FFST – Predavanje Dragane Kunčer ‘Portret dalmatinskog episkopa krajem 6. veka’ [PRESS]

U petak, 23. svibnja 2014. godine u 11 sati,  Dragana Kunčer (Istorijski institut, Beograd) održat će predavanje u Centru Studia Mediterranea u Splitu, pod naslovom ‘Portret dalmatinskog biskupa krajem 6. st.’.

Uvodna riječ: dr. sc. Ivan Basić.

Dragana Kunčer je klasična filologinja, istraživač suradnik na Istorijskom institutu u Beogradu. Objavila je više prijevoda sa latinskog jezika, kritičko izdanje srednjovjekovnog rukopisa, kao i nekoliko znanstvenih radova. Njen dosadašnji istraživački rad zasniva se najvećim dijelom na proučavanju kasnoantičkog i srednjovjekovnog latinskog jezika koji se koristio na području Balkana. Prevela je Senekino djelo De brevitate vitae (O kratkoći života, 2002) i ulomak Aristotelova traktata o meteorologiji (2003). S Tiborom Živkovićem priredila je kritičko izdanje i prevela tzv. Ljetopis popa Dukljanina (Gesta regum Sclavorum, 2009) te Anonymi Descriptio Europae Orientalis (2013). Trenutno izraĎuje doktorsku disertaciju pod naslovom Zbirka pisama pape Grigorija I kao izvor za utvrđivanje formi latinofone komunikacije krajem 6. veka u rimskoj provinciji Dalmaciji.

Izvor

Emailom dr. sc. Ivan Basić

FFST - Poziv na predavanje Dragane Kunčer 'Portret dalmatinskog episkopa krajem 6. veka'. Ustupio: IB.

FFST – Poziv na predavanje Dragane Kunčer ‘Portret dalmatinskog episkopa krajem 6. veka’. Ustupio: IB.

Studijska grupa za keramiku u arheologiji – Newsletter #3

ARHEOMETRIJA KERAMIKE – epizoda iz labosa
U knjižnici Instituta za arheologiju 21. ožujka 2014. održan je seminar na temu arheometrije keramike. Seminar je organizirala Andreja Kudelić koja je također održala predavanje o svojim iskustvima tijekom boravka u laboratoriju Instituta za primjenjenu Geologiju Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti u Beču, gdje je provela analize keramičkih ulomaka s brončanodobnih lokaliteta Posavine i gornje Podravine (u sklopu projekta Lončarstvo u prapovijesnim kulturama, s naglaskom na
Halštatsku kulturu, na području hrvatskog i austrijskog podunavlja Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti u Beču i Geološko naftnog fakultet u Zagrebu).
Kratko predavanje o makroskopskoj obradi keramike održala je dr. sc. Kristina Jelinčić Vučković a prisutni su mogli isprobati neke od prezentiranih metoda. Ana Konestra prezenitirala je svoja iskustva s arheometrijskim analizama keramike s terenskih istraživanja. Brojni sudionici seminara također su iznjeli svoja iskustva aktivno sudjelujući u diskusiji koja je slijedila nakon izlaganja.

Obavijesti:
Crikvenica, 04. – 05. 11. 2014. (PRIJAVE DO 05.05.2014., predaja sažetaka do 01.09.2014.)
III. međunarodni arheološki kolokvij: „Rimske keramičarske i staklarske radionice. Proizvodnja i trgovina jadranskim prostorom”. Osim glavne teme kolokvija, koja i dalja obuhvaća kreamičarske i staklarske radionice, ove je godine predloženo i nekoliko podtema:
Keramičarske radionice u antičkom gospodarstvu.
Regionalna proizvodnja finog stolnog posuđa: posebnosti i distribucija.
Pannonische Glanztonware i njena distribucija na Jadranu.
Pravci utjecaja na proizvodnju i distribuciju stakla: Jadran – Podunavlje
Tijekom Kolokvija predviđena je i panel diskusija: Sjeverna Liburnija od Raše (Arsia flumen) do Karlobaga (Vegium), nove spoznaje.

9.08. – 6.09.2014. (PRIJAVE DO 30.04.2014.) –
Radionica RSF ARCHAEOLOGICAL TRUST – Interpret and processing roman pottery in course of the archaeological excavation, Plovdiv (Bugarska)

Za prijave i dodatne informacije klinike >ovdje.

