Katalog je objavljen kao prateća publikacija uz istoimenu izložbu autora Igora Uranića, čiji je osvrt dostupan na >linku.
Zanimljive pojedinosti o nastanku Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu sredinom 19. stoljeća ukratko su opisane u uvodnom poglavlju kataloga. U ono vrijeme ponovno je otkrivena faraonska kultura koja je fascinirala brojne Europljane, a među njima i Mihaela Barića, koji je tada živio u Beču, a za vrijeme boravka u Egiptu 1848. i 1849. godine kupio egipatsku mumiju te je izložio u svome stanu. Ova mumija je upravo poznata mumija omotana povojima s natpisom koji se danas naziva Zagrebačka lanena knjiga, a kao poklon Narodnom muzeju bila je začetak Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu. Danas zbirka broji preko 2100 artefakata.
Cjelina ‘Mitologija vječnog života’ Igora Uranića podijeljena je na nekoliko poglavlja. U ‘Putovanju na drugi svijet’ autor opisuje staroegipatske zamisli o životu nakon smrti. Poglavlje je svojevrstan kratki uvod u egipatsku religiju, tumačenje čovjekovog postojanja. Autor pojašnjava nekoliko važnih pojmova i njihove prezentacije u vidu hijeroglifa koji se odnose na proces prelaska čovjekove duše na drugi svijet, uz sudjelovanje nekoliko egipatskih božanstava. Poglavlje ‘Vječni život u doba piramida’ obuhvaća povijesne i arheološke podatke te simboločki aspekt egipatskog kulta mrtvih koji se tiču najvišeg sloja – faraona, uz citiranje dijelova epova urezanih na zidove piramida. Slijedi poglavlje ‘Demokratizacija vječnoga života’ u kojemu se autor osvrće na činjenicu kako vječnom životu, ranije dostupnom jedino faraonima, počinju težiti i moćnici koji su za takvu ekskluzivnost stekli uvjete. Poglavlje ‘Mumificiranje’ u nekoliko potpoglavlja opisuje obredni postupak kojim se duši mrtvoga omogućavao vječni život u nevidljivom svijetu Duatu. Sam proces uključuje odstranjivanje unutrašnjih organa, isušivanje i konzerviranje, zamatanje u trake te pojedine završne zahvate. U poglavlju ‘Moderni svijet i mumije’ opisan je kontekst novije prošlosti obuzete fascinacijom mumijama vidljivom na području umjetnosti – filmu i književnosti.
Prvo poglavlje druge cjeline ‘Mumije i znanost’ Mislava Čavke i Anje Petaros, pod nazivom ‘Mumije i radiologija’, obuhvaća informacije vezane uz povijesni razvoj načina i mogućnosti proučavanja mumija te mogućnosti primjene novih neinvazivnih tehnologija, a drugo je fokusirano na opise pet mumija iz Arheološkog muzeja u Zagrebu (‘Ljudske mumije iz Arheološkog muzeja u Zagrebu’): Zagrebačku mumiju, Mumiju Šepenun, Mumiju nepoznatog muškarca, Mumiju Kaipamau te Petu mumiju te mumificirane dijelove ljudskog tijela. Poglavlju ‘Mumije i radiologija’ nedostaje početni dio što čini simpatičan kuriozitet izdanja u tiskarskom smislu.
Dodane su još dvije zasebne cjeline – ‘Mumije životinja’ i ‘Životinjske mumije Arheološkog muzeja u Zagrebu’ te zaključak.
Katalog sadrži brojne fotografije, crteže te radiološke snimke.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 18. siječnja 2013. Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga izložbe 'Mumije: znanost i mit'. Foto: VJB.
