‘Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj’ autorice Vedrane Delonge prva je knjiga iz serije MONUMENTA MEDII AEVI CROATIAE, koju izdaje Muzej hrvatskih areheoloških spomenika (MHAS) u Splitu. Serija je koncipirana u vidu monografskih izdanja koja kataloški sveobuhvatno i znanstveno temeljito obrađuje pojedine grupe starohrvatskih spomenika. Prva monografija realizirana je 1996. godine, u vrijeme obilježavanja 125. obljetnice rođenja starohrvatske arheologije.

Vedrana Delonga diplomirala je studij arheologije i engleskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1992. godine magistrirala je s temom ‘Latinski epigrafički spomenici na tlu ranosrednjovjekovne hrvatske države’ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, na poslijediplomskom studiju ‘Pomoćne povijesne znanosti’. Od 1974. godine radi kao kustos u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, u kojem danas djeluje u zvanju muzejskog savjetnika, a područje stručnog i znanstvenog interesa usmjerava na proučavanje ranosrednjovjekovne latinske epigrafike u Hrvatskoj I Dalmaciji, bizantske I srednjovjekovne numizmatike te srednjovjekovne keramike i stakla.

Opsežan magistarski rad objavljen u formi monografije tematikom obuhvaća veliki (vjerojatno do danas nepromijenjen) broj kamenih spomenika s latinskim natpisima pronađenih na području Hrvatske države, koja je u ranosrednjovjekovnom radoblju (9. – 12. st.) obuhvaćala područje srednje i sjeverne Dalmacije te jugozapadne Bosne. Skulptura je prema ovoj regionalnoj podjeli katalogizirana i u monografiji. Spomenici se čuvaju najvećim dijelom u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, a ostali su pohranjeni u manjim muzejima i područnim zbirkama.

Monografija počinje pregledom istraživanja srednjovjekovne latinske epigrafike. Nakon poglavlja Pristupna razmatranja, u kojima se epigrafika određuje kao društveni i duhovni instrumentarij te se ranosrednjovjekovna Hrvatska smješta u povijesni okvir, slijedi spomenuti katalog spomenika s podjelom po regijama te mjestu, uz opis, u kojemu je nađen natpis. Nadalje, natpis je određen po vrsti, crtežom je prikazan njegov sadržaj, koji je posebno prepisan, te opisan (vrsta spomenika, smještaj, okolnosti nalaza, material, dimenzije, datacija, opis i literatura, ukoliko je natpis ranije objavljen). Naveden je broj tabele s kraja Monografije, na kojoj se nalazi fotografija spomenika. U trećem