Histria Archaeologica 45/2014

Arheološki muzej Istre u Puli, Pula, 2015.
AMI

Web
Glavni i odgovorni urednik: Darko Komšo
Uredništvo: Kristina Mihovilić, Ondina Krnjak, Adriana Gri Štorga
Recenzenti: Marija Buzov, Dunja Glogović, Jasenka Gudelj, Robert Matijašić, Damir Matošević, Kristina Mihovilić, Željko Miletić, Ivana Ožanić Roguljić, Emil Podrug, Maša Sakara Sučević, Ivan Stevović, Tihomila Težak-Gregl, Tin Turković, Žarka Vujić
Prijevod na engleski: Miloš Ilgo, Luka Bekić
Prijevod na hrvatski: Dubravka Blaško
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 203
ISSN 0350-6320
Galerija fotografija [foto: VJB]

Str. 5 – 62
Maja ČUKA
Prapovijesna keramika iz pećine Gabrinovice kod Poreča: probno arheološko istraživanje iz 2013. godine (pregledni znanstveni članak)

Oko 200 m jugoistočno od sela Garbine, u neposrednoj blizini Poreča, u rujnu i listopadu 2013. godine probnim arheološkim istraživanjem potvrđeno je postojanje dosad javnosti nepoznate pećine. U osam probnih sondi prikupljeni su ulomci novovjekovne, antičke, brončanodobne, eneolitičke i neolitičke keramike, kamene alatke, ostaci životinjskih i ljudskih kostiju, morskih školjaka i puževa. Ovaj se rad temelji na tipološkoj obradi najkarakterističnijih ulomaka prapovijesne keramike.

Str. 63 – 70
Nenad KUZMANOVIĆ, Dario MARŠANIĆ, Kristina MIHOVILIĆ
Dvije nepoznate prapovijesne gradine na Ćićariji – prilog topografiji Istre (stručni članak)

U radu su prikazane dvije gradine prepoznate prilikom topografskog pregleda nekadašnjeg graničnog prostora, između Republike Venecije i Kuće Austrije, na području Ćićarije. Gradina na Vrhu od Šterne, nalazi se istočno od Dana, dok je druga na vrhu Kosmač, nad graničnim prijelazom Jelovice.

Str. 71 – 94
Lidija BALJ
Učenje kroz igru – lončarstvo i izrada igračaka u pretpovijesnoj Puli (izvorni znanstveni članak)

U radu su analizirane minijaturne posude iz vremena željeznog doba koje su pronađene tijekom 2007. godine u sklopu istraživanja statike zgrade Arheološkog muzeja Istre. Naglasak je stavljen na značaj konteksta nalaza ovih posudica, s obzirom da minijaturne posude predstavljaju vrlo česte nalaze na prapovijesnim nalazištima u jugoistočnoj Europi, ali najčešće nedostaje precizan kontekst nalaza, nužan za njihovu pravilnu interpretaciju. U ovom slučaju, grupa od 21 minijaturne posude pronađena je u kući, u pepelištu peći u kojoj je pripremana hrana. Detaljna analiza načina na koji su napravljene pokazala je da nije sve posudice pravila ista osoba. Sve su podjednakih veličina i vrlo jednostavnog oblika, ali uočene razlike u kvaliteti njihove izrade ukazuju da je dio njih izradila iskusnija osoba, dok je druge napravio netko manje vješt, tko se trudio oponašati prvog izrađivača i postići sličnu kvalitetu. Stoga se čini da su u pitanju dječje igračke izrađene u domaćinstvu, od kojih je one nevješte napravilo dijete, igre radi, ali važan je segment tog procesa svakako bilo i učenje o svojstvima gline i izradi lončarije.

Str. 94 – 112
Luka BEKIĆ, Mladen PEŠIĆ
Pokazatelji pomorske trgovine na istočnoj obali Jadrana na osnovu nalaza amfora iz dvije rimske luke (pregledni znanstveni članak)

Tijekom razdoblja rimske prevlasti na Sredozemlju pomorski su putovi bili važni kanali za razmjenu robe između udaljenih dijelova Carstva. Ti su se putovi mijenjali tijekom stoljeća zbog političkih, gospodarskih i drugih razloga. Cilj je ovog rada predstaviti razlike u fluktuaciji uvoza i izvoza između istočne obale Jadrana, Italije i ostalih rimskih provincija na temelju nalaza amfora u Hrvatskoj iz razdoblja od 1. do 6. stoljeća. Amfore su zasigurno najčešći nalaz u istraživačkim kampanjama podvodne arheologije. Iako su uglavnom služile kao spremnici i ambalaža tijekom prijevoza robe, danas su bogat izvor informacija o teretu određenog broda: o podrijetlu, vrsti i veličini broda, lukama u kojima je pristajao i mnogočemu drugome. Isto tako, mnogo se informacija može doznati proučavanjem skupina amfora iz luka i drugih obalnih nalazišta.

