Publikacija ‘Transparenta ljepota: Staklo iz hrvatskih muzeja – od pretpovijesti do srednjeg vijeka’ prati postav kronološki najranijeg dijela izložbe u Arheološkom muzeju u Zagrebu koja je postavljena povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju.
Izložbom je predstavljeno više od 600 izložaka u tri zagrebačka muzeja: u Arheološkom muzeju, Muzeju Mimara i Muzeju za umjetnosti i obrt. U Arheološkom muzeju izloženo je 180 staklenih artefakata nastalih u razdoblju od 2. tisućljeća pr. n.e. do 14. st., koji su prezentirani kroz četiri kronološke cjeline (stari vijek, antika, srednji vijek i primjerci islamske umjetnosti). Izlošci većinom potječu s prostora Hrvatske, ali ima i onih koji su u hrvatske muzeje na različite načine stigli iz Italije, Srbije, Grčke, Egipta i Sirije. Obuhvaćaju, uz najstariji stakleni predmet iz Hrvatske, stakleni nakit, različite vrste posuda, vrčeva, boca, čaša i urni, te pehare i mošejske svjetiljke. [Više o izložbi pročitajte >ovdje]
Na početku Kataloga naveden je podatak da se izložba održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, a uz puni naziv izložbe navedeno je i njezino trajanje. Slijedi iscpran popis organizatora i suradnika, uz zahvalu na suradnji ustanovama i pojedincima.
Uvodnu riječ u katalogu dali su ravnatelji muzeja domaćina izložbe, Jacqueline Balen, ravnateljica Arheološkog muzeja u Zagrebu, Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt i Tugomir Lukšić, ravnatelj Muzeja Mimara. Ukratko se opisuje namjena i organizacija projekta, uz navode kriterija za odabir izložaka koji neposredno svjedoče kako se bogatstvo zbirki stakla muzejskih fundusa u Hrvatskoj može svrstati uz bok najprobranijim inventarima europskih muzejskih riznica. Navedeni su vremenski periodi staklenih izložaka raspoređenih u tri muzeja, uz zahvale zaslužnima.
Slijedi poglavlje Povijest stakla koje počinje citatom rimskog filozofa i pisca Seneke:
Želio bih Posejdonu pokazati nekog staklara koji svojim dahom oblikuje staklo u raznovrsne oblike, koje teško da bi oblikovala i najvještija ruka.
(Seneca, Epistulae XIV, 90, 31).
Iako se smatra da su najranije staklarske radionice bile smještene na području Fenicije, Egipta i Mezopotamije, gdje su se izrađivali prvi stakleni artefakti u vidu nakitnih perli datiranih oko 2500 g. pr. n. e., ističe se činjenica kako je otkrićem puhanja rastaljenog stakla, na sirijsko-palestinskom području, došlo do revolucionarne promjene u rimskoj staklarskoj proizvodnji.
Opisuju se vjerojatne okolnosti nastanaka stakla i staklarskih tehnika izrade (tehnika jezgre, izrada u kalupima te puhanje stakla) i ukrašavanja. Navode se postupci trgovanja staklom te staklenim proizvodima i opisuju postupci reciklaže stakla u antici te sociološki aspekt proizvodnje. Nekoliko citata iz antičkih izvora spominju vrijednost i ljepotu stakla. Slijedi opis prirodnih karakteristika stakla te funkcija i oblici staklenih artefakata. Na kraju poglavlja govori se o kontaktu Rimljana s antičkim stanovništvom današnje Hrvatske te uvjetima i načinu importa na prostore provincija Dalmacije i Panonije.
Katalog izložaka podijeljen je na četiri cjeline. Izlošci koji pripadaju starom vijeku obuhvaćaju staklenu sirovinu, artefakte porijeklom iz Egipta (vrčić, balzamarij, amforisk), ogrlicu iz spilje Bezdanjače, staklena zrna i nakitne oblike u kombinaciji s metalom koji potječu s područja Japoda, artefakte porijeklom iz Grčke (amforisk, oinohoa), ogrlicu s perlama u obliku amfora iz Srijemske Mirovice te tanjur iz Aleksandrije.
Najveći opus odnosi se na razdoblje antike (cjelina Antika). Obuhvaća balzamarije iz Salone, tanjur iz okolice Šibenika, čašu iz Nezakcija, posudice i amforisk iz Zadra, čaša iz Asserie i bočice iz Sidona, rebraste zdjelice pronađene na lokalitetu Zagreb-Stenjevec, staklene zdjelice, vrčeve, tanjure, boce, bočice, aribalose, čaše i urne s brojnih hrvatskih i stranih lokaliteta te posebne oblike poput bočice u obliku dviju glava iz Sidona, brodića iz Salone, boce u obliku ribe iz Zadra, staklenog mozaika iz Italije te staklene ribe s područja istočnog Mediterana, kameju s portretom carice Livije iz Narone, staklenu medalju s figuralnim prikazom Lune i Sola iz Vinkovačkih Banovaca, ampulu iz Tekić-Treštanovačke granice, lijevak iz Mitrovice, košaru iz Salone, gutus iz Osijeka te dva dna sa zlatnim prikazom (Fondo d’oro) iz Štrbinaca.
Srednji vijek prezentiran je staklenim oblicima s područja Franačke, rajnske oblasti i zapadne Europe te zanimljivim oblicima s područja Egipta.
Cjelina Islam obuhvaća čaše, boce, pehar i dvije mošejske svjetiljke s područja Sirije.
Svaki izložak je numeriran. Navedeno je porijeklo, datacija, tehnika izrade, dimenzije, institucija pohrane, opis te, ukoliko postoji publikacija, podaci o objavi i popis analogija, te fotografija.
Slijedi popis literature i informacije o Katalogu i Izložbi.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 9 7 2013
Vendi Jukić Buča
[slideshow gallery_id=”12″]
> Članak o izložbi [Robert Tabula]
>Fotogalerija izložbe [Vendi Jukić Buča]






