by PRESS | Aug 19, 2011 | Arheološki muzej u Splitu, PRESS, Split, U Hrvatskoj
OPĆI PODACI
U sastavu Arheološkog muzeja u Splitu
- Adresa: Šetalište Viški boj 12, Vis
- Tel: +385 (21) 329 340
- Fax: +385 (21) 329 360
- Web stranica
- Email
- Otvoreno za posjetitelje: od 1. lipnja do 30. rujna svakog dana od 9 do 13 i od 17 do 21 h, ostali dio godine uz najavu na telefon +385 21 329 340
- Ulaznice: odrasli 20 kn, djeca , učenici, studenti i umirovljenici 10 kn
- Stalni postav
ZBIRKA ISSA zasebni je dio postava Arheološkog muzeja u Splitu.
Zgrada Gospina batarija – arheološki lokalitet Issa na Visu. Fotografiju ustupio: AMS.
POVIJEST ZBIRKE
Ostaci antičkoga grada Isse zaštićeni su kao spomenik kulture nulte kategorije, te je 1983. godine Arheološki muzej Split utemeljio Zbirku.
Ukratko o povijesti Isse
Issu su osnovali Grci iz Sirakuze na Siciliji oko 397. g. pr. Krista. Grad je imao status polisa (grada – države), te je bio glavno grčko uporište na Jadranu. Sačuvani su mnogobrojni ostaci grčkoga i, kasnije, rimskog naselja: terme, nekropole, dijelovi ulica, potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojemu je kasnije izgrađen franjevački samostan.
O ZBIRCI
Zbirka se nalazi na nalazi se na katu austrijske utvrde Gospina batarija koja je sagrađena 1842. godine.
U postavu Zbirke izloženi su prapovijesni nalazi s otoka, grčke i helenističke vaze, te hidroarheološki nalazi s brodoloma u uvali Vela Svitnja, koja se nalazi na sjevernoj obali Visa. Tu je najbogatija i najvrednija zbirka grčkih spomenika u Hrvatskoj.
U sklopu hidroarheološke zbirke izdvajaju se rimske amfore Lamboglia 2 tipa, te perforirani keramički dolij, karakterističan za viško područje. U zbirci helenističkih spomenika važan je nalaz brončane glave božice Artemide (4. st. pr. n. e.), predmeti pronađeni u grobnicama, toaletni pribor, nakit, brončani novac, ostaci mozaika i drugih ukrasa iz mauzoleja, žrtvenici,
figure, golubice s djetelinom na prsima, teatarske maske iz razdoblja 4. – 2. st. pr. n. e.
U prizemlju Gospine baterije izložena je arheološka i etnografska građa koja dočarava život Višana kroz stolje ća. Izloženi su predmeti vezani za arheologiju, ribarstvo, brodogradnju i vinogradarstvo, uz građanski namještaj, narodnu nošnju te predmete iz novije povijesti.
Izvor
PRESS AMS
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 27, 2011 | Muzej hrvatskih areholoških spomenika, Muzeji, Ostalo, Split, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj
Skup kojim se odaje počast velikanu starohrvatske arheologije Stjepanu Gunjači održati će se 18.-21. listopada 2011. godine u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Teme izlaganja su s područja arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti i antropologije, a ograničene su na srednjovjekovno razdoblje (od vremena velike seobe naroda do kasnoga srednjeg vijeka).
Na skup su dobrodošli i strani stručnjaci sa sličnim temama koji će izlagati u okviru međunarodne sekcije.
Tijekom skupa planiran je izlet na Bribir i starohrvatske lokalitete istočnog dijela Ravnih kotara.
Naslov izlaganja i sažetak mogao se prijaviti do 1. lipnja.
