OPĆI PODACI
Monografija – Kristina Mihovilić ‘Histri u Istri’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]
- Arheološki muzej Istre, Pula 2013. (Pintera, Zagreb)
- AMI
- Web
- Tip: monografija
- Za nakladnika: Darko Komšo
- Autorica koncepta izložbe/teksta/urednica: Kristina Mihovilić
- Uredništvo: Darko Komšo, Kristina Mihovilić, Ondina Krnjak, Adriana Gri Štorga
- Fotografije: Alfio Klarić, Dokumentacijski odjel Arheološkog muzeja Istre
- Stranice: 370
- Jezici: hrvatski, talijanski, engleski
- Dimenzije (cm): 35×24.1×2.5
Monografija punog naziva ‘Histri u Istri – Željezno doba Istre’ objavljena je kao 23. publikacija unutar serije ‘Monografije i katalozi’ Arheološkog muzeja Istre u Puli, a prati izložbu ‘Histri u Istri’ postavljenu u pulskom muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca. Autorica Monografije i koncepta Izložbe, dr. sc. Kristine Mihovilić, muzejska je savjetnica i voditeljica Prapovijesne zbirke Arheološkog muzeja Istre u Puli.
Prvo poglavlje posvećeno je povijesti istraživanja starijeg željeznog doba Istre, koje je započelo sredinom 19. stoljeća, razvojem prirodoslovnih znanosti općenito i prepoznavanjem gradinskih naselja-kasteljera, kao naselja prapovijesnog doba. Obuhvaća tri razdoblja djelovanja znamenitih pojedinaca – Pietro Kandler, Tomaso Luciani, Antonio Cavaz i R. F. Burton svojim su djelovanjem postavili temelje daljnjem istraživanju, tumačenju i valorizaciji željeznog doba na području Istre, a istraživanja su nastavili Carl Moser, Andrea Amoroso te brojni drugi hrvatski i inozemni stručnjaci. Autorica navodi najznačajnije nalaze uz njihov širi konteksta i opis karakteristika.
Slijedi cjelina ‘Definicija prostora / Histri i njihov prostor’. Pregledom informacija povijesnih izvora, prezentirani su podaci o prvom spominjanju Histra, zemljopisnom položaju na kojem su boravili te narodima s kojima su graničili i stupali u kontakt. Prema arheološkim nalazima, karakteristikama histarskog izražaja i produkcije, može se odrediti razdoblje intenzivnog trgovanja, a time i početak stranog utjecaja na histarsku kulturu.
U poglavlju ‘Naselja’ prezentirane su karakteristike histarskih gradina – u odnosu na stupanj istraženosti nekropola, gradine su slabije obuhaćene cjeline planirane za arheološke istraživačke intervencije. Autorica opisuje zemljopisne položaje i prirodni okoliš koji su Histri peferirali prilikom izgradnje naselja, lokalne građevinske materijale, način gradnje, oblik naselja te poznate i istražene gradine. Slijedi opis povijesti istraživanja i temeljnih radova koji se tiču ove tematike.
Život unutar gradinskih naselja trajao je do rimskih osvajanja u 2. st. pr. Kr., kada počinje postupna romanizacija stanovnika i nov način života u dolinama, uz obradiva zemljišta i pašnjake, uz obalu mora i sl. Ipak, u mnogima, kako je rečeno, život traje još i danas.
Poglavlje ‘Nekropole i način pokopa’ koncipirano je prema lokalitetima (žarne željeznodobne nekropole ili njihovi tragovi), kojih je ukupno 29. Svaki lokalitet numeriran je uz oznaku položaja, opisan (grobovi, nalazi) te su navedeni podaci o istraživanjima, tipologiji i drugi relevatni podaci.
U poglavlju ‘Kronologija’ raspravlja se o kronologijama koje su postavili različiti autori. One se uspoređuju međusobno i s kronologijom histarskih nalaza, koja obuhvaća šest faza prezentiranih zasebno, uz navođenje naziva, datacije i opisa karakterističnih obilježja keramičkih i nakitnih oblika, oruđa, oružja i drugih zastupljenih nalaza.
Cjelina ‘Ekonomija’ obuhvaća prezentaciju privrednih djelatnosti Histra u kontekstu nalaza i tumačenju prikaza radnih aktivnosti na pronađenim arheološkim artefaktima.
U cjelini ‘Društveni odnosi’ pretpostavljaju se odnosi Histra sa starosjediocima u trenutku njihovog naseljavanja na odabrano područje te suživot, unutrašnje relacije i trgovački kontakti.
‘Duhovna kultura’ posljednje je poglavlje Monografije. Kronološki se prezentiraju karakteristike umjetničkog izražaja i običaja Histra, uz usporedbu s istodobnim susjednim kulturama.
Slijedi popis kratica i literature.
Publikacija ima u isto vrijeme karakteristike monografije (zbog opsežno prezentiranog sadržaja) i kataloga, s popisom izložbenih jedinica, opisa i fotografija raspoređenih u samom tekstu. Svako poglavlje odijeljeno je fotografijom koja zauzima divje stranice i asocira na temu koja slijedi. Nalazi su numerirani, opisani i fotografirani, a priložene su i brojne karte s lokacijama, zračne fotografije i fotografije današnjeg stanja, tlocrti, crteži te fotografije originalnih dokumenata i skica iz razdoblja istraživanja.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 18 7 2013
Vendi Jukić Buča
Naslovnica monografije ‘Histri u Istri. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id=”13″]