18. 04. -18. 05. 2014. –
Izložba OD PINTADERA DO PREHRANE. Putovanje kroz prošlost s Edukacijskim odjelom Arheološkog muzeja Istre, Arheološki muzej u Zagrebu

Za dodatne informacije klinike >ovdje.

28. 03. – 29. 06. 2014. –
Izložba DAROVI ZEMLJE. Neolitik između Save, Drave i Dunava, Arheološki muzej u Zagrebu

Za dodatne informacije klinike >ovdje.

Ukoliko imate informacije o kongresima, radionicama, okruglim stolovima i sličnim događanjima, javite nam se na našu email adresu keramika@iarh.hr, a mi ćemo informaciju prisljediti svim članovima grupe.

Izvor

SGzKuA PRESS

Studijska grupa za keramiku u arheologiji – Newsletter #2

Održano

Više o projektu CEKSA-e
Eksperimentalnom arheologijom do tehnologije proizvodnje keramičkih posuda u prapovijesti

Ceksa (Centar za eksperimentalnu arheologiju), u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Institutom za arheologiju u Zagrebu, pokrenuo je projekt “Eksperimentalnom arheologijom do tehnologije proizvodnje keramičkih posuda u prapovijesti”. Znanstveno istraživačke radionice provedene su početkom akademske godine 2013/2014., a provode se i dalje. Radionice se sastoje od:

  •  teoretskih predavanja
  •  nabave gline
  •  pripreme glinene smjese i primjesa
  •  mikroskopiranja arheoloških keramičkih posuda
  •  projekcija dokumentarnih filmova
  •  pripreme testnih pločica
  •  radionica izrade posuda prapovijesnim tehnikama
  •  predavanja o metodama pečenja keramike
  •  pečenja posuda na terenu

Rezultate istraživanja studenti će imati prilike predstaviti u obliku kraćih predavanja i (ili) postera na međunarodnim i domaćim kongresima u sklopu studentske sekcije. Rezultati eksperimenata bit će pohranjeni u Centru za eksperimentalnu arheologiju i predstavljat će dio baze podataka
koja će biti dostupna svim zainteresiranim stručnjacima.

Najave:
ARHEOMETRIJA KERAMIKE – epizoda iz labosa
24.03.2014 – ponedjeljak u 10:00 sati na Institutu za arheologiju
Seminar  u organizaciji Andreje Kudelić.

Ukoliko imate prijedloge i sugestije ili planirate organizirati seminar, okrugli stol ili sastanak, javite nam se na našu email adresu keramika@iarh.hr, a mi ćemo informaciju prisljediti svim članovima grupe.

Poziv na suradnju:

IARPotHP – International Association For Research On Pottery Of The Hellenistic Period e. V. i kolegica I. Kamenjarin iz Muzeja grada Kaštela  pozivaju sve zainteresirane na sudjelovanje u prikupljanju bibliografije o helenističkoj keramici za područje istočnog Jadrana, a koja obuhvaća razdoblje od 2010. godine do danas.
Ukoliko želite sudjelovati, dovoljno je poslati bibliografske podatke o radu i eventualno link na digitalno izdanje (Autor/i, Naslov, Publikacija, Godina, Str. + link – ukoliko postoji) na email kolegice Kamenjarin (zuvana@gmail.com).

Obavijesti:
27.09.-30.09.2014. (PRIJAVE DO 30.05.2014)
The 4th Balkan Symposium on Archaeometry, Nessebar (Bugarska).
Više o kongresu saznajte ovjde.
Ukoliko imate informacije o kongresima, radionicama, okruglim stolovima i sličnim događanjima, javite nam se na našu email adresu keramika@iarh.hr, a mi ćemo informaciju prisljediti svim članovima grupe.

 

Izvor

SGzKuA PRESS

 

Sveučilište u Zadru – Predavanje ‘Ranokršćanski i predromanički spomenici Parka prirode Telašćica’

U subotu, 15. ožujka 2014. godine u 17 sati u multimedijalnoj dvorani Općine Sali, održat će se javno predavanje ‘Ranokršćanski i predromanički spomenici Parka prirode Telašćica’.

Organizator

Jona Petešić

Sveučilište u Zadru

Poslijediplomski studij srednjovjekovne arheologije

Izvor

FB, Jona Petešić

Sveučilište u Zadru - Pozivnica na predavanje 'Ranokršćanski i predromanički spomenici Parka prirode Telašćica'. Ustupila: JP.

