by Ada Jukić | Mar 16, 2014 | Autorski osvrti, Film, Inspiracija, Istaknuto
Pompeji 3D
Pompeii 3D (2014.)
FilmDistrict, 2014.
Trajanje: 105 min.
Format: 2,35:1
Color: Color
Zvuk: SDDS | Datasat | Dolby Digital
Redatelj: Paul W.S. Anderson
Glume: Kit Harington, Carrie-Anne Moss, Emily Browning, Adewale Akinnuoye-Agbaje, Jessica Lucas, Jared Harris, Joe Pingue, Kiefer Sutherland, Currie Graham, Dylan Schombing, Maxime Savaria, Ron Kennell, Tom Bishop Sr., Rebecca Eady, Sasha Roiz
Pompeji 3D – Movie Site
Pompeii 3D – IMDb
Film bi se mogao zvati i ‘Gladijatori’ jer se više bavi gladijatorskim borbama nego prikazom pompejanske tragedije, a najuspješnijem gladijatoru, porijeklom iz britanske keltske provincije, dodijeljena je, pored borilačke, ljubavna i spasilačka uloga u vulkanskoj katastrofi koja je pogodila rimski grad. Osim početnog citata Plinija mlađeg, malo je konkretnog prikaza Pompeja i života u njemu, sve bi se kulise i rekviziti mogli iskoristiti za prikaz bilo koje antičke priče i lokacije.
Tragedija Pompeja osigurala je dovoljno materijala za preciznu i dirljivu filmsku rekonstrukciju, pa je paradoksalno da film koji se na nju poziva umjesto autentičnog materijala konstruira uopćenu akcijsku romantičnu tragediju s naglaskom na borilačke vještine. Na studiju povijesti umjetnosti proučavaju se ne jedan ili dva, već četiri pompejanska stila slikarstva, a u filmu se ne sjećam ni jedne freske ili mozaika. Ne očekujem dokumentarac s obilaska Pompeja ni znanstvenu rekonstrukciju, ali zar bi unošenje bar elemenata stvarnog konteksta škodilo filmu? Umjesto prikaza zadivljujućih interijera rimskih vila, shema izdvojene vile u kojoj se lobiraju kapitalni investicijski projekti izgradnje, a Pompeji se prikazuju kao autonomna rimska pokrajina, a ne ladanjsko odredište rimskih patricija. Specijalni efekti osiguravaju spektakularne scene erupcije i gladijatorskih borbi. Početna priča o rimskom napadu na Kelte i odvođenje zarobljenika podsjeća na ‘Conana’, nastavlja se eksploatacija ‘Gladijatora’, a onda rutinska priča o nasrtljivom visokopozicioniranom negativcu i neustrašivom pozitivcu s dna društvene ljestve koji zaslužuje nastavak.
Filmski studiji na specifičan način demantiraju poslovicu da je povijest učiteljica života.
Ada Jukić, 02.03.2014.
>Galerija fotografija [Ustupio: BLITZ]
BLITZ – Pompeji. Fotografiu ustupio: BLITZ.
by Ada Jukić | Feb 11, 2014 | Arheolozi, Autorski osvrti, BiH Zemaljski muzej BiH, Istaknuto, Razgovor, U svijetu
Razgovor s dr.sc. Adnanom Busuladžićem, direktorom Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, povodom Izložbe nakita iz fundusa Muzeja u Zagrebu
Na otvorenju izložbe ‘Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu’ u Muzeju Mimara u Zagrebu 31. siječnja ove godine (Noć muzeja), došli ste kao direktor ‘zatvorenog muzeja’! Možete li nam ukratko ispričati ‘povijest’ toga slučaja koji bi se mogao svrstati u kulturnu crnu kroniku.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine od svog osnutka bio je državna institucija. Nažalost, od 1996. godine nastaje problem pravne prirode, jer nema nominalnog osnivača, te i svo financiranje postaje veliki problem. Izdvajanje sredstava za redovnu djelatnost smanjeno je za 70% s državne razine, što je uzrokovalo zatvaranje institucije. Sada se nalazimo u sudskom procesu, paralelno s političkim pregovorima, iz čega će se morati iskristalizirati neki rezultat.
