by Ada Jukić | Apr 28, 2014 | Autorski osvrti, Film, Inspiracija, Istaknuto
Noa 3D
Noah 3D (2014)
Paramount Pictures, 2014.
Trajanje: 138 min.
Format: 1,85:1
Color: Color
Zvuk: Datasat | Dolby Digital | Dolby Atmos | Dolby Surround 7.1
Redatelj: Darren Aronofsky
Glume: Russell Crowe, Jennifer Connelly, Ray Winstone, Anthony Hopkins, Emma Watson, Logan Lerman, Douglas Booth, Nick Nolte, Mark Margolis, Kevin Durand, Leo McHugh Carroll, Marton Csokas, Finn Wittrock, Madison Davenport, Gavin Casalegno
Noa – Movie Site
Noah – IMDb
Preuzeto s FILM-MAG.NET >link.
Da se film opredijelio za akcijsku dramu, spektakl, fantastiku ili kostimiranu rekonstrukciju biblijskog izvora, bio bi bolji nego da pokušava biti sve to zajedno. A bio bi svakako bolji da se u odabranom žanrovskom kontekstu klonio teških moralnih i psiholoških dubioza koje, u principu akcijski zamišljeni junak površno i kontradiktorno razrješava.
U filmu se, kao pokušaj objašnjenja učinkovitosti u izgradnji Arke, uvode kameni divovi (bivši pali anđeli!) koji su najprije prijetnja, a onda Noini požrtvovni saveznici. Ti kameni trolovi u čijoj nutrini gori magma (kao antropomorfizirani presjek Zemlje) već su viđeni, samo se njihovo porijeklo specijalno objašnjava, a time i zavrzlama oko njihove uloge u odnosu na Nou. S obzirom da je biblijski Noa gradio Arku 120 godina, razumljiva je potreba da se taj proces u komercijalnom filmu ubrza, ali ovi ambivalentni divovi nisu originalno rješenje. U odnosu na potencijalne ovozemaljske saveznike (uz pomoć Stvoritelja koja dolazi nepredvidivo i u krajnji čas), puno dostupniji (i malo iskorišteni) su potencijali Noinog djeda Methuselaha (Anthony Hoppkins, koji se u novije vrijeme specijalizirao za unosne uloge nebeskih moćnika, vidi ‘Thora’…). Metuzalem nije samo zabilježen kao Adamov najdugovječniji potomak, već je prikazan kao samozatajni čarobnjak koji može ostvariti i najteže ostvarive želje. Njegova intervencija u reproduktivne sposobnosti jedne od junakinja uplest će se čak i u Projekt uništenja, odnosno, pročišćenja čovječanstva.
Russell Crowe našao se u nemogućoj ulozi nježnog patera familiasa (koji djeci pjeva uspavanke!) i neprikosnovenog diktatora koji provodi božje zapovijesti čak i kad to pogađa njegove najbliže. Taj konflikt je nerješiv, iako je na kraju filma sugerirano kompromisno rješenje. Poslije kulminacije napetosti (kad se u ime ideje sprema žrtvovati (novorođena) bića), on se jednako čvrsto zalaže za novo uvjerenje, kao što je prije inzistirao na suprotnom. Noino preispitivanje prava na vlastiti opstanak u odnosu na sudbinu drugih ljudi djeluje ‘moderno’, a njegovo uvjerenje da čovječanstvo treba izumrijeti zbog onoga što čine svijetu oko sebe, napose životinjama, korespondira s aktualnim ekološkim pitamnjima. Kako god, novi ljudski nalet na zemaljske resurse čini se da nije doveo do očekivanih rezultata, pa se pitanje ekološke odgovornosti ljudske vrste, napose odgovornosti u odnosu na izumiranje drugih vrsta, postavlja aktualnije nego u vrijeme prije Potopa.
Da se, uz sve kontradikcije, Noin lik istakne u pozitivnom svjetlu, pobrinuo se krvoločni negativac (uvjerljivi Ray Winstone) koji u par anegdota duhovito definira ljudsku prirodu (Kad ga mladić ubode nožem, on ga pohvali, Sad si čovjek!). Ljudi predodređeni za potapanje prikazani su negativno koliko je potrebno da se minimizira samilost prema njima. Oni ne samo da jedu meso životinja, već su i kanibali. Za razliku od njih, (prilično uhranjeni) Noa čuva biljni i životinjski svijet kao djevica cvijet djevičanstva, a njegova prehrana sastoji se od bobica i mahovina koje struže s kamena, skupa sa svojom obitelji. Njegovo opijanje i razgolićavanje poslije Potopa prikazano je skicozno i neuvjerljivo, a njegov odnos s mlađim sinom Hamom iritirajuće je nedorečen tijekom cijelog filma). Noine konačne upute u pogledu budućnosti čovječanstva kontradiktorne su u odnosu na ono za što se zalagao tijekom filma.
