbora projekta „Iron-Age-Danube“ Sanjin Mihelić; voditeljica projekta „Iron-Age-Danube“ u Arheološkom muzeju u Zagrebu, muzejska savjetnica te voditeljica Pretpovijesnog odjela dr. sc. Jacqueline Balen;  viši kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu Ivan Drnić; stručnjak za financijska pitanja i oglašavanje Branimir Ivić; šefica računovodstva Arheološkog muzeja u Zagrebu Gorana Balenović te stručni suradnici Marta Rakvin i Filip Franković.

Centar za prapovijesna istraživanja, pridruženi partner Arheološkog muzeja u Zagrebu, nevladina je udruga čiji su glavni istraživački interesi usmjereni prema sveobuhvatnom istraživanju stariježeljeznodobnih zajednica s prostora Požeške kotline.  U ime centra, na projektu sudjeluje predsjednik Centra za prapovijesna istraživanja dr. sc. Hrvoje Potrebica, redovni profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dugogodišnji voditelj arheoloških istraživanja na Kaptolu. Upotrebom modernih interdisciplinarnih metoda istraživanja krajolika (poput geofizikalnih metoda istraživanja, rekognosciranja terena putem zračnih fotografija i LiDAR-skih snimaka) te provedbom novih i revizijskih arheoloških istraživanja, djelatnosti Centra dovele su do velikog broja novih spoznaja o starijem željeznom dobu na prostoru Požeške kotline.

Tijekom provedbe projektih aktivnosti fokus Arheološkog muzeja u Zagrebu i Centra za prapovijesnu arheologiju bit će usmjeren na prostor Požeške kotline. Zbog svojih specifičnih geografskih značajki, na prostoru Požeške kotline ostaju sačuvane i vidljive značajke raznih  kulturnih krajolika od prapovijesti do danas. Tijekom starijeg željeznog doba krajolikom su dominirala utvrđena visinska naselja podno kojih su se nalazila velika groblja pod tumulima, poput onih na arheološkom nalazištu Kaptol. Dosadašnja istraživanja pokazala su da je Kaptol bio jak gospodarski centar i kneževsko sjedište tijekom starijeg željeznog doba te vrlo dobro uklopljen u mrežu komunikacijskih puteva s ostalim središtima svog vremena, što ga čini idealnim poligonom za provođenje projektnih aktivnosti.

Osnovna zadaća Instituta za arheologiju (IARH) je znanstveno istraživanje arheološkog naslijeđa, kao i razvoj teorije i metodologije arheoloških istraživanja i njihove povezanosti u europskom kulturnom području. Uz znanstvenu djelatnost, IARH je nezaobilazna institucija u definiranju kulturne politike, posebno u odnosu na razvoj kulturnog turizma kao popularizaciji znanosti. Također, aktivno sudjeluje u zaštiti i prezentaciji arheološke baštine te u kreiranju kulturne politike.

Centar aktivnosti projekta akronima „Iron-Age-Danube“, od strane IARH-a je svjetski poznati arheološki krajolik starijega željeznog doba, naselje i groblje s gigantskom grobnom humkom u Jalžabetu, u Varaždinskoj županiji. Na lokalitetu Jalžabet će u rujnu/listopadu 2017. godine biti organiziran međunarodni znanstveni kamp i provedena arheološka i multidisciplinarna istraživanja s najnovijom tehničkom opremom, u kojima će sudjelovati svi projektni partneri, u svrhu boljeg pozicioniranja na međunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Rezultati arheoloških i interdisciplinarnih istraživanja bit će predstavljeni javnosti u obliku digitalnih rekonstrukcija prapovijesnih krajolika te uvršteni u turističku ponudu kontinentalne Hrvatske i srednje Europe. To bi trebalo dati poticaj za razvoj kulturnog turizma u tom dijelu Hrvatske. U okviru projekta izradit će se i međunarodna strategija održive zaštite, istraživanja i uporabe arheoloških krajolika.

Na projektu „Iron-Age-Danube“ od strane Instituta za arheologiju sudjeluju ravnatelj, znanstveni savjetnik i član Upravnog odbora projekta dr. sc. Marko Dizdar, viši znanstveni suradnik, voditelj znanstvenog odjela Instituta za arheologiju, i voditelj projekta dr. sc. Saša Kovačević, stručna savjetnica i asistentica voditelja projekta Martina Jurišić te voditeljica odjeljka za financijske i računovodstvene poslove IARH-a Slavica Bartoluci Andrić. Djelatnici Instituta za arheologiju će iskustvom u znanstvenom i terenskom istraživanju na području arheologije, kao i iskustvom na provedbi projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije, osigurati kvalitetnu provedbu projektnih aktivnosti i realizaciju zadanih planova i rezultata projekta.

Pridruženi partneri i suradnici na projektu su Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, koje na projektu zastupa glavni konzervator za projekte arheoloških istraživanja, Zoran Wiewegh. Ministarstvo ima jednu od ključnih ulogu u kreiranju i realiziranju projektnih aktivnosti koji se odnose na izradu strategije održive zaštite, istraživanja i uporabe arheoloških krajolika.

U svojstvu pridruženih partnera nalazi se i Turistička zajednica Varaždinske županije koje predstavlja direktorica Elizabeta Dolenec. Jedan od ciljeva projekta je razvoj kulturnog turizma i promocija kulturne baštine na međunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, što će uz pomoć ostalih sudionika projekta, biti glavna uloga Turističke zajednice Varaždinske županije.

  

Izvor

AMZ PRESS