Zemaljski muzej osnovan je 1888. godine, a osnivač mu je država koja je i sama postala povijesna kategorija (Austro-ugarska monarhija). Koliko mora biti stara institucija da u naše vrijeme bude zaštićena od zatvaranja ili nestanka?
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine formiran je 1888. godine, a sadašnje impresivno zdanje podignuto je 1913. godine. Kroz svo vrijeme postojanja nikada nije bila upitna pozicija institucije i onoga čime se ona bavi, do ovog trenutka. Starost institucije i bogatstvo onoga što ona čuva očito nikoga puno ne zanimaju.
Kako je Muzej djelovao tijekom rata i kako su zaštićene njegove zbirke? U kojem opsegu je i poslije zatvaranja osiguran kontinuitet funkcije Muzeja? Postav Izložbe u Mimari pokazuje da ‘još živi’.
U toku rata 1992. – 1995. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine bio je na prvoj liniji fronte. Kroz njega je vojska prolazila da bi došla na položaje. Na Instituciju je palo oko 400 teških projektila, a o malom kalibru niko nije vodio niti računa. Unatoč tome, sve zbirke i kolekcije su sačuvane, njih oko 3 miliona. Ratni direktor dr. Rizo Sijarić upravo je poginuo na radnom zadatku. Sve zbirke su sklonjene u sigurne podrumske prostorije. Hvatane su mačke radi lovljenja miševa i borili smo se na različite načine da se blago sačuva i uspjeli smo u tome. Na ovu činjenicu smo posebno ponosni. I danas, iako zatvoren, Muzej nije napušten. Uposlenici obavljaju dežurstva, redovno kontroliraju kolekcije i nadljudskim naporima pokušavaju spasiti Instituciju od propasti.
U doba globalnih komunikacija, slučaj Zemaljskog muzeja postao je internacionalno poznat. Dobivate li pomoć iz svijeta i može li ta pomoć biti supstancijalna?
Svi znaju za problem Muzeja. Upita i prijedloga za pomoć ima jako mnogo. Suština je u tome da niko drugi, nego domaće vlasti moraju osigurati sredstva za redovnu djelatnost (plaće, zdravstveno, penziono, grijanje, struja, ….) Pomoć nam se nudi za projekte, infrastrukturu, novu opremu, seminare, kongrese, ali plaće, grijanje, komunalne troškove, ne može nam obezbjediti vlada druge države. To je zadatak naših bosanskih vlasti.
Postoji li projekt pune revitalizacije Muzeja i kolike su mogućnosti za njegovu provedbu?
Postoji projekt pune revitalizacije koji iznosi oko 3, 7 miliona eura. To nije realno očekivati odjednom, ali parcijalni projekti mogu dosta pomoći. Na taj način uz pomoć naših sponzora i donatora iz Norveške, Švedske, EU uspjeli smo poopraviti krov u cijelosti, fasadu u cijelosti, hidroizolaciju zgrada te u potpunosti zgradu Odjeljenja za etnologiju.
Kao arheolog, doktor znanosti, radite na fakultetu. Kakav je interes za studij arheologije? Kakvi su uvjeti rada u toj obrazovnoj instituciji?
Katedra za arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je mlada katedra, još u povojima. Polako se popunjavamo kadrovski i, nadam se, za nekoliko godina da ćemo imati popunjenu osnovnu kadrovsku strukturu. Katedra je dobila i veliki projekt preko programa TEMPUS iz kojeg smo nabavili izuzetno mnogo terenske opreme. Isto tako, velika je i zainteresiranost mladih ljudi za studij arheologije. Veliko je pitanje samo gdje će ti mladi ljudi raditi.
Što je bilo povod Vašem izboru arheologije kao životnog poziva? U odnosu na ratne i poratne prilike, koje su bile specifične okolnosti Vaše edukacije?
Studij povijesti završio sam na Univerzitetu u Sarajevu, a poslijediplomski magistarski studij i doktorsku disertaciju završio sam na Sveučilištu u Zagrebu. Oduvijek me je zanimala prošlost, tako da sam čitavo svoje formalno školovanje zaista sa zadovoljstvom završio, bez ikakve tegobe i problema. To su bile neke poratne godine, pune pozitivnog naboja i nade u bolje sutra. U tom osjećaju mi je i “proletilo” školovanje.
Koja su specijalistička područja Vašeg stručnog interesa? Na kojoj lokaciji u BiH biste inicirali ili nastavili terensko istraživanje?