Sveučilište u Zadru – Pozivnica na predavanje ‘Ranokršćanski i predromanički spomenici Parka prirode Telašćica’. Ustupila: JP.

 

 

HNOPZ – Znanstveni skup ‘Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj – tradicija, današnje stanje, perspektive’

Prenosimo službeno priopćenje.

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim nacionalnim odborom za povijesne znanosti i Društvom za hrvatsku povjesnicu potkraj studenoga 2014. priredit će znanstveni skup Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj – tradicija, današnje stanje, perspektive.

Skup će se održati u Zagrebu, u prostorima Filozofskog fakulteta (predviđeni datum jest 28-29. XI. 2014), u sklopu proslave 140. godišnjice početka moderne sveučilišne nastave  na katedri za hrvatsku povijest i katedri za opću povijest, kako su se tada nazivale prve historiografske katedre Sveučilišta u Zagrebu. Želja nam je da na skupu predstavimo povijesni razvoj sveučilišne nastave povijesti, postanak različitih katedri i djelovanje znamenitih povjesničara/sveučilišnih profesora na nastavnom i znanstvenom polju, postanak i razvoj studija povijesti u Hrvatskoj, današnje stanje i perspektive razvoja tih studija, djelovanje studenata povijesti i dr.

Prijave traju u do polovice travnja 2014. godine.

Prijave se mogu poslati na dagicic@ffzg.hr ili bjankovi@ffzg.hr.

(Bit će to četvrti u nizu znanstvenih skupova posvećenih hrvatskim povjesničarima i hrvatskoj historiografiji u 20. stoljeću – nakon skupova o Jaroslavu Šidaku, Josipu Matasoviću i Nadi Klaić.)

Prijavnica >HNOPZ – skup 2014 prvi poziv 14 veljace 2014 – sveucilisna nastava povijesti

Izvor

HNOPZ PRESS

Međunarodni znanstveni skup ‘Stoljeće hrabrih: Arheologija rimskog osvajanja i otpora starosjedilaca u Iliriku za vrijeme Augusta i njegovih nasljednika’

Međunarodni znanstveni skup

Stoljeće hrabrih: Arheologija rimskog osvajanja i otpora starosjedilaca u Iliriku za vrijeme Augusta i njegovih nasljednika

Zagreb, 22-26. 9. 2014.

Prva obavijest – poziv na sudjelovanje

Prenosimo službeno priopćenje.

Poštovane kolegice i poštovani kolege,

čast nam je pozvati vas na sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu «Stoljeće hrabrih: Arheologija rimskog osvajanja i otpora starosjedilaca u Iliriku za vrijeme Augusta i njegovih nasljednika» koji će se u organizaciji Katedre za rimsku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju i Katedre za klasičnu arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 22. do 26. rujna 2014. održati u Zagrebu.

Ove se godine navršava 2000 godina od Augustovog života i carevanja, pa bismo željeli ovu obljetnicu obilježiti znanstvenim skupom posvećenim njemu i njegovim nasljednicima. Augustovo doba obilježila su mnoga ratovanja, no naposljetku on je bio taj koji je stabilizirao rimsku državu i donio mir u mnoge provincije. Iako je njegova smrt privremeno destabilizirala rimsku državu, njegov se koncept vladanja i širenja rimstva održao godinama nakon njegove smrti.

Vremenski period od Oktavijanovih kampanja u Iliriku (35-33. pr. Kr.) pa do smrti cara Nerona (68. god.) otprilike pokriva jedno stoljeće u kojem se na velikom geografskom prostoru mnogo toga dogodilo, što je za posljedicu imalo stvaranje i učvršćivanje Rimskog carstva, ali i drugih kasnijih država koje su se formirale na tom istom prostoru.

Sva ova zbivanja nisu zaobišla ni područje Ilirika, od kojeg će, nakon podjele na Gornji i Donji Ilirik, kasnije biti stvorene dvije velike provincije: Dalmacija i Panonija.

Razdoblje Augusta i njegovih nasljednika na ovome prostoru dosad je bilo predmetom specifičnih proučavanja, no smatramo da je došlo vrijeme za sveobuhvatnom znanstvenom raspravom u obliku kongresa. Ovom bismo prilikom željeli raspraviti o temama koje mogu pridonijeti spoznaji na koji je sve način politika Augusta i nasljednika utjecala na prostor Ilirika.