LISTA DO SADA PRIJAVLJENIH SUDIONIKA:
Ivan Alduk, Novija istraživanja kliške tvrđave
Marijeta Babin, Zaštitna arheološka istraživanja grobljanske crkve sv. Nikole u Kaštel Starom
Ž. Bašić, I. Anterić, E. Škorić, Š.Anđelinović, Bioarheološke osobine kasnosrednjovjekovne populacije iz okolice Dubrovnika
Luka Bekić, Keramika praškog tipa u Hrvatskoj
Tonči Burić, Segmenti prostorne strukture agrarnih naselja u ranom srednjem vijeku – odabrani primjeri
Željko Demo, Srebrni ukrasni lanac sa srcolikim privjescima iz Arheološkog muzeja u Zagrebu
Karla Gusar, Eduard Visković, Keramika kasnog srednjeg I ranog novog vijeka s područja grada Hvara
Mato Ilkić, Mirko Vukušić, Prilog poznavanju optjecaja novca na širem zadarskom području u srednjem i ranom novom vijeku
Krešimir Kužić, Odrazi antike i germanskog ranog srednjeg vijeka na hrvatskoj obali u djelima njemačkih hodočasnika (14.-17. stoljeće)
Vinicije B. Lupis, Sv. Petilovrijenci i njihovo štovanje u Dubrovačkoj i Kotorskoj biskupiji
Romana Menalo, PUSTIJERNA – DUBROVNIK, Arheološko nalazište i pokretna kamena građa
Maja Petrinec, Ante Jurčević, Najnoviji ranosrednjovjekovni nalazi iz Orlića kraj Knina
Marija Šiša – Vivek, Morana Karneluti, Koštane klizaljke s lokaliteta Josipovac – Selište kraj Osijeka
Franjo Smiljanić, Prilog proučavanju mitske topografije hrvatskih rodova na teritoriju Ravnih kotara
Ante Škegro, Reformator dalmatinske crkve
Marinko Tomasović, Hagiotopografska pitanja kroz arheološke indicije za prostor između donjeg toka Cetine i Neretve
Trpimir Vedriš, Je li zadarska rotonda sv. Trojstva izvorno bila zamišljena kao martirij Sv. Anastazije ?
Jakov Vučić, Ostatci predromaničke rotonde u Kruševu kod Obrovca
Mate Zekan, Bribir – ubikacija crkve sv. Ivana i atribucija nekih kamenih spomenika
MEĐUNARODNA SEKCIJA:
Mirsad Sijarić, (BiH) Albaneški, albansko – dalmatinski, bosanski, ili srpski mačevi? – mali prilog ka rješavanju jedne dileme
Špela Karo, (Slo) Oprava jezdeca in oprema konja z Gradišča nad Bašljem
Alja Žorž, (Slo) Living with the dead: Early mediaeval burial within the ritual landscape
Maja Hadži Maneva, (Mak) Pregled na ostavi so vizantiski pari deponirani vo docnite pedeseti godini na 6. vek
Vujadin Ivanišević, Perica Špehar, (Srb) Srpsko Podunavlje u ranom srednjem veku (od Beograda do ušća Timoka u Dunav)
Mitja Guštin, Cone Krstevski, (Slo, Mak), Ranosrednjovjekovni horizont na nalazištu Viničko Kale / Makedonija
Daša Pavlovič, (Slo) Naseljavanje i organizacija života ranih Slavena na primjeru Prekmurja /Slovenija
Stanislav Živkov, (Srb) New reconstruction of the St Archangels mausoleum near Prizren Kosova
Poseban gost skupa je g. Lumir Polaček iz Brna s predavanjem Neue archaologische Forschungen zum fruhmittelalterlichen Mikulčice.
Izvor
Web HAS
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Apr 24, 2011 | Arheološki muzej u Splitu, Split, U Hrvatskoj
OPĆI PODACI
Vrsta muzeja: specijalizirani – arheološki
- Ravnatelj: mr. sc. Damir Kliškić [prethodnik dr. sc. Zrinka Buljević]
- Adresa: Zrinsko – Frankopanska 25, 21000 Split
- Telefon: +385 (21) 329 340
- Telefaks: +385 (21) 329 360
- Web stranica
- Email
- Radno vrijeme: Arheološki muzej u Splitu otvoren je za posjetitelje tijekom ljetne sezone (01.06. – 30.09.) od pon – sub od 9 – 14 i 16 – 20 sati. Tijekom zime (1.10. – 31.05.) Muzej radi od pon – pet od 9 – 14 i 16 – 20 sati, te subotom od 09 – 14 sati; Arheološki lokalitet Salona otvoren je za posjetitelje od pon – sub od 9 – 19, te ned 9 – 13 sati u ljetnoj sezoni (1.04. – 31.10.), a tijekom zimskih mjeseci (1.11. – 31.03.) od pon – pet od 9 – 15.30, te subotom od 9 – 14 sati; Arheološki lokalitet i zbirka Issa i Arheološki park Rimske terme u Issi otvoreni su od 01.06. – 30.09. od pon – ned od 9 – 13 i 17 – 21 sati, a zimi samo uz obveznu prethodnu najavu na tel. 021/329-340.