Moja uža specijalnost je antička arheologija. Pokušavam u granicama svojih mogućnosti odraditi u stručnom pogledu posao, pišući izvjesne radove i djela. Nadam se da to ima barem neku svrhu i vrijednost u stručnim krugovima. Bosna i Hercegovina puna je neistraženih lokaliteta, i zaista je teško izdvojiti neki lokalitet, ali kao antičar naravno da bih uvijek preferirao neki antički lokalitet. Već nekoliko godina vodim jedno sistematsko istraživanje na višeslojnom lokalitetu u Glamoču. Rado bih nastavio tamo raditi.
Koje arheološke lokalitete i institucije bi trebao posjetiti arheolog ili strani turist zainteresiran za arheologiju koji ima samo dva dana na raspolaganju?
Slabo se što može vidjeti u samo dva dana. U svakom slučaju, preporučio bih ‘bosanski Dubrovnik’ grad Jajce, Travnik, Srebrenik, Mostar. Puno je toga za vidjeti.
Koji biste arheološki suvenir BiH-a izabrali, stećak ili piramidu 
?
Vrlo je malo ozbiljnih arheoloških suvenira. Ističu se, svakako, stećci. O fenomenu kvazipiramida, primitivnom lokal patriotizmu, potpunom odsustvu argumentacije, osim iznošenja obmana, kada su ‘piramide’ u pitanju, doista ne treba trošiti puno riječi i vremena.
Može li popularizacija arheoloških pitanja ili laičkih otkrića doprinijeti relevantnom zanimanju za pitanja kulturne baštine i ulaganjima u to područje?
Laička otkrića su vrlo opasna. Naime, pobornik sam načela da svako radi ono za što je kvalificiran. Liječnik neka liječi ljude, pekar neka pravi peciva, vozač neka vozi, učitelj neka podučava djecu, a arheolozi neka se bave svojim poslom. Tako će sve biti dobro u društvu. Laičke opservacije i tumačenja najčešće više štete nego donose koristi arheologiji i spomeničkoj baštini.
Kakva su Vaša očekivanja, ima li perspektive za ‘vrijednosti prošlosti’?
Budućnost arheologije, ali i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine nadamo se da će biti riješena. Nikada nismo sumnjali da će problem biti riješen, samo je pitanje kada i kako. Nadamo se da će to biti što prije.
Zahvaljujem na razgovoru.
Ada Jukić
Zagreb-Sarajevo, 4.-8. veljače 2014.
Zemaljski muzej u BiH
Otvorenje Izložbe Zemaljskog muzeja u Mimari 31.01.2014. Foto: AJ.
by Ada Jukić | Feb 2, 2014 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj
Izložba Zemaljskog muzeja BiH u Muzeju Mimara [piše Ada Jukić]
Preuzeto s portala FILM-MAG.net >link
Ovogodišnju Noć muzeja doživjela sam u Zagrebu, u jednom muzeju (druge posjećujem danju, tijekom godine ). Službeno otvorenje Manifestacije koja potiče masovni posjet u muzeje i galerije, ne samo otvorenim vratima za stalne postave, već i posebnim projektima za tu prigodu, održano je u Muzeju Mimara, gdje je uz svečane govore, glazbeni program i prigodni domjenak, prezentirana izložba nakita iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu.
Sarajevski Zemaljski muzej jedinstven je ne samo specifičnim bogatstvom fundusa (tri milijuna predmeta u impresivnom vremenskom kontinuitetu) i duljinom svojeg postojanja (utemeljen u vrijeme vladavine Austro-ugarske monarhije), već specifičnom pozicijom muzeja koji je, zbog nedostatka sredstava za financiranje, zatvoren! Prodaja replika izloženog nakita koja je upriličena u Mimari u funkciji je prikupljanja sredstava za pomoć Zemaljskom muzeju i to djeluje u isto vrijeme dirljivo i zastrašujuće, kao humanirane akcije za prikupljanja sredstava za medicinske zahvate izvan rutinskih zdravstvenih resursa. Mogućnost da se muzej s takvim bogatstvom vrijednosti, institucija s takvom ulogom u očuvanju kulturnih vrijednosti i odgovornošću za te vrijednosti u odnosu na budućnost, nađe u takvoj situaciji, kao pacijent u induciranoj komi, pokazuje do kojih dimenzija može ići ne samo recesija, već i hijerarhija društvenih potreba u tom ekonomskom stanju.
Detaljniji prikaz ove situacije nadamo se saznati iz ‘prve ruke’. Na Otvorenju bio je prisutan direktor Zemaljskog muzeja, gospodin Adnan Busuladžić, kojeg ćemo kontaktirati, a do tada, jedino čime možemo doprinijeti poboljšanju financijske situacije zatvorene kulturne institucije koja je u Zagrebu pokazala svoju bogatu kolekciju nakita je da se sami okitimo . Replike arheoloških, povijesnih i umjetnički jedinstvenih izložbenih primjeraka možemo kupiti do 23. veljače, do kada traje Izložba. Cilj Noći muzeja nije samo ponoviti ili premašiti rekorde posjećenosti, već potaknuti na redoviti posjet muzejskim i galerijskim prostorima, odnosno kontinuiranu konzumaciju kulturnih sadržaja.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Ada Jukić, Zagreb, ZG 1 2 2014.
>Galerija fotografija [Ada Jukić]
Noć muzeja 2014. – Izložba Zemaljskog muzeja BiH u MIMARI. Foto: AJ.
by Ada Jukić | Jan 19, 2014 | Autorski osvrti, Film, Inspiracija, Istaknuto
Šetnja s dinosaurima 3D
Walking with Dinosaurs 3D (2013.)
Animal Logic, 2013. / 2013., Blitz
Trajanje: 87 min.
Format:
Zvuk: Datasat | Dolby Digital
Redatelji: Barry Cook, Neil Nightingale
Hrvatski glasovi: Krešimir Mikić, Filip Juričić, Enes Vejzović, Renata Sabljak
Glasovi: Charlie Rowe, Karl Urban, Angourie Rice, John Leguizamo, Justin Long, Skyler Stone, Tiya Sircar, Clay Savage, Jude Tinsely, Mary Mouser, Katie Silverman, Madison Moellers, Michael Leone
Šetnja s dinosaurima 3D – Movie Site
Šetnja s dinosaurima 3D – Movie Site Brazil
Walking with Dinosaurs 3D – IMDb
Preuzeto s FILM-MAG.net >http://film-mag.net/wp/?p=12021
Zabavan i edukativan film s neodoljivim pra-junacima
‘Šetnja s dinosaurima’ pokazuje u kojem se smjeru mogu razvijati cjelovečernji animirani filmovi izvan stereotipa isključive zabave. Mogućnost učenja u filmovima koji koriste raspoložive mogućnosti računalne animacije i 3 D tehnike predstavlja dodatni potencijal za publiku ovog žanra koju, u pravilu, čine dvije generacije. Ne samo da djeca u kinu mogu nešto naučiti, već je zanimljivo i odraslima koji ih prate u kino, a koji su zasićeni standardnim obradama tematskog kruga bajki i pustolovina ‘za najmlađe’. Zapravo, u bogatstvu stilskih figura, igara riječima, aluzijama i asocijacijama bogatog teksta mogu uživati upravo odrasli, a i obnoviti znanje (prirodoslovna faktografija).
‘Šetnja s dinosaurima’ koristi interes za izumrle vrste ekspandiran Spielbergovim ‘Jurskim parkom’ te animiranim serijalom Ledenih doba, ali ga razvija ‘na vlastitim nogama’. U animiranu radnju ulazimo igranim uvodom. Mladi paleontolog vodi svoje nećake na istraživanje u divljinu Aljaske. Da potakne njihovo zanimanje, pokazuje im golemi zub dinosaura (gorgosaura) koji je pronađen u blizini. Djevojčica je zainteresirana, ali dječak odbija krenuti u iskopavanje. A onda (u kadar) ulijeće ptica (samohvalni Alex) , pa u animiranoj formi i na duhovit način opisuje i komentira pustolovine glavnog junaka, dinosaura Patchija.
Film je uspio od kvrgavih, rogatih i mesnatih ‘čudovišta’ učiniti tople junake i duhovitošću neutralizirati tragične posljedice pojedinačnih poraza te najavljenog općeg ishoda (izumiranje vrste). Upoznajemo Patchijevu obitelj, među kojima se ističe njegov stariji i jači brat, Mrki. Tu je i Patchijeva odabranica, nježna Bobica. Tu su pripadnici njegova (biljojedog) stada te predstavnici predatorskih vrsta koje im prijete. Pri svakom susretu s novom vrstom životinja ‘Krede’, obavlja se ‘službeno predstavljanje’. Navodi se, pisano i usmeno (dječjim glasom), latinsko ime i prezime te (važan) podatak čime se hrani. Upoznajemo i prirodne pojave arktičkog kruga, a u životinjskim karakterima i odnosima prepoznajemo ljudske osobine. Sinkronizacija na hrvatski kreativno je izvedena, a songova, kojih ima u diskretnim količinama, ostavljeni su, kako i treba, u originalu.
‘Šetnja s dinosaurima’ pokazala se kao zanimljiva i korisna. Film potvrđuje činjenicu da se uz zabavu može nešto naučiti, odnosno, da se najbolje uči kad je to zabavno.
Ada Jukić, Zagreb, 24.12.2013
Scena iz filma Šetnja s dinosaurima. Ustupio: BLITZ.
by Ada Jukić | Jan 10, 2014 | Autorski osvrti, Film, Inspiracija, Istaknuto
Legenda o Herkulu
The Legend of Hercules (2014.)
Millennium Films, 2014.
Trajanje: 100 min.
Format: 2,35:1
Color: Color
Zvuk: Dolby Digital
Redatelj: Renny Harlin
Glume: Kellan Lutz, Gaia Weiss, Scott Adkins, Roxanne McKee, Liam Garrigan, Liam McIntyre, Rade Serbedzija, Johnathon Schaech, Luke Newberry, Kenneth Cranham, Mariah Gale, Sarai Givaty, Dimiter Doichinov, Nikolai Sotirov, Radoslav Parvanov
Legenda o Herkulu 3D – Movie Site
The Legend of Hercules 3D – IMDb
Preuzeto s FILM-MAG.net > http://film-mag.net/wp/?p=12387
>Galerija fotografija (ustupio: Blitz)
Zabilježit ću odmah ovaj film kao kandidata za najlošiji film ove godine. Već godinama Film-mag.net objavljuje top liste filmova po ocjeni filmskih kritičara i ljubitelja filma i uvijek mi je teško odabrati tri najslabija. Obično se zaborave oni koji su prikazani početkom godine, ali potrudit ću se izbjeći taj propust. I to ne (samo) zato što je ovo loš film (bit će ih i gorih), već da ne prođe nezabilježen jer ponavlja grešku, koju ne samo da ne treba ponavljati, već nema razloga da se učini in the first place. Američki komercijalni film kao da ne može obraditi autentični mit i iskoristiti njegove pustolovne, ratoborne, pa čak i romantične elemente. Arogancijom pristupa mitovi se miješaju, razbijaju i kompiliraju s drugim mitovima i sadržajima, a rezultat je uvijek ista, kao ‘već viđena’ akcijska mješavina. Američki scenariji igranih i animiranih filmova po mitskim sadržajima ne mogu podnijeti autentični mit, čak ni jednu verziju mita. U nastojanju da radnju učini uzbudljivijom, dinamičnijom, holivudska tvornica snova radi i veće intervencije, ali ako igdje ne treba intervenirati, to su mitovi, jer sadrže sve što žanrovski scenaristi mogu sanjati.
O tome što američki scenariji rade grčkoj (i drugoj) mitologiji, već sam pisala. Harlinov Herkul potvrđuje da se iz povijesti ne uči, a ni iz filmskih kritika . Četiri scenarista ‘raščetvorila’ su Herkula u akcijski filmski ‘puzzle’, a među scenaristima je i bio sam redatelj, najuspješniji finski redatelj u povijesti Hollywooda (IMbD), a i naočit, nalik na Beckhama, pa da je mlađi, mogao bi zamijeniti svog naslovnog junaka. Autor komercijalnih pustolovina i spektakala dokopao se mitološke ’zlatne koke’ bez Copy Righta i s ostalom trojicom ’skrojio’ Herkula od iskrivljenih činjenica (možda se terminom ‘legenda’ mislio osloboditi faktografije mita, ali to bi bila smiješna igra riječima).
Ima različitih verzija o tome kako je nastao i što je radio Herkul, odnosno Heraklo ( ‘Herkul’ predstavlja romaniziranu inačicu imena grčkog junaka, i potvrđuje sklonost američkih studija Rimskom imperiju u odnosu na civilizaciju polisa, makar i sami Rimljani priznavali Grčku kao kolijevku antičke civilizacije). A ni ta romanizacija nije provedena dosljedno. U tom bi slučaju, umjesto Here, bila Junona, a otac Herkula zvao bi se Jupiter. Uz ostale pogodnosti, ‘roman(t)izacija’ Herakla za Harlina predstavlja dodatnu mogućnost da plagira Gladijatora, tako otvoreno i neuspješno, da se čovjeku sažali. Ako uzmemo na znanje misao izrečenu u filmu da je ‘imitacija najveća pohvala’, nije nebitno tko odaje (po)hvalu. Herkulovski Kellan Lutz ima dodirnih točaka s Russellom Croweom, kao Harlin s Ridleyom Scottom. Dok se razbacuje mišićima, američki maneken glumac nekako i ‘prolazi’, ali govor koji treba odglumiti prelazi njegove sposobnosti. Što se ukupnog castinga tiče, i on je neuvjerljiv, osim Amfitriona koji nalikuje na Afflecka i Ifikla koji glumi Komoda :). Rade Šerbedžija postarao se u edukativnoj ulozi Hirona, nadamo se da je dobio dovoljan honorar. Najiritantniji su mitološki prevrati, u kojima se, primjerice, Hera kao izrazita neprijateljica Alkmene (ljubavnice svoga muža, mučila ju je satima na porodu, a na dijete je poslala zmije), predstavlja zaštitnicom Herakla i njegove majke. Nepotrebno je iz uloge Heraklova začeća isključen Zeus, koji se u ložnici pojavio u liku Amfitriona (Alkmena ne samo da nije bila protiv svoga muža, već je kao vjerna supruga morala biti obmanuta, u čemu je Zeus bio osobito kreativan). Umjesto toga prikazani prikaz oplodnje (s vjetrom i zavjesama) podsjeća na bolje uizvedenu koreografiju Proročice iz filma ‘Tristo’. Uloga Here (rimski, Junone) u Harlinovoj Legendi potpuno je izokrenuta, ali poznavajući njenu ćud, prije bi Harlina kaznila zbog toga kako ju je predočio (njena želja za priznanjem ljepote dovela je i do Trojanskog rata) nego što joj je izvrnuo ulogu. Ako preskočimo ostale likove u iskrivljenom ogledalu i na krivim zadacima, istaknimo ulogu Ifikla koji je predstavljen kao najveći zlikovac (?!), i time sličan svim pretjeranim zlikovcima fantasyja i (pseudo)povijesne akcije. Ni riječi o mitskom Euristeju kojemu je Heraklo morao služiti i za njegov račun izvršiti tuce teških zadataka, to jest starovjekovnih ’nemogućih misija’, o kojima bi se moglo snimiti bar toliko filmskih epizoda.
O Heraklove četiri žene, Megari, Ompfali, Dejaniri ni Joli, u filmu ni riječi, a Heba (neuvjerljiva Gaia Weiss) nije bila kretska princeza, već božica s kojom se Herkul povezao tek kad je obavio ovozemaljske zadatke. Dok za pojedine preskoke u Herkulovoj biografiji u filmu s happy endom ima opravdanja (osobito epizoda s ludilom), propušten je niz herkulovskih pothvata koji su se mogli filmski dobro obraditi. Borba s Kretskim bikom ili susret s podzemnim Kerberom, čišćenje Augijevih staja :), na primjer, moglo je biti efektno, osobito u 3D-u. Ovako smo se morali zadovoljiti davljenjem animiranog Nemejskog lava, čiju kožu je Herkul, neznano zašto, prepustio slabijem bratu.
Scenaristički kvartet nije se zadovoljio korištenjem mitoloških i ‘legendarnih’ filmskih citata, već i (pre)slikama slikovnica Harryja Pottera i Robina Hooda, Batmana, scenama iz Pasije… Uz ove viškove, još upadljiviji su oportunitetni gubici. Kad se ne uči iz povijesti, zašto se ne bi moglo nešto naučiti u kinu?
Ada Jukić
Zagreb, 10. 01. 2014.
Blitz – Scena iz filma Legenda o Herkulu. Ustupio: BLITZ.
