Monografija ‘Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar – Lijeva Bara (X-XI. stoljeće)’ objavljena je kao šesta publikacija unutar izdanja Catalogi et Monographiae Arheološkog muzeja u Zagrebu (Musei Archaeologici Zagrebiensis Catalogi et Monographiae), u dva toma. Dr. sc. Željko Demo muzejski savjetnik i voditelj Srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu, autor je izložbe ‘Vukovar – Lijeva Bara: povijest jednog arheološkog nalazišta (tragovi, istraživanja, znamenja)’, postavljene početkom 1996. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, koja je, prema riječima Ante Rendića-Miočevića u Uvodnoj riječi Monografije, poslužila kao svojevrsna najava budućoj temeljitijoj znanstvenoj valorizaciji istraženog lokaliteta. Rezultati analize objavljeni su 2009. godine u ovoj opširnoj i detaljnoj publikaciji.

Prvi dio obuhvaća Uvodnu riječ te Predgovor i poglavlje Nalazište i iskopavanje ranosrednjovjekovnoga groblja te Katalog.

U Uvodnoj riječi Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, opisuje okolnosti koje su potaknule i omogućile predstavljanje prvih rezultata istraživanja arheološkog materijala s lokaliteta Lijeva Bara u Vukovaru. Izložba ovih nalaza, autora dr. sc. Željka Deme, postavljena je povodom 150. obiljetnice osnutka zagrebačkog Narodnog muzeja, ustanove iz koje je potekao današnji Arheološki muzej. Izložba je bila prilagođena širokom rasponu posjetitelja, a pratio ju je i iscrpan katalog. Slijedi kratak opis porijekla nalaza, prve valorizacije i početka arheoloških kampanja na ovom važnom lokalitetu. Istaknut je rad i autorov angažman na materijalu te realizacija Monografije u vidu zajedničkog truda autora, fotografa i suurednika, uz navođenje karakterisitka samog izdanja.

U Predgovoru autor opisuje dojam koji je na njega ostavio jedan zanimljiv nalaz. Istraživanje arheološkog materijala bjelobrdske kulture pronađenog na lokalitetu Lijeva Bara rezultiralo je postavljanjem ranije spomenute izložbe. Autor naglašava kako je

‘groblje na Lijevoj Bari, od trenutka kada su iskopavanja ondje završila pa sve do današnjih dana bilo i ostalo najvećim sustavno istraženim grobljem bjelobrdskog kulturnog kompleksa na sjeveru Hrvatske i jednim od najvećih dosad poznatih ranosrednjovjekovnih groblja u Hrvatskoj uopće.’

Nakon Popisa kratica slijedi prvo poglavlje s općenitim informacijama o nalazištu. Poglavlje je podijeljeno na pod-cjeline: Mjesto i položaj nalazišta, Povijest nalazišta i arheološka iskopavanja, Smještaj nalaza i dokumentacije te Literatura.

Drugo poglavlje odnosi se na Katalog. Prije prezentacije nalaza navedene su Napomene uz katalog s bitnim obrazloženjima i smjernicama te opisom katalogizacije. Katalog sadrži Opise grobova [podaci o grobu (broj groba, položaj groba u bloku/sondi), podaci o grobnoj jami/raki (dimenzije, apsolutna dubina, orijentacija, grobna oprema), podaci o pokojniku (arheološki, antropološki, biokemijski), podaci o nalazima (položaj nalaza, nalazi)]. Prezentirana je Revizija grobnih nalaza, Dokumentacija te Klasifikacija perli. Katalog je koncipiran kronološki, prema godini iskopavanja, te započinje Probnim iskopavanjem 1951. godine, a slijedi Sustavno iskopavanje 1951.-1953. godine. Katalog, ujedno i prvi tom Monografije, završava pod-poglavljem Slučajni nalazi iz grobova uništenih prije arheoloških iskopavanja.

Drugi dio Monografije započinje poglavljem Grobni ritus u kojem su opisane površinske oznake grobova, grobne jame/rake (oblik, mjerni podaci, dubine, uređenje), položaj pokojnika (opći podaci, položaj podlaktica, orijentacija), grobovi s dva ili više pokojnika (dvojni ukopi/grobovi), superpozicionirani geobovi, razoreni grobovi (namjerno remećenje pokojnikova tijela), ukop konja ili konjskih kostiju te pogrebni običaji i vjerovanja (nalazi u nefunkcionalnom položaju). Slijedi poglavlje Predmeti grobnog inventara (predmeti dnevne upotrebe, predmeti za lov i ribolov, predmeti toaletnog pribora, oružje i bojna oprema, nakit, predmeti kultnog karaktera te predmeti nepoznate namijene). Peto poglavlje obuhvaća Ostale nalaze (predmeti prethodnih kulturnih razdoblja). Svaka od nabrojanih kategorija dodatno je tipološki podjeljena na specifične cjeline nalaza. Posljednje poglavlje odnosi se na Kulturno-povijesne okolnosti nastanka i posjedanja groblja. Slijede: Popis predmeta, Popis priloga, slika, tablica i tabli te Bibliografija. Na samom kraju nalaze se Table u boji s prikazima lokaliteta, zračne snimke, fotografije skica, zapisnika te nalaza.

Kvalitetno tiskana Monografija velikog formata obuhvaća, osim mnogobrojnih slika u tekstu, plan groblja, 434 crteža kostura te 191 crtež gobnih nalaza, više od 350 fotografija kostura, totala blokova i sondi, više od 100 tabelarnih prikaza te više od 50 tipoloških crteža i karata rasprostiranja pojedinih skupina arheološkog materijala. Priložen je CD medij s kompletnim prijevodom Monografije na engleski jezik u .pdf formatu.

Ova monografija će svakako ‘biti nezaobilazno polazište u svakom budućem radu koji se bude odnosio na problematiku bjelobrdske kulture, ne samo poradi spoznaja do kojih je autor uspio doći nego i zbog jedinstvenog metodološkog pristupa primijenjenog u obradi spomeničke građe.’


Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Ljubljana, 26. ožujka 2013., Vendi Jukić Buča

Monografija - Željko Demo 'Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar - Lijeva Bara (X-XI. stoljeće)' - Dio 1. Foto: VJB..

Monografija - Željko Demo 'Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar - Lijeva Bara (X-XI. stoljeće)' - Dio 1. Foto: VJB..

 

Monografija - Željko Demo 'Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar - Lijeva Bara (X-XI. stoljeće)' - Dio 2. Foto: VJB..

Monografija - Željko Demo 'Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar - Lijeva Bara (X-XI. stoljeće)' - Dio 2. Foto: VJB..

 

[slideshow gallery_id="8"]