- Ulaznice: Arheološki muzej u Splitu / Priručna zbirka i lokalitet Salona: 30 kn odrasli, 15 kn djeca, učenici, studenti, osobe sa invaliditetom; Priručna zbirka i lokalitet Issa: 20 kn odrasli, 10 kn djeca, učenici, studenti, osobe sa invaliditetom; cijena ulaznice za Arheološki park Rimske terme u Issi 5 kn, cijene ulaznica posjeta Arheološkom muzeju u Splitu i Priručnoj zbirci i lokalitetu Salona ili Priručnoj zbirci i lokalitetu Issa unutar 7 dana: 50 kn odrasli, 20 kn djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe sa invaliditetom; umirovljenici i osobe sa invaliditetom: ponedjeljkom ulaz slobodan. Članovi ICOMOS, ICOM, HMD, HAD, AIHV i drugih stručnih udruga: besplatan ulaz uz predočenje iskaznice.
- Stručna vodstva: uz prethodnu najavu na + 385 (21) 329 340. Cijena 300 kn.
- Stalni postav, povremene izložbe.
- >Arheološki kompleks Salona i Tusculum
- >Zbirka Issa
ARHEOLOŠKI MUZEJ U SPLITU najstariji je arheološki muzej u Hrvatskoj. Uz arheološku djelatnost prikupljanja obrade i prezentiranja arheološkog materijala i spomenika, Muzej provodi sustavna arheološka istraživanja na lokalitetima Saloni i Isi (antička Issa), te posjeduje priručnu zbirku i lokalitet Salona, sa zgradom u Solinu – Tusculum, te priručnu zbirku Issa u zgradi Gospine Batarije i istoimeni lokalitet u gradu Visu.
Arheološki muzej u Splitu. Fotografiju ustupio: AMS.
POVIJEST MUZEJA
Arheološki muzej u Splitu osnovan je dekretom Dalmatinske vlade 22. 8. 1820. godine (Marin 1991: 1). Od 1878. godine Muzej izdaje prvi arheološki časopis, koji pod nazivom ‘Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku’, koji izlazi do danas. Godine 1884. ravnateljem postaje don Frane Bulić, zaslužan za izgradnju današnje muzejske zgrade.
Opširnije o povijesti Muzeja
• Papalić, Marulić, Bulić
U vrijeme renesanse, arheološki spomenici koje je splitski plemić Dominik Papalić zajedno s Markom Marulićem pomno prikupljao tijekom šetnji po ruševinama Salone te ih pohranio u svome domu, činili su začetak zbirke (Marin 1991: 1). Marulić je za potrebe ovoga ‘muzeja’ izradio svojevrsni vodič po zbirci latinskih natpisa, od kojeg je danas sačuvano pet originalnih rukopisa, a ostali se čuvaju u obliku fotografija (Marin 1991: 1). Godine 1750. osnovan je u Splitu Nadbiskupski muzej koji je također čuvao zbirku salonitanskih kamenih spomenika s latinskim natpisima (Marin 1991: 1). Car Franjo I. posjetio je Split i Solin 1818. godine, te je njegovim poticajem donesen dekret o osnivanju Arheološkog muzeja 1820. godine smještenog u zgradu podignutu 1821. godine uz istočne zidine Dioklecijanove palače. Pedeset godina kasnije, 1878. godine, Muzej je osnovao prvi arheološki časopis u bivšoj Jugoslaviji ‘Bullettino di archeologia e storia dalmata’, koji, promijenivši naziv u ‘Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku’, izlazi do danas (Marin 1991: 1). Don Frane Bulić, dugogodišnji ravnatelj Muzeja i urednik VAHD-a, osnovao je 1894. godine hrvatsko arheološko društvo ‘Bihać’ u Splitu, koje je istraživalo područje primorskog pojasa od Trogira do Omiša (Gunjača, Jelovina 1976: IX).
