Djelo Maje Petrinec ‘Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države’ treća je u nizu publikacija u okviru serije MONUMENTA MEDII AEVI CROATIAE, koju izdaje Muzej hrvatskih areheoloških spomenika (MHAS) u Splitu. Serija je koncipirana u vidu monografskih izdanja koja kataloški sveobuhvatno i znanstveno temeljito obrađuje pojedine grupe starohrvatskih spomenika. Prva monografija izdana unutar ove serije, ‘Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj’ autorice Vedrane Delonge, realizirana je 1996. godine, u vrijeme obilježavanja 125. obljetnice rođenja starohrvatske arheologije.

Dr. sc. Maja Petrinec radi u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu na poziciji muzejske savjetnice, a uže područje interesa su joj grobovi i groblja, koje je katalogizirala i podrobno interpretirala u ovom opsežnom pregledu.

Ono što omogućuje interpretaciju pojedinačnih grobova, odnosno grobalja, upravo su okolnosti koje ih definiraju, prilozi ukoliko su u njih položeni te preostali dijelovi nošnje pokojnika. Groblja o kojima je podatke Maja Petrinec objedinila u ovoj publikaciji, rasprostranjena su na cjelokupnom području ranosrednjovjekovne hrvatske države i istraživana od kraja 19. st., kada su arheološka istraživanja bila zapravo ‘amaterska’, pa nije vođena potrebna dokumentacija. Stoga je bilo potrebno napraviti ‘reviziju’ ostavštine i sintezu cjelokupnog materijala na jednom mjestu, a taj zahtjevan posao obavila je Maja Petrinec.

U Uvodu Autorica definira vremensko razdoblje kojemu pripadaju groblja, odnosno razdoblje ‘u koje tradicionalna historiografija smješta dolazak Hrvata na ove prostore, te razdoblje neposredno nakon toga, odnosno vrijeme prve hrvatske države na ovim prostorima, u doba vladavine Trpimirovića’. Definiran je i prostorni okvir ‘teritorija Hrvatske Kneževine određenim u De administrando imperio Konstantina VII. Porfirogeneta, s najvećom koncentracijom nalaza na području omeđenom vodenim tkovima Zrmanje i Cetine’. Autorica detaljizira i arheološki potkrepljuje ove podatke te iznosi određenu problematiku vezanu uz njih. Navodi se terminologija korištenu u publikaciji, donosi kratak pregled dosadašnjih istraživanja srednjovjekovnih grobalja. Na kraju, opisuju se postojeće tipološke podjele grobalja s obzirom na problem periodizacije i kronologije te izdvaja podjela korištena u publikaciji: paljevinska groblja (I), groblja s poganskim značajkama pokapanja (II) te groblja s kršćanskim značajkama pokapanja (III). Autorica upozorava da ‘poganski’ i ‘kršćanski’ horizont ne treba shvatiti doslovno jer je proces kristijanizacije dugotrajan, različitog stupnja, na različitim područjima).

Katalog je koncipiran prema užoj podjeli grobalja; navedena je glavna skupina (I, II ili III), naziv mjesta te točna lokacija. Opisano je nalazište, opisani su nalazi te institucija (muzej) koja čuva nalaze.  Navedena je literatura (ukoliko je nalaz objavljen) te reproducirana fotografija nalazišta ili njegove lokacije.

Nakon Kataloga slijedi analiza grobalja s obzirom na položaj, veličinu, oblik i orjentaciju, način obilježavanja, položaj i broj pokojnika u grobu, oblik i vrstu grobova te pogrebne običaje. Opširna analiza grobnih nalaza prvo obuhvaća groblja s poganskim načinom pokapanja (u pogansko vrijeme u groblja su se prilagali uz nošnju i predmeti svakodnevne upotrebe, koji su pokojniku život na drugom svijetu trebali činiti ugodnijim, poput glinenih posuda kojih u kršćanskim grobovima nema), prema tipologiji nakita, metalnih predmeta s odjeće i pojasa, oružja i konjaničke opreme, oruđa i predmeta iz dnevne uporabe te novca. Slijedi analiza nalaza iz grobalja s kršćanskim načinom pokapanja koja su sadržavala nakit, metalne dijelove odjeće, oruđe i predmete dnevne upotrebe te oružje i konjaničku opremu.

Detaljna kronologija i zaključak objedinjuju sve izneseno u završnu konciznu sintezu.

U drugoj polovici knjige publicirane su tabele s crtežima nalaza iz grobova. Crteži Silvane Jurage precizno su i pregledno izvedeni, a dimenzije nalaza navedene su u Katalogu.

Slijede Tipološko – kronološke tablice u kojima su nalazi, s obzirom na tip, pregledno vremenski (na svakih 50 godina) određeni unutar tablica.

Na kraju Knjige, na zadnjim koricama, priložene su karte rasprostanjenosti grobalja.

Knjiga Maje Petrinec nezaobilazna je za proučavanje najranije povijesti Hrvata na području prve hrvatske države. Nalazi iz ovih u grobalja svjedoče o vremenu iz kojeg potječu, a koje je obilježila  postupna preobrazba antike u srednji vijek, stapanje starosjedilačkog antičkog stanovništva s novopridošlim slavenskim supstratom,  izmjena običaja i tradicija, trgovina predmetima, miješanje običaja te prodiranje i prožimanje kršćanstva na ovom području.

 

O važnosti ovog djela mišljenje su, kao recenzenti, iznijela dva hrvatska stučnjaka, medievista, prof. emeritus Janko Belošević te prof. dr. sc. Željko Tomičić.

Izdvajamo pokoju rečenicu od svakog.

‘… Maja Petrinec znanstvenom metodom temeljito, pregledno i na visokoj stučnoj i znanstvenoj razini obradila opsežan arheološki fundus grobne ostavštine starohrvatskih grobalja od 8. do 11. stoljeća. Knjiga Maje Petrinec vješto je sročena sinteza, pregledno napisana i popraćena brojnim ilustracijama o starohrvatskoj grobnoj ostavštini od 8. do 11. stoljeća i predstavlja doista vrijedan prinos hrvatskoj nacionalnoj arheologiji…’ Janko Belošević

‘…Ocjenjujemo da je rukopis knjige dr. sc. Maje Petrinec kako po važnosti teme, tako i po podrobnom i sveobuhvatnom načinu prezentacije, doista izvorni znanstveni rad koji ispunjava sve uvjete i zahtjeve jednog monografskog rada, te predstavlja nezaobilazan i posebice vrijedan prinos hrvatskoj arheološkoj znanosti, posebno proučavanju arheologije ranoga srednjeg vijeka. (…) Zasluga je autorice da je to raštrkano blago okupila i pokušala usustaviti u logičnu cjelinu, što je svakako prvi pokušaj takove vrste kad je govora o ozemlju rane hrvatske države…’ Željko Tomičić.

Potrebno je osvrnuti se i na izgled same Knjige, reprezentativnih dimenzija poput ostalih knjiga iz serije MONUMENTA MEDII AEVI CROATIAE, kvalitetno tiskana i tvrdo ukoričena, uočljivo grafički oblikovana, s preglednim stranicama i potrebnim informacijama, velikim brojem reproduciranih fotografija nalazišta i samih nalaza te tablicama crteža.

 

Zahvaljujemo Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika na ustupljenom primjerku.

 

 

Maja Petrinec - naslovnica knjige ‘Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države’.

Maja Petrinec - naslovnica knjige ‘Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države’.