Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 1976.
Autor: Branka Vikić-Belančić
Redaktor i odgovorni urednik: Duje Rendić-Miočević
Jezik: hrvatski, njemački (Sažetak)
Stranica: 55 (Uvod), 142 (Katalog) (prilozi i table nisu numerirani)
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica kataloga ‘Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu ‘ autorice Branke Vikić-Belančić publiciran je kao druga publikacija serije Katalozi Arheološkog muzeja u Zagrebu. Autorica je kataloški prezentirala i znanstveno obradila antičke svjetiljke koje se čuvaju u zagrebačkom Arheološkom muzeju. Obuhvaćeni su keramički artefakti feničke, grčke i egipatske provenijencije te rimski, od keramike i metala.
Iako publiciran 1976. godine, Katalog predstavlja značajan doprinos i temeljnu domaću literaturu za proučavanje antičkih svjetiljki.
‘Suvremena arheologija posvećuje sve veću pažnju kataloškoj obradbi materijala, kako bi se dobio što bolji uvid u bogate funduse većih i manjih muzeja i zbirki, a time stvorio temelj za sustavno proučavanje pojedinih vrsta arheološke građe. Stoga se objelodanjivanje zbirki ili grupa objekata vezanih po svojoj funkciji, tipologiji ili vremenskoj pripadnosti smatra jednim od važnih zadataka nacionalne arheologije (…) Ovaj katalog ulazi u okvir nastojanja da se stručnjaci i šira javnost upoznaju s bogatom građom koju posjeduje Arheološki muzej u Zagrebu, a ujedno da se potakne zanimanje arheologa za problematiku antičkih svjetiljki i za njezino daljnje produbljavanje’.
Iz Uvoda, Branka Vikić-Belančić
Publikacija je podijeljena na Uvod (I – LV) i Katalog (1 – 142) s 4 priloga i 71 tablom.
U uvodnom dijelu Autorica donosi najznačajniju literaturu o svjetiljkama te navodi porijeklo i obilježja zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu, koja sadrži 1100 primjeraka, cijelih ili fragmentiranih, izrađenih od gine i metala, te glinenih kalupa za izradu svjetiljki. Svjetiljke prezentira u grupama prema provenijenciji: feničke, grčke, egipatske i rimske. Za svaku grupu artefakata navodi karakteristične oblike te konkretne tipove svjetiljki zagrebačke zbirke. Najzastupljenije su rimske svjetiljke koje obuhvaćaju veći broj tipova. Upečatljive su svjetiljke s ukrasima, kojima Autorica navodi vrstu, mjesto nalaza, tehniku izrade, predloške i dr. osobitosti te rimske firma-svjetiljke. Posebne kategorije rimskih svjetiljki odnose se na primjerke bez ukrasa, ali osebujnih oblika te metalne svjetiljke, izrađene od bronce, željeza i olova. Posebno su obrađeni kalupi za svjetiljke.
U zaključnim razmatranjima navode se sukusi analize. Svjetiljke uglavnom potječu s područja Hrvatske, a najzastupljenije su rimske svjetiljke, izrađene u lokalnim radionicama ili importirane, gotovo svih tipova koji se javljaju i u drugim rimskim pokrajinama. Na temelju provedene analize Autorica zaključuje da se može utvrditi postojanje nekoliko lončarskih i radioničkih središta na području južne Panonije (kao najznačajniji ističu se Poetovio, Siscia i Sirmium), koje su preuzele većinu proizvodnje u razdobljima kada nisu bile omogućene trgovačke veze.
U Katalogu su svjetiljke prezentirane kao i u analizi – prema porijeklu te numerirane. Svaka kataloška jedinica sadrži podatke o inventarnom broju, broju kartice, nalazištu i dimenzijama uz navod opisa, datacije, literature te broju table na kojoj se nalazi crtež i/ili fotografija.
Prilozi sadrže crteže pečata (firmi), a table crteže i fotografije svjetiljki.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 2. 2. 2016.