• Zgrada Muzeja
Don Frane Bulić zaslužan je za izgradnju današnje muzejske zgrade 1914. godine, koju su projektirali arhitekti August Kirstein i Friedrich Ohman (Marin 1991: 2). U prizemlju zgrade nalazi se izložbena dvorana, a na katu su radni kabineti i knjižnica. Ispred zgrade uređen je perivoj, s natkrivenim kamenim spomenicima lapidarija (Marin 1991: 2).
MUZEJSKA DJELATNOST
• Zbirke
Muzej obuhvaća Epigrafičku zbirku (zbirku natpisa), Numizmatičku zbirku, Pretpovijesnu zbirku, Grčko-helenističku zbirku, Rimsko-provincijalnu zbirku, Kasnoantičku zbirku, Srednjovjekovnu zbirku, Zbirku podvodne arheologije, Zbirku umjetnina i predmeta umjetničkog obrta, Zbirku novovjekovnih spomenika, Zbirku spomenika modernog doba.
Muzej čuva oko 150 000 arheoloških spomenika i artefakata. Jedan dio obuhvaćen je stalnim postavom koji je prezentiran javnosti 18. 12. 2000. godine u renoviranoj zgradi.
U prizemlju zgrade izloženi su karakteristični artefakti i spomenici iz razdoblja prapovijesti, helenizma, antike, kasne antike, ranog kršćanstva te ranog srednjeg vijeka i vremena hrvatkih narodnih vladara.
U natkrivenom lapidariju u dvorištu prezentirani su kameni spomenici od helenizma do srednjovjekovnog razdoblja te antički mozaici.
• Istraživačka djelatnost
Muzej provodi sustavna arheološka istraživanja u Salon (antička Salona) i u gradu Visu (antička Issa).
• Izdavačka djelatnost
Arheološki muzej izdaje časipis Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (A1) (recentno je časopis promijenio ime u Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku). VAPD je jedini hrvatski znanstveni časopis međunarodno indeksiran, uvršten u AHCI- Arts & Humanities Citation Indeks.
Od 2008. godine Muzej izdaje seriju Katalozi i monografije (gl. urednica Zrinka Buljević).
Fond Knjižnice obuhvaća oko 50.000 svezaka, među kojima je 8 inkunabula i oko 170 knjiga iz 16. stoljeća, a odnosi se na građu iz arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti. S osobitom se pažnjom čuvaju zbirka plakata, proglasa, starih zemljopisnih karata te grafička zbirka i zbirka umjetnina.
Posebnu cjelinu tvori Arhivska zbirka koja obuhvaća ostavštine don F. Bulića, M. Abramića, L. Jelića, F. Carrare, J. Bajamontija i obitelji Pavlović-Lučić.
Građa Knjižnice povremeno se predstavlja široj javnosti putem izložbi.
Unutar Muzeja djeluje Tehnička jedinica koja obavlja restauratorsko-preparatorske poslove, dokumentacijsko-informatilke poslove, fotografske poslove, te pomoćne stručne poslove.
Literatura
Gunjača, Jelovina 1976. Gunjača, Stjepan, Jelovina, Dušan. Starohrvatska baština. Zagreb, 1976.
Marin 1991. Marin, Emilio. Arheološki muzej Split. Vodič. Split, 1991.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Apr 24, 2011 | Muzej hrvatskih areholoških spomenika, Split, U Hrvatskoj
OPĆI PODACI
Vrsta muzeja: specijalizirani – arheološki
- Ravnatelj: dr. sc. Ante Milošević [prethodnik: dr. sc. Tomislav Šeparović]
- Adresa: Stjepana Gunjače bb, Split
- Tel: +385 (21) 323 901
- Fax: +385 (21) 323 903
- Web stranica
- Email
- Otvoreno za posjetitelje: ponedjeljak – petak 9 – 16 sati, subotom 9 – 14 sati; nedjeljom i blagdanom zatvoreno
- Ulaznice: odrasli 10 kn, djeca i umirovljenici 5 kn, ponedjeljkom i četvrtkom ulaz slobodan
- Stalni postav
MUZEJ HRVATSKIH ARHEOLOŠKIH SPOMENIKA (MHAS) osnovan je s ciljem sakupljanja, proučavanja i prezentiranja spomenika iz razdoblja hrvatskog ranog srednjeg vijeka, a posebno zanimanje usmjereno je na kamene reminiscencije rane hrvatske države od 9. do 12. stoljeća.