Str. 113 – 136
Palma KARKOVIĆ TAKALIĆ, Petra PREDOEVIĆ ZADKOVIĆ, Josip VIŠNJIĆ
Nova arheološka karta antičke i ranosrednjovjekovne Tarsatike (pregledni znanstveni članak)

U radu se predstavlja nova arheološka karta antičke i ranosrednjovjekovne Tarsatike, rezultat projekta ‘Arheološka karta Tarsatike’ iz 2013. godine. U kratkom pregledu dosadašnjih istraživanja autori donose starije primjere karata RIjeke s ucrtanim arheološkim nalazima te rezultate istraživanja i interpretacije istraživača vezane uz urbanizam Tarsatike. Zaključno su iznesena razmatranja i smjernice vezane uz pitanja i probleme tarsatičkog rastera i urbanizacije.

Str. 137 – 158
Andrej BADER
Augustov hram od ranokršćanske crkve do muzeja (pregledni znanstveni članak)

Uz detaljnu analizu i kritičko preispitivanje dosadašnjih spoznaja o sekundarnoj upotrebi Augustovog hrama u Puli kroz stoljeća, kao i uz prezentiranje dosad neobjavljenih dokumenata, prati se društvena, namjenska i arhitektonska preobrazba hrama od ranokršćanske crkve preko stambene zgrade, gradskog fontika pa lapidarija do muzeja. Pritom se ispravljaju pojedina dosadašnja opažanja ili povijesna tumačenja. Sredinom 18. stoljeća pulski antički spomenici postaju nezaobilazan predmet interesa mnogih proučavatelja antike: arhitekata, arheologa i slikara. Samim time su nezaobilazno povijesno vrelo za proučavanje Augustovog hrama – osim pisanih – i likovni povijesni izvori.

Str. 159 – 200
Damir DEMONJA
Prilog proučavanju tipologije franjevačkih crkava u Istri i na otocima kvarnerskog zaljeva (pregledni znanstveni članak)

Franjevačke crkve u Istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Rabu i Pagu), građene od sredine 13. do kraja 16. stoljeća, arhitektonska su ostvarenja koja upotrebljavaju tip tzv. propovjedničke crkve. Upravo taj tip crkve, jednostavne jednobrodne građevine s drvenim stropom ili otvorenim grednjakom i svetištem realiziranim u obliku svedene četverokutne apside, odražavaju učenja Franje Asiškoga, osnivača Reda, koja su dosljedno naglašavala jednostavnost, skromnost i siromaštvo. Franjevačke crkve proučavanog područja bile su predmetom istraživanja domaćih i stranih znanstvenika različitih profila i interesa. Međutim, izostala je sustavna obrada arhitektonskih tipova vjerojatno stoga što franjevačke crkve ne pokazuju osobito razvijene oblike tlocrta koji bi privukli pozornost istraživača. One su građene uz poštivanje krajnje racionalnih graditeljskih načela, a njihovi oblici, uglavnom, slijede zadane norme.

U ovome radu analizirat će se franjevačke crkve, građene od sredine 13. do kraja 16. stoljeća, u Istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva crkva Sv. Franje u Puli, crkva Sv. Franje u Poreču, crkva Sv. Franje u Krku, crkva Navještenja Blažene Djevice Marije na Košljunu, crkva Sv. Marije Magdalene u Poratu (Krk), crkva Sv. Marije u Glavotoku (Krk), crkva Sv. Franje u Cresu, crkva Sv. Bernardina u Kamporu (Rab), crkva Sv. Franje u Komrčaru (Rab) i crkva Sv. Frane u Pagu. Navedene crkve interpretirat će se s obzirom na oblikovanje nasa i konstrukcija, te (pre) poznate graditelje-majstore, potom prikazat će se njihova zastupljenost u dostupnim znanstvenim i stručnim radovima hrvatskih i inozemnih autora i, naposlijetku, predložit će se tipološka klasifikacija tih crkava temeljena na oblikovanju njihovih prostornih i tlocrtnih jedinica, dakle lađa i apsida, te na načinu njihova svođenja.

Str. 201
Upute autorima

Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Ljubljana, 13. 6. 2016.