Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2014.
Za nakladnika: Jacqueline Balen
Tehnički urednik: Srećko Škrinjarić
Recenzenti: Andrej Gaspari, Daria Ložnjak Dizdar, Nives Majnarić Pandžić, Biba Teržan
Prijevod na engleski jezik: Boris Kavur
Crteži: Miljenka Galić, Vasja Vidmar – Vasko, Martina Blečić Kavur
Fotografije: Martina Blečić Kavur, Igor Krajcar
Grafika i kartografija: Martina Blečić Kavur
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 232
ISBN 978-953-789-78-8
>Galerija fotografija [foto: VJB]
Monografija Martine Blečić Kavur ‘Na razmeđu svjetova za prijelaza milenija: Kasno brončano doba na Kvarneru’ objavljena je kao 11. svezak muzejske edicije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu AMZ-a.
U Proslovu, tadašnja ravnateljica Arheološkog muzeja u Zagrebu, Jacqueline Balen navodi okolnosti objave Publikacije te izražava njezinu znanstvenu i interpretacijsku vrijednost. Materijalna građa obuhvaćena Monografijom dio je fundusa zagrebačkog Arheološkog muzeja, koji je ovom objavom prezentiran u cjelovitom kontekstu.
‘Knjiga Martine Blečić Kavur zasigurno nije zanimljiva smo zbog predstavljanja katalogizirane muzejske građe, niti isključivo zbog predstavljanja jednog područja, već je njezina vrijednost upravo u interpretaciji kulturnih procesa na kraju brončanog doba čitave jadranske regije i njezina zaleđa.’
Iz Proslova, Jacqueline Balen
Lidija Bakarić, muzejska savjetnica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, potpisuje Predgovor u kojem opisuje kontekst nalaza i početaka istraživanja kasnog brončanog doba na području Kvarnera te izdvaja rezultate provedene analize.
Monografija započinje Uvodom u kojem Autorica sugestivno iznosi aspekte vlastitog aranžmana uz zahvale te detalje studiranja na poslijediplomskom studiju i izrade doktorske disertacije, čiji dio predstavlja ova Publikacija.
Poglavljem ‘Prostorni obuhvat i prirodna obilježja Kvarnera’ opisane su karakteristike prostora, klime, vegetacije i geološko-morfološkog karaktera istočne obale Jadrana. Slijedi poglavlje o nalazištima uz pregled povijesti njihova istraživanja koja započinju tijekom 19. st., kada su brojni artefakti prikupljeni iz nekropola i tumula. Predstavljeni su istraživači i njihove zasluge te priloženi portreti od koji su vrlo interesantni oni s kraja 19. i početka 20. st. Poglavlje ‘Tipološka klasifikacija, kronološka determinacija, kulturološka interpretacija’ podijeljeno je na potpoglavlja prema vrsti luksuznih/prestižnih predmeta kojima je definirana i zajednica (koiné) kojoj pripadaju. Izdvojene su fibule s dva dugmeta na luku (‘Sredozemna’ koiné) i igle s lukovičastom glavom (‘Kontinentalna’ koiné). Uz nalaze spomenutih artefakata opisan je širi arheološki kontekst, navedena su glavna nalazišta i nalazi, analizirani utjecaji i istaknute paralele. Zasebno poglavlje odnosi se na regionalne zajednice kasnog bončanog i prijelaza na željezno doba u kojem su navedeni karakteristični oblici. Zaključna razmatranja sumirana su u poglavlju ‘Društvena činjenica i povijesna istina’.
Katalog obuhvaća 230 kataloških jedinica, a koncept njihove prezentacije iznesen je u Uvodu u katalog. Nalazi su prezentirani prema lokalitetu, a navedene su informacije i o lokalitetu i nalazima (opis, dimenzije, literatura, inventarni broj). Posebno su grupirani nalazi koji se čuvaju u Pretpovijesnom odjelu AMZ-a. Prilog Katalogu su i Liste nalazišta.
Na kraju kataloškog dijela nalazi se popis literature.
Table s crtežima artefakata nalaze se na kraju Publikacije.
Monografija je velikih dimenzija i tvrdo ukoričena. Sadrži brojne slikovne priloge: fotografije, panorame, karte, tlocrte, crteže te uvećane detalje iznimnih artefataka.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 3. 2. 2016.