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Fotografiju ustupio MHAS.
POVIJEST MUZEJA
Prvi Muzej hrvatskih spomenika (kasnije MHAS) osnovan je u Kninu 24. kolovoza 1893. godine (Jelovina, Vrsalović 1968: 1; Gunjača, Jelovina 1976: VIII). Godine 1895. počelo je izlaziti prvo glasilo hrvatske arheologije pod nazivom ‘Starohrvatska prosvjeta’, a koje izlazi do danas (Gunjača, Jelovina 1976: IX). Zbog sve većeg broja spomenika, Muzej je mijenjao lokaciju, koristeći najčešće adaptirane muzejske prostore, stoga dolazi do konkretnog projekta gradnje muzejske zgrade. Godine 1968. započeta je gradnja zgrade Muzeja na Mejama u Splitu, po projektu arhitekta M. Kauzlarića. Muzej je otvoren 05. 12. 1976., a stalni postav definiran je 1978. godine.
Opširnije o povijesti Muzeja
• Inicijative fra Luje Maruna
Otkriće župnika don Jerka Granića koji je, prilikom vršenja iskopa za sakistiju uz crkvu sv. Petra, naišao na apsidu ranije crkve potaklo je fra Luju Maruna (Stjepana Maruna, koji je postavši franjevac primio ime Lujo) na vlastite pothvate pokusnih iskopavanja u potrazi za spomenicima hrvatske prošlosti (Gunjača, Jelovina 1976: V, VI). Prva istraživanja obuhvaćala su utvrđenje Petrovac i položaj kod seoske crkve u Gracu (Gunjača, Jelovina 1976: VI). Uz skromne donacije, formirao je fra Lujo Marun ‘Odbor za istraživanje hrvatskih starina u kninskoj okolici’, te 1887. godine ‘Hrvatsko starinarsko društvo’ (Gunjača, Jelovina 1976: VIII). Ovo društvo, pod Marunovim vodstvom, skupilo je veliki dio spomenika za koje je bilo potrebno izgraditi adekvatnu zgradu. Inicijativa je također potekla od fra Luje Maruna, koji se na problem lokacije Muzeja, koji je ipak izgrađen u Kninu, izjasnio ovako:
”Cienimo da bismo smiešnim postali kad bi se u ovom stali cjepkati i kad bi svako mjesto htjelo za se starine zadržati, čime bi odmicali od obećanoga pravila i našim starinam važnost oduzimali, jer ju posamice ne bi imali onakovu kakovu u skupu, a strukovnjacima otežćali bi način proučavati ih; našim dušmanom nasuprot, koji baš od ujedinjenja naših starina zaziru dali bismo još jedan dokaz naše slaboće i nezdravosti…Radi se o narodnim svetinjama, narod bogme nešto vrijedi, a da ih pusti na milost i nemilost ma koga. Ako ćemo tako onda sve, šta se ma gdje nađe, sve je bezuvjetno svojina naroda. Ono pak tim većma stoji, što će narod poglaviti trošak namirivati. Moje je mnijenje, da se (spomenici) ne moraju cijepati, nego na okupu na jednom mjestu čuvati. Teško je upačiti prstom u najprikladnije mjesto Već se je povukla s nekih stanovitih krugova riječ o usredotočenju hrvatskih starina u Splitu, naravno središtu hrvatskog života” (Gunjača, Jelovina 1976: VIII).
