Arheološki muzej u Zagrebu, 2013.
Tip: monografija
Za nakladnika: Jacqueline Balen
Lektura: Kristina Šekrst
Recenzija: Kornelija A. Giunio
Fotografije: Filip Beusan, igor Krajcar, Catherine Rutherford, Sandra Steiss, Casanád Szesztay, Igor Uranić, CT i RTG: Mislav Čavka
Crteži: Miljenko Galić
Jezik: hrvatski
Stranica: 215
ISBN 978-953-6789-75-5
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica monografije ‘Životi Egipćana’. Fotografija: VJB.
Publikacija ‘Životi Egipćana’ autora Igora Uranića prva je publikacija u novoj književnoj seriji Opera varia Musei archaeologici Zabrabiensis Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Igor Uranić završio je studij egiptologije Filozofskoga fakulteta na sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti gdje je stekao titulu koja je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nostrificirana kao magistar struke egiptologije. Kao stručnjak za egiptologiju zaposlen je u Arheološkom muzeju u Zagrebu – muzejski je savjetnik i voditelj Egipatskog odjela, u čijoj zbirci se čuva više od 2100 artefakata, uglavnom nabavljenih u 19. stoljeću otkupom, izloženih u stalnom postavu Muzeja.
Predmet Autorova proučavanja je egipatski narod – životi ‘običnih’ ljudi u sjeni faraona, iza kojih je ostao trag. On se može sekundarno iščitati iz literarnih izvora pisanih egiptskim pismom – hijeroglifima, iz egipatskih običaja, arheoloških artefakata… Životi Egipćana, u vidu zanimanja, simbolično su prikazani na prve dvije stranice Publikacije te čitatelj može uočiti da su Egipćani bili pomorci, svećenici, putnici, lovci, trgovci itd. osobe koje su omogućavale visoku razinu svakidašnnjeg života ove drevne civilizacije.
‘Naizgled, Egipćani zaista nisu držali značajnim bolježiti sudbine ljudi i događaje koji nisu ni arhetipski, ni obredni, ni od važnosti za povijest nacije. U biti, riječ je o stavu, odnosno nerazvijenosti osjećaja za vrijednost individualnoga, čitavog starog vijeka, bez obzira na to govorimo li o Mezopotamiji, Egiptu ili nekoj drugoj civilizaciji. U Egiptu se, primjerice, bilježe vladavine faraona. No, iako o vladarima znamo podosta (znamo duljinu njihovih života, duljinu vladavine, imena njihovih supružnika i djece, znamo i za ratove i krize s kojima su se suočili), opet nedostaje onaj osobni sloj, uvid koji bi razotkrio motive i ljudsku radost, patnju, nastojanje, ljubav i mržnju ili volju za moć. (…) Umjesto da pokazuju, egipatski izvori gotovo uvijek skrivaju čovjeka.’
Iz Uvoda, Igor Uranić
Pubikacija je podijeljena na poglavlja Uvod, Život u faraonsko doba (s potpoglavljima koja opisuju zanimanja), Mrtvi otkrivaju tajne prošlosti (s potpoglavljima o mumificiranju), Životi Egipćana (s potpoglavljima o konkretnim životima iz priča i izvora) te Egiptološko nazivlje i kronologija (s potpoglavljima koja obuhvaćaju egipatska vlasitita imena, egipatsko nazivlje, nazive gradova i mjesta u Egiptu te kronološki navod razdoblja egipatske povijesti).
Na koncu Publikacije navedeni su Popis ilustracija i literatura.
Publikacija sadrži broje slikovne priloge u boji – krupne planove natpisa u kamenu i na papirusu, najznačajnije i najpoznatije spomenike (poput biste kraljice Nefertiti i brojnih vladara), fotografije piramida i drugih grobnica, mumija, fresaka i sitnijih artefakata te rekonstrukcija.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 31. 1. 2016.
