Još uvijek se smatra da su Judini srebrnjaci ili „Judine škude“ zapravo rodske didrahme s glavom boga Helija na aversu i ruže s peteljkom na reversu te natpisom POΔION (Helije je prikazan s kosom izvedenom kako bi izgledala kao zrakasta kruna zbog čega se vjeruje da bi to mogao biti Isus, dok se vjeruje da se natpis Rodion u srednjem vijeku čitao kao Herodion). Ovi primjerci datiraju se u razdoblje između 400. i 333. g. pr. Kr., odnosno točnije oko 335. g. pr. Kr. i kovani su prema tadašnjem rodskom standardu. Tako da su kronološki svakako mogli biti u optjecaju u Palestini u 1. st. po. Kr.

U inventarima i tiskanim katalozima u većem broju europskih crkvenih riznica spominje se oko šesnaest primjeraka Judinih srebrnjaka. Nažalost, u malo je slučajeva zabilježeno kako su dospjeli u Europu. Inače, Judini srebrnjaci kao dio relikvijara čuvaju se samo na tri mjesta: u Rimu, Hévérléu (pronađen u Einghienu) i crkvi Sv. Anselma u Ninu. U Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se gipsani odljevak ninskog srebrnjaka.

Foto:
Rodska didrahma iz zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu
AMZ/M. Nađ

Od 22. do 28. ožujka 2021. godine pridružujemo se obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca kroz zanimljivosti Odjela za numizmatiku Arheološkog muzeja u Zagrebu kako bi potakli djecu i mlade na štednju i mudro raspolaganje novcem.

Avers i revers rodske didrahme iz zbirke AMZ-a

Info:
AMZ PRESS