Pozivamo vas da prema znanstvenom interesu odaberete temu iz područja koje je vezano uz razdoblje djelovanja careva Augusta, Tiberija, Kaligule, Klaudija i Nerona, a čije su se posljedice, bile one dobre ili loše, odrazile na prostor Ilirika. Dvije posebne tematske cjeline izlaze iz okvira Ilirika čime smo željeli proširiti krug zainteresiranih pojedinaca, a time učiniti ovaj skup raznovrsnijim.

Predložene su sljedeće tematske cjeline za nadolazeći kongres:

  1. Vojne operacije u Iliriku (npr. Oktavijanove i Agripine kopnene i pomorske operacije, Panonski rat, ustanak Batonâ, osnutak legijskih logora i logora za pomoćne postrojbe, razmještaj vojnih postrojbi u Iliriku, novačenje autohtone populacije, vrijeme dolaska i odlaska legija iz Dalmacije…).
  2. Arheološka istraživanja i pokretni arheološki materijal
  3. Rimska uprava i infrastruktura u Iliriku (npr. podjela Ilirika, juridički konventi, gradska i provincijalna uprava, pravni status gradova Liburnije, ceste…).
  4. Autohtona religija i carski kult u provinciji
  5. Umjetnost (skulptura, umjetnički obrt, književnost…)
  6. Arhitektura
  7. Razdoblje Augusta i njegovih nasljednika u susjednim provincijama (Italiji, Noriku, Meziji i Makedoniji).
  8. Utjecaj Augusta, kulture i reformi njegova doba na kulturu Europe od antike do modernog doba.

Molimo Vas da prijavu na priloženom formularu i sažetak priopćenja (oko 900 znakova), odnosno kratak sadržaj postera (oko 300 znakova) pošaljete elektroničkim putem na adresu ddemiche@ffzg.hr do 15. ožujka 2014. godine. Uz hrvatski, sažeci moraju biti napisani i na jednom od stranih jezika (engleski, njemački, talijanski ili francuski). Predviđamo priopćenja do 20 minuta i postere s prezentacijama, te rasprave nakon sesija. O prihvaćanju pojedinih referata raspravit će Znanstveni odbor kongresa. Službeni su jezici kongresa hrvatski, engleski, njemački, talijanski i francuski.

Kotizacija za sudjelovanje na skupu iznosi 80,00 eura, a može se uplatiti do 30. travnja 2014. na žiro račun Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Broj žiro računa je: Zagrebačka banka, 2360000-1101311177, SWIFT: ZABAHR2X, uz obveznu naznaku poziva na broj 1-200-2145, svrha plaćanja: Kongres August i Ilirik.

Kotizacija pokriva: sudjelovanje na skupu, materijale skupa, okrepu u stankama sesija i prijevoz na stručnu ekskurziju u Vid (Narona) gdje će se posjetiti Arheološki muzej Narona sagrađen na prostoru Augusteja i gdje će biti zajednički ručak.

Priopćenje ili poster na skupu i rukopis predan za tisak u za to određenom roku osiguravaju sudioniku primjerak zbornika radova i njegov PDF format.

Organizacijski odbor:

Prof. dr. sc. Mirjana Sanader, predstojnica katedre za Rimsku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju

Prof. dr. sc. Marina Milićević Bradač, predstojnica katedre za Klasičnu arheologiju

Dr. sc. Domagoj Tončinić, docent

Dr. sc. Dino Demicheli, viši asistent

Znanstveni odbor:

Prof. dr. Werner Eck, Sveučilište u Kölnu

Prof. dr. Péter Kovács, Katoličko sveučilište Pázamány Peter u Piliscsabi; Sveučilište u Beču

Prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu

Prof. dr. Emilio Marin, Hrvatsko Katoličko sveučilište, Zagreb

Prof. dr. Robert Matijašić, Odjel za humanističke znanosti, Sveučilište Juraja Dobrile u Puli

Dr. Krešimir Matijević, Sveučilište u Trieru

Prof. dr. Marina Milićević Bradač, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu

Prof. dr. Mirjana Sanader, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu

Dr. Manfred Schmidt, Brandenburška akademija znanosti, Berlin

Dr. Marjeta Šašel Kos, Institut za arheologiju, Znanstvenoistraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Ljubljana

Izvor

Emailom dr. sc. Dino Demicheli