• Zgrada Muzeja
Zbog sve većeg broja spomenika, Muzej je mijenjao lokaciju, koristeći najčešće adaptirane muzejske prostore, stoga dolazi do konkretnog projekta gradnje muzejske zgrade na splitskoj zapadnoj obali, dok su spomenici privremeno bili smješteni u barakama bivše tvornice cementa u sklopu Instituta za nacionalnu arheologiju Jugoslavenske akademije u Splitu, ali i taj se projekta napušta 1960. godine (Jelovina, Vrsalović: 1). 1968. godine započeta je gradnja zgrade Muzeja na Mejama u Splitu, po projektu arhitekta M. Kauzlarića. Muzej je otvoren 05. 12. 1976., a stalni postav definiran je 25. 07. 1978. godine.
MUZEJSKA DJELATNOST
• Zbirke
Muzej obuhvaća: Zbirku kamene skulpture, Epigrafičku zbirku, Zbirku nakita, Zbirku oruđa, oruža i opreme te Numizmatičku zbirku.
Ove zbirke obuhvaćaju oko 20 000 spomenika i artefakata, a izložena ih je četvrtina. Jedan dio čine primjerci materijalne kulture Hrvata: nakit, oružje te predmeti koji su se upotrebljavali svakodnevno. Drugi dio, oko 3000 kamenih spomenika, odnosi se na dijelove kamenog namještaja starohrvatskih crkvica koji obuhvaćaju spomenike pleterne i figuralne plastike. Većina ovih spomenika nosi obilježja predomaničkog razdoblja u vidu karakterističnih kompozicija i ornamenata u plitkom, plošnom reljefu. U Muzeju se nalazi i veliki broj starohrvatskih epigrafskih spomenika. Jednu grupu predstavljaju epigrafski spomenici iz razdoblja 9. do 12. stoljeća na kojima su uklesana imena hrvatskih vladara te važnih svjetovnih i crkvenih ljudi koji imaju izrazito arheološko i povijesno značenje. Postojanjem ove Zbirke, Muzej predstavlja
”naš najstariji arhiv i to ne samo hrvatski ni jugoslavenski već Slavena uopće” (Gunjača, Jelovina 1976: XV).
Iako je prošlo mnogo godina od koncipiranja stalnog postava Muzeja, vrlo dobre restauracije i rekonstrukcije spomenika te njihova pregledna organizacija u prostoru ostavljaju dojam nedavne realizacije. Interes stučnjaka i laika zadovoljila bi i prezentacija ulomaka koji su rezultat recentnijih istraživanja. Izvedbeni projekt novog stalnog postava Muzeja izradio je dipl. arh. Dinko Peračić. Za realizaciju projekta očekuje se potpora Ministarstva kulture.
• Istraživačka djelatnost
U brojna realizirana istraživanja koja je proveo Muzej, neka od recentnijih su na lokalitetima: Bribir, Crkvine, Utvrda Prozor, Kamenmost, Biskupija Crkvina, Uzdolje (crkva sv. Ivana), Utvrda Čačvina, Dikovača-Bublin (Zmijavci), Postranje (crkva kod sv. Mihovila), Crkvine (Cista Velika), Splitska Riva, tvrđava Sinjski grad, sv. Martin Lepuri, Gornji Koljani – Crkvina, Klapavice – Crkvine te Civljane – Brzica.
• Izdavačka djelatnost
Muzej izdaje znanstveni časopis Starohrvatska prosvjeta (A2), serije Monumenta Medii Aevi Croatiae, Katalozi i monografije, Katalozi izložbi, Kulturno-povijesni vodiči te Posebna izdanja, kao i biblioteku Scintillae Stephano Gunjaca Dicatae.
Knjižnica sadrži veliki broj knjiga, časopisa i raznih publikacija, pretežito srednjovjekovne tematike.
Muzej raspolaže i Restauratorskom radionicom.
Literatura
Jelovina, Vrsalović 1968. Jelovina, Dušan, Vrsalović, Dasen. Vodič kroz Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Izdano povodom Međunarodnog kolokvija historije umjetnosti u Splitu 22. – 26. 9. 1968. Split, 1968.
Gunjača, Jelovina 1976. Gunjača, Stjepan, Jelovina, Dušan. Starohrvatska baština. Zagreb, 1976.
Izdanja MHAS-apredstavljena na portalu Arheologija.hr
Monografija – Vedrana Delonga ‘Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj’
Knjiga – Maja Petrinec ‘Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države’