Neuravnoteženom scenariju pridružio se i redateljski pristup (u istim rukama), pa u filmu kontinuirano dolazi do vremenske i prostorne dezorijentacije, što ne kompenziraju ni specijalni efekti. Promakao mi je onaj tsunamijski val koji sam vidjela u foršpanu, a sama Arka djeluje kao uvećani kontejner, četvrtasta i ipak nedovoljna za sve one životinje koje su se ukrcale. Dojmljivije su scene Noinih snova i košmara u kome mu se, u metaforama, najavljuju događaji i daju zadaci.
Jennifer Connelly izvrsno očuvana bez botoksa i šminke može glumiti majku dojenčeta, a majčinska uloga (uključivo porođaj) manje polazi za rukom bivšoj junakinji serijala Harry Potter (Emma Watson), teško je tim malim zvijezdama prijeći u zrele uloge.
Sve u svemu, ako se za odnos ljudske vrste prema drugim vrstama primjenjuju isti kriteriji, ne bi trebalo mirno gledati zatvaranje brodogradilišta.
Ada Jukić, Zg, 26.04.2014.
Prizor iz filma ‘Noa’. Ustupio: Blitz.
by Robert | Apr 13, 2014 | Autorski osvrti, Film, Inspiracija, Istaknuto
300: Uspon carstva 3D
300: Rise of an Empire 3D (2014.)
Warner Bros., 2014.
Trajanje: 102 min.
Format: 2,35:1
Color: Color
Zvuk: SDDS | Datasat | Dolby Digital | Dolby Atmos | Dolby Surround 7.1
Redatelj: Noam Murro
Glume: Sullivan Stapleton, Eva Green, Lena Headey, Hans Matheson, Callan Mulvey, David Wenham, Igal Naor, Jack O’Connell, Andrew Tiernan, Igal Naor, Andrew Pleavin, Ben Turner, Ashraf Barhom, Christopher Sciueref, Steven Cree
300: Uspon carstva 3D – Movie Site
300: Rise of an Empire 3D – IMDb
>Link http://film-mag.net/wp/?p=13942
>Galerija fotografija [Ustupio: Blitz]
Zack Snyder snimio je svoj ’300′ još 2006. godine. Priča o tome kako je spartanski kralj Leonida s 300 odabranih boraca zaustavio ogromnu perzijsku vojsku općenito je poznata, ali Zack Snyder dao je posve novo viđenje te slavne bitke. Treba spomenuti da je film rađen prema stripu Franka Millera, a u tom stilu je i vizualiziran. Moćan film od skoro dva sata (117 minuta) fascinira postupcima upotrebe kompozicija usporenih i naglašeno ubrzanih kadrova čime je potencirana napetost ratnih strahota i sukoba, što se svidjelo i publici i kritici. Povijesna uvjerljivost stavljena je u drugi plan. Obrana malobrojnih Grka od Perzijanaca kod Termopila samo je jedan segment njihove borbe, i nije trebalo dugo čekati da Amerikanci smisle svojevrsni nastavak u kojem opet na svoj način prekrajaju povijest.
Redatelj prvog filma Zack Snyder u ‘Usponu carstva’ pojavljuje se kao producent, a režiju potpisuje relativno nepoznati Noam Murro, ali koji je sasvim dobro obavio zadani mu posao pod oštrim okom svojeg mentora. Ako ste mislili samo gledanjem naučiti nešto o povijesti stare Grčke, to zaboravite, ali ako vas ovaj film potakne da ju malo detaljnije proučavate, onda ipak ima koristi i od ovakve vrste filmova. Pogotovo što ’300: Uspon carstva’ daje dovoljno zanimljivog materijala za takav poticaj.
Temistoklo (Sullivan Stapleton) je već u prvoj sceni odabrao svoju sudbinu, prema legendi strijelom je pogodio perzijskog cara Darija (Igal Naor) koji kasnije umire od te rane. Njegov sin Kserkso (Igal Naor) pod utjecajem glavne perzijske vojskovođinje (dobro ste pročitali, ona je bila glavna) Artemizije (Eva Green) nakon Darijeve smrti i Kserksove preobrazbe kreće u osvetnički pohod na razjedinjene grčke gradove-državice. Sparta se odlučila za obranu koju organizira Leonida i njegovih 300 hrabrih ratnika, a što je samo spomenuta epizoda u ovom filmu, a Temistoklo, koji je iza Atene, pokušava ujediniti svoje sunarodnjake. Ogromna perzijska flota izgleda neuništiva, ali Temistoklove borbena strategija pokazat će da Perzijanci i nisu tako nepobjedivi…
Iako je već sve viđeno u prvih ’300′, ‘Uspon carstva’ dovoljno je intrigantan za gledanje, pogotovo u 3D formatu. Što je bilo na kraju s Temistoklom, u filmu se ne govori, njegov životopis pruža nove mogućnosti za nastavke. Reći ćemo samo toliko da je Temistoklo na kraju života završio u Perziji kao perzijski namjesnik u Maloj Aziji gdje je proučavao perzijski jezik i književnost.
Robert Jukić, Zg, 31.03.2014.
KINO: 300 – BITKA KOD TERMOPILA, povijesni spektakl by Ada Jukić
KINO: 300 – BITKA KOD TERMOPILA, povijesni spektakl by Vendi Jukić
Prizor iz filma ’300: Uspon carstva 3D’. Fotografiju ustupio: Blitz.
by Ada Jukić | Mar 16, 2014 | Autorski osvrti, Film, Inspiracija, Istaknuto
Pompeji 3D
Pompeii 3D (2014.)
FilmDistrict, 2014.
Trajanje: 105 min.
Format: 2,35:1
Color: Color
Zvuk: SDDS | Datasat | Dolby Digital
Redatelj: Paul W.S. Anderson
Glume: Kit Harington, Carrie-Anne Moss, Emily Browning, Adewale Akinnuoye-Agbaje, Jessica Lucas, Jared Harris, Joe Pingue, Kiefer Sutherland, Currie Graham, Dylan Schombing, Maxime Savaria, Ron Kennell, Tom Bishop Sr., Rebecca Eady, Sasha Roiz
Pompeji 3D – Movie Site
Pompeii 3D – IMDb
Film bi se mogao zvati i ‘Gladijatori’ jer se više bavi gladijatorskim borbama nego prikazom pompejanske tragedije, a najuspješnijem gladijatoru, porijeklom iz britanske keltske provincije, dodijeljena je, pored borilačke, ljubavna i spasilačka uloga u vulkanskoj katastrofi koja je pogodila rimski grad. Osim početnog citata Plinija mlađeg, malo je konkretnog prikaza Pompeja i života u njemu, sve bi se kulise i rekviziti mogli iskoristiti za prikaz bilo koje antičke priče i lokacije.
Tragedija Pompeja osigurala je dovoljno materijala za preciznu i dirljivu filmsku rekonstrukciju, pa je paradoksalno da film koji se na nju poziva umjesto autentičnog materijala konstruira uopćenu akcijsku romantičnu tragediju s naglaskom na borilačke vještine. Na studiju povijesti umjetnosti proučavaju se ne jedan ili dva, već četiri pompejanska stila slikarstva, a u filmu se ne sjećam ni jedne freske ili mozaika. Ne očekujem dokumentarac s obilaska Pompeja ni znanstvenu rekonstrukciju, ali zar bi unošenje bar elemenata stvarnog konteksta škodilo filmu? Umjesto prikaza zadivljujućih interijera rimskih vila, shema izdvojene vile u kojoj se lobiraju kapitalni investicijski projekti izgradnje, a Pompeji se prikazuju kao autonomna rimska pokrajina, a ne ladanjsko odredište rimskih patricija. Specijalni efekti osiguravaju spektakularne scene erupcije i gladijatorskih borbi. Početna priča o rimskom napadu na Kelte i odvođenje zarobljenika podsjeća na ‘Conana’, nastavlja se eksploatacija ‘Gladijatora’, a onda rutinska priča o nasrtljivom visokopozicioniranom negativcu i neustrašivom pozitivcu s dna društvene ljestve koji zaslužuje nastavak.
Filmski studiji na specifičan način demantiraju poslovicu da je povijest učiteljica života.
Ada Jukić, 02.03.2014.
>Galerija fotografija [Ustupio: BLITZ]
BLITZ – Pompeji. Fotografiu ustupio: BLITZ.
by PRESS | Feb 11, 2014 | Film, Inspiracija, Muzej hrvatskih areholoških spomenika, Muzeji, Ostalo, Split, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split organizira III. međunarodni festival arheološkog filma te poziva sve redatelje i producente da podnesu svoje prijave.
Ovim Festivalom želi se doprinijeti valorizaciji kulturne baštine i arheoloških istraživanja te senzibilizaciji šire javnosti za spomeničku baštinu, kako vlastitu tako i onu ostalih naroda.
Festival djeluje i kao poticaj domaćoj produkciji dokumentarnog filma iz arheologije, kulturne baštine i zaštite spomenika.
Trajanje filmova nije ograničeno, a pravo sudjelovanja imaju filmovi producirani nakon 1. siječnja, 2010. godine.
Ovaj bijenalni festival održat će se 6. – 7. studenog, 2014.g u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika – Split uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, HAVCa, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.
>Pravilnik
>Prijavnica
>FB
>FEDARCINE
>MHAS
>Email
Izvor
MHAS PRES
MHAS – III. međunarodni festival arheološkog filma. Ustupio: MHAS PRESS.
by Ada Jukić | Jan 19, 2014 | Autorski osvrti, Film, Inspiracija, Istaknuto
Šetnja s dinosaurima 3D
Walking with Dinosaurs 3D (2013.)
Animal Logic, 2013. / 2013., Blitz
Trajanje: 87 min.
Format:
Zvuk: Datasat | Dolby Digital
Redatelji: Barry Cook, Neil Nightingale
Hrvatski glasovi: Krešimir Mikić, Filip Juričić, Enes Vejzović, Renata Sabljak
Glasovi: Charlie Rowe, Karl Urban, Angourie Rice, John Leguizamo, Justin Long, Skyler Stone, Tiya Sircar, Clay Savage, Jude Tinsely, Mary Mouser, Katie Silverman, Madison Moellers, Michael Leone
Šetnja s dinosaurima 3D – Movie Site
Šetnja s dinosaurima 3D – Movie Site Brazil
Walking with Dinosaurs 3D – IMDb
Preuzeto s FILM-MAG.net >http://film-mag.net/wp/?p=12021
Zabavan i edukativan film s neodoljivim pra-junacima
‘Šetnja s dinosaurima’ pokazuje u kojem se smjeru mogu razvijati cjelovečernji animirani filmovi izvan stereotipa isključive zabave. Mogućnost učenja u filmovima koji koriste raspoložive mogućnosti računalne animacije i 3 D tehnike predstavlja dodatni potencijal za publiku ovog žanra koju, u pravilu, čine dvije generacije. Ne samo da djeca u kinu mogu nešto naučiti, već je zanimljivo i odraslima koji ih prate u kino, a koji su zasićeni standardnim obradama tematskog kruga bajki i pustolovina ‘za najmlađe’. Zapravo, u bogatstvu stilskih figura, igara riječima, aluzijama i asocijacijama bogatog teksta mogu uživati upravo odrasli, a i obnoviti znanje (prirodoslovna faktografija).
‘Šetnja s dinosaurima’ koristi interes za izumrle vrste ekspandiran Spielbergovim ‘Jurskim parkom’ te animiranim serijalom Ledenih doba, ali ga razvija ‘na vlastitim nogama’. U animiranu radnju ulazimo igranim uvodom. Mladi paleontolog vodi svoje nećake na istraživanje u divljinu Aljaske. Da potakne njihovo zanimanje, pokazuje im golemi zub dinosaura (gorgosaura) koji je pronađen u blizini. Djevojčica je zainteresirana, ali dječak odbija krenuti u iskopavanje. A onda (u kadar) ulijeće ptica (samohvalni Alex) , pa u animiranoj formi i na duhovit način opisuje i komentira pustolovine glavnog junaka, dinosaura Patchija.
Film je uspio od kvrgavih, rogatih i mesnatih ‘čudovišta’ učiniti tople junake i duhovitošću neutralizirati tragične posljedice pojedinačnih poraza te najavljenog općeg ishoda (izumiranje vrste). Upoznajemo Patchijevu obitelj, među kojima se ističe njegov stariji i jači brat, Mrki. Tu je i Patchijeva odabranica, nježna Bobica. Tu su pripadnici njegova (biljojedog) stada te predstavnici predatorskih vrsta koje im prijete. Pri svakom susretu s novom vrstom životinja ‘Krede’, obavlja se ‘službeno predstavljanje’. Navodi se, pisano i usmeno (dječjim glasom), latinsko ime i prezime te (važan) podatak čime se hrani. Upoznajemo i prirodne pojave arktičkog kruga, a u životinjskim karakterima i odnosima prepoznajemo ljudske osobine. Sinkronizacija na hrvatski kreativno je izvedena, a songova, kojih ima u diskretnim količinama, ostavljeni su, kako i treba, u originalu.
‘Šetnja s dinosaurima’ pokazala se kao zanimljiva i korisna. Film potvrđuje činjenicu da se uz zabavu može nešto naučiti, odnosno, da se najbolje uči kad je to zabavno.
Ada Jukić, Zagreb, 24.12.2013
Scena iz filma Šetnja s dinosaurima. Ustupio: BLITZ.
by Ada Jukić | Jan 10, 2014 | Autorski osvrti, Film, Inspiracija, Istaknuto
Legenda o Herkulu
The Legend of Hercules (2014.)
Millennium Films, 2014.
Trajanje: 100 min.
Format: 2,35:1
Color: Color
Zvuk: Dolby Digital
Redatelj: Renny Harlin
Glume: Kellan Lutz, Gaia Weiss, Scott Adkins, Roxanne McKee, Liam Garrigan, Liam McIntyre, Rade Serbedzija, Johnathon Schaech, Luke Newberry, Kenneth Cranham, Mariah Gale, Sarai Givaty, Dimiter Doichinov, Nikolai Sotirov, Radoslav Parvanov
Legenda o Herkulu 3D – Movie Site
The Legend of Hercules 3D – IMDb
Preuzeto s FILM-MAG.net > http://film-mag.net/wp/?p=12387
>Galerija fotografija (ustupio: Blitz)
Zabilježit ću odmah ovaj film kao kandidata za najlošiji film ove godine. Već godinama Film-mag.net objavljuje top liste filmova po ocjeni filmskih kritičara i ljubitelja filma i uvijek mi je teško odabrati tri najslabija. Obično se zaborave oni koji su prikazani početkom godine, ali potrudit ću se izbjeći taj propust. I to ne (samo) zato što je ovo loš film (bit će ih i gorih), već da ne prođe nezabilježen jer ponavlja grešku, koju ne samo da ne treba ponavljati, već nema razloga da se učini in the first place. Američki komercijalni film kao da ne može obraditi autentični mit i iskoristiti njegove pustolovne, ratoborne, pa čak i romantične elemente. Arogancijom pristupa mitovi se miješaju, razbijaju i kompiliraju s drugim mitovima i sadržajima, a rezultat je uvijek ista, kao ‘već viđena’ akcijska mješavina. Američki scenariji igranih i animiranih filmova po mitskim sadržajima ne mogu podnijeti autentični mit, čak ni jednu verziju mita. U nastojanju da radnju učini uzbudljivijom, dinamičnijom, holivudska tvornica snova radi i veće intervencije, ali ako igdje ne treba intervenirati, to su mitovi, jer sadrže sve što žanrovski scenaristi mogu sanjati.
O tome što američki scenariji rade grčkoj (i drugoj) mitologiji, već sam pisala. Harlinov Herkul potvrđuje da se iz povijesti ne uči, a ni iz filmskih kritika 
. Četiri scenarista ‘raščetvorila’ su Herkula u akcijski filmski ‘puzzle’, a među scenaristima je i bio sam redatelj, najuspješniji finski redatelj u povijesti Hollywooda (IMbD), a i naočit, nalik na Beckhama, pa da je mlađi, mogao bi zamijeniti svog naslovnog junaka. Autor komercijalnih pustolovina i spektakala dokopao se mitološke ’zlatne koke’ bez Copy Righta i s ostalom trojicom ’skrojio’ Herkula od iskrivljenih činjenica (možda se terminom ‘legenda’ mislio osloboditi faktografije mita, ali to bi bila smiješna igra riječima).
Ima različitih verzija o tome kako je nastao i što je radio Herkul, odnosno Heraklo ( ‘Herkul’ predstavlja romaniziranu inačicu imena grčkog junaka, i potvrđuje sklonost američkih studija Rimskom imperiju u odnosu na civilizaciju polisa, makar i sami Rimljani priznavali Grčku kao kolijevku antičke civilizacije). A ni ta romanizacija nije provedena dosljedno. U tom bi slučaju, umjesto Here, bila Junona, a otac Herkula zvao bi se Jupiter. Uz ostale pogodnosti, ‘roman(t)izacija’ Herakla za Harlina predstavlja dodatnu mogućnost da plagira Gladijatora, tako otvoreno i neuspješno, da se čovjeku sažali. Ako uzmemo na znanje misao izrečenu u filmu da je ‘imitacija najveća pohvala’, nije nebitno tko odaje (po)hvalu. Herkulovski Kellan Lutz ima dodirnih točaka s Russellom Croweom, kao Harlin s Ridleyom Scottom. Dok se razbacuje mišićima, američki maneken glumac nekako i ‘prolazi’, ali govor koji treba odglumiti prelazi njegove sposobnosti. Što se ukupnog castinga tiče, i on je neuvjerljiv, osim Amfitriona koji nalikuje na Afflecka i Ifikla koji glumi Komoda :). Rade Šerbedžija postarao se u edukativnoj ulozi Hirona, nadamo se da je dobio dovoljan honorar. Najiritantniji su mitološki prevrati, u kojima se, primjerice, Hera kao izrazita neprijateljica Alkmene (ljubavnice svoga muža, mučila ju je satima na porodu, a na dijete je poslala zmije), predstavlja zaštitnicom Herakla i njegove majke. Nepotrebno je iz uloge Heraklova začeća isključen Zeus, koji se u ložnici pojavio u liku Amfitriona (Alkmena ne samo da nije bila protiv svoga muža, već je kao vjerna supruga morala biti obmanuta, u čemu je Zeus bio osobito kreativan). Umjesto toga prikazani prikaz oplodnje (s vjetrom i zavjesama) podsjeća na bolje uizvedenu koreografiju Proročice iz filma ‘Tristo’. Uloga Here (rimski, Junone) u Harlinovoj Legendi potpuno je izokrenuta, ali poznavajući njenu ćud, prije bi Harlina kaznila zbog toga kako ju je predočio (njena želja za priznanjem ljepote dovela je i do Trojanskog rata) nego što joj je izvrnuo ulogu. Ako preskočimo ostale likove u iskrivljenom ogledalu i na krivim zadacima, istaknimo ulogu Ifikla koji je predstavljen kao najveći zlikovac (?!), i time sličan svim pretjeranim zlikovcima fantasyja i (pseudo)povijesne akcije. Ni riječi o mitskom Euristeju kojemu je Heraklo morao služiti i za njegov račun izvršiti tuce teških zadataka, to jest starovjekovnih ’nemogućih misija’, o kojima bi se moglo snimiti bar toliko filmskih epizoda.
O Heraklove četiri žene, Megari, Ompfali, Dejaniri ni Joli, u filmu ni riječi, a Heba (neuvjerljiva Gaia Weiss) nije bila kretska princeza, već božica s kojom se Herkul povezao tek kad je obavio ovozemaljske zadatke. Dok za pojedine preskoke u Herkulovoj biografiji u filmu s happy endom ima opravdanja (osobito epizoda s ludilom), propušten je niz herkulovskih pothvata koji su se mogli filmski dobro obraditi. Borba s Kretskim bikom ili susret s podzemnim Kerberom, čišćenje Augijevih staja :), na primjer, moglo je biti efektno, osobito u 3D-u. Ovako smo se morali zadovoljiti davljenjem animiranog Nemejskog lava, čiju kožu je Herkul, neznano zašto, prepustio slabijem bratu.
Scenaristički kvartet nije se zadovoljio korištenjem mitoloških i ‘legendarnih’ filmskih citata, već i (pre)slikama slikovnica Harryja Pottera i Robina Hooda, Batmana, scenama iz Pasije… Uz ove viškove, još upadljiviji su oportunitetni gubici. Kad se ne uči iz povijesti, zašto se ne bi moglo nešto naučiti u kinu?
Ada Jukić
Zagreb, 10. 01. 2014.
Blitz – Scena iz filma Legenda o Herkulu. Ustupio: BLITZ.
