Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 1945.
Jezik: njemački, hrvatski
Stranica: 210
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica monografije ‘Die Burg Vučedol’. Fotografija: VJB.
Monografija Roberta Rudolfa Schmidta ‘Die Burg Vučedol’ kapitalno je djelo hrvatske prapovijesne arheologije objavljeno 1945. godine kao Ausgabe des Kroatischen Archäologischen Staatsmuseums in Zagreb (današnjeg Arheološkog muzeja u Zagrebu). Publikacija predstavlja najstariju knjigu u izdanju Arheološkog muzeja u Zagrebu, raritetnu publikaciju, koja je još uvijek dostupna u prodaji izravno od izdavača.
O lokalitetu Vučedol do danas su napisane brojne publikacije kojima su autori znameniti hrvatski i strani stručnjaci. Djelo R. R. Schmidta i danas je nezaobilazna startna pozicija za proučavanje ovog arheološkog lokaliteta.
U predgovoru Izdavača navode se okolnosti početka sustavnih istraživanja na lokalitetu Vučedol. Prve nalaze s Vučedola, koji se čuvaju u AMZ-u, darovala je obitelj Streim iz Vukovara, a prva iskopavanja započeo je arheolog i ravnatelj zagrebačkog Arheološkog kuzeja Josip Brunšmid. Njemački prethistoričar Moritz Hoernes definirao je posebni keramički stil kasnog neolitika vučedolskog lokaliteta. Nasljednik J. Brunšmida na mjestu ravnatelja AMZ-a, Viktor Hoffiller, posvetio je čitav svezak korpusa antičkih vaza (Corpus Vasorum Antiquorum) vučedolskoj keramici 1933. godine. Iste godine R. R. Schmidt, u dogovoru s Viktorom Hoffilerom, započinje iskopavanja na Vučedolu. Upraviteljstvo navodi lokalne obitelji i vlasteline koji su, uz AMZ, potpomagali istraživanje, ustupajući svoju zemlji ili financijskim doprinosom. Navedeni su i stručnjaci koji su u to vrijeme vršili iskopavanja, uz posebnu zahvalu Viktoru Hoffileru, koji je omogućio da većina nalaza pripadne zbirci AMZ-a.
‘Arheoložki je muzej osim stvarnih troškova davao za izkapanje i potrebne stručnjake, koji su pod vodstvom R. R. Schmidta vršili izkapanja. Ti su stručnjaci – dr. Josip Klemenc, kusos Muzeja i dr. Antun Bauer, sveučilišni asistent, kojima se pridružio i dr. Vladimir Milojčić – uložili mnogo dobre volje i napora, da posljedci izkapanja budu što bolji i obiliniji. A gospoda de. Josip Poljak, upravitelj geološko-paleontološkog muzeja, dr. Mihovil Gračanin, sveučilišni profesor, dr. Ljudevit Barić, sveučilišni profesor i dr. Matej Ferrich, pomoćni sveučilišni nastavnik izvršili su nakon izkapanja potrebne stručne analize. Svima njima duguje muzej veliku hvalu.’
Iz Predgovora, Upraviteljstvo
U Predgovoru pisca Autor navodi okolnosti provođenja arheoloških istraživanja na Vučedolu, kao i objave publikacije, uz brojne zahvale.
Publikacija podijeljena na tri dijela, započinje sadržajem i popisom ispravki. Prvi dio posvećen je Lokalitetu, a opisani su: njegov položaj i krajolik, tijek iskopavanja, stratigrafski slojevi, karakteristike utvrda, građevina i nastambi te njihove rekonstrukcije, podrumi, jame i grobovi te različite vrste keramike.
Drugi dio posvećen je kameno-bakrenodobnom razdoblju na hrvatskom području između Dunava, Drave i Save, uz osvrt na najznačajnije kulture i njihove lokalitete te nalaze.
U trećem dijelu navode se antropološke karakteristike onodobnih ljudi na spomenutom području.
Na koncu se nalazi Sažetak na hrvatskom jeziku, koji je napisao Mirko Šeper, profesor i suradnik R. R. Schmidta tijekom iskopavanja, uz indeks slikovnih priloga i tabli s fotografijama, koje su priložene unutar stražnjih korica.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 5. 2. 2016.
