OPĆI PODACI

Monografija – Kristina Mihovilić ‘Histri u Istri’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

  • Arheološki muzej Istre, Pula 2013. (Pintera, Zagreb)
  • AMI
  • Web
  • Tip: monografija
  • Za nakladnika: Darko Komšo
  • Autorica koncepta izložbe/teksta/urednica: Kristina Mihovilić
  • Uredništvo: Darko Komšo, Kristina Mihovilić, Ondina Krnjak, Adriana Gri Štorga
  • Fotografije: Alfio Klarić, Dokumentacijski odjel Arheološkog muzeja Istre
  • Stranice: 370
  • Jezici: hrvatski, talijanski, engleski
  • Dimenzije (cm): 35×24.1×2.5

Monografija punog naziva ‘Histri u Istri – Željezno doba Istre’ objavljena je kao 23. publikacija unutar serije ‘Monografije i katalozi’ Arheološkog muzeja Istre u Puli, a prati izložbu ‘Histri u Istri’ postavljenu u pulskom muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca. Autorica Monografije i koncepta Izložbe, dr. sc. Kristine Mihovilić, muzejska je savjetnica i voditeljica Prapovijesne zbirke Arheološkog muzeja Istre u Puli.

Prvo poglavlje posvećeno je povijesti istraživanja starijeg željeznog doba Istre, koje je započelo sredinom 19. stoljeća, razvojem prirodoslovnih znanosti općenito i prepoznavanjem gradinskih naselja-kasteljera, kao naselja prapovijesnog doba. Obuhvaća tri razdoblja djelovanja znamenitih pojedinaca – Pietro Kandler, Tomaso Luciani, Antonio Cavaz i R. F. Burton svojim su djelovanjem postavili temelje daljnjem istraživanju, tumačenju i valorizaciji željeznog doba na području Istre, a istraživanja su nastavili Carl Moser, Andrea Amoroso te brojni drugi hrvatski i inozemni stručnjaci. Autorica navodi najznačajnije nalaze uz njihov širi konteksta i opis karakteristika.

Slijedi cjelina ‘Definicija prostora / Histri i njihov prostor’. Pregledom informacija povijesnih izvora, prezentirani su podaci o prvom spominjanju Histra, zemljopisnom položaju na kojem su boravili te narodima s kojima su graničili i stupali u kontakt. Prema arheološkim nalazima, karakteristikama histarskog izražaja i produkcije, može se odrediti razdoblje intenzivnog trgovanja, a time i početak stranog utjecaja na histarsku kulturu.

U poglavlju ‘Naselja’ prezentirane su karakteristike histarskih gradina – u odnosu na stupanj istraženosti nekropola, gradine su slabije obuhaćene cjeline planirane za arheološke istraživačke intervencije. Autorica opisuje zemljopisne položaje i prirodni okoliš koji su Histri peferirali prilikom izgradnje naselja, lokalne građevinske materijale, način gradnje, oblik naselja te poznate i istražene gradine. Slijedi opis povijesti istraživanja i temeljnih radova koji se tiču ove tematike.

Život unutar gradinskih naselja trajao je do rimskih osvajanja u 2. st. pr. Kr., kada počinje postupna romanizacija stanovnika i nov način života u dolinama, uz obradiva zemljišta i pašnjake, uz obalu mora i sl. Ipak, u mnogima, kako je rečeno, život traje još i danas.

Poglavlje ‘Nekropole i način pokopa’ koncipirano je prema lokalitetima (žarne željeznodobne nekropole ili njihovi tragovi), kojih je ukupno 29. Svaki lokalitet numeriran je uz oznaku položaja, opisan (grobovi, nalazi) te su navedeni podaci o istraživanjima, tipologiji i drugi relevatni podaci.

U poglavlju ‘Kronologija’ raspravlja se o kronologijama koje su postavili različiti autori. One se uspoređuju međusobno i s kronologijom histarskih nalaza, koja obuhvaća šest faza prezentiranih zasebno, uz navođenje naziva, datacije i opisa karakterističnih obilježja keramičkih i nakitnih oblika, oruđa, oružja i drugih zastupljenih nalaza.

Cjelina ‘Ekonomija’ obuhvaća prezentaciju privrednih djelatnosti Histra u kontekstu nalaza i tumačenju prikaza radnih aktivnosti na pronađenim arheološkim artefaktima.

U cjelini ‘Društveni odnosi’ pretpostavljaju se odnosi Histra sa starosjediocima u trenutku njihovog naseljavanja na odabrano područje te suživot, unutrašnje relacije i trgovački kontakti.

‘Duhovna kultura’ posljednje je poglavlje Monografije. Kronološki se prezentiraju karakteristike umjetničkog izražaja i običaja Histra, uz usporedbu s istodobnim susjednim kulturama.

Slijedi popis kratica i literature.

Publikacija ima u isto vrijeme karakteristike monografije (zbog opsežno prezentiranog sadržaja)  i kataloga, s popisom izložbenih jedinica, opisa i fotografija raspoređenih u samom tekstu. Svako poglavlje odijeljeno je fotografijom koja zauzima divje stranice i asocira na temu koja slijedi. Nalazi su numerirani, opisani i fotografirani, a priložene su i brojne karte s lokacijama, zračne fotografije i fotografije današnjeg stanja, tlocrti, crteži te fotografije originalnih dokumenata i skica iz razdoblja istraživanja.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.

U Ljubljani, 18 7 2013

Vendi Jukić Buča

Naslovnica monografije 'Histri u Istri. Foto: VJB.

Naslovnica monografije ‘Histri u Istri. Foto: VJB.

[slideshow gallery_id=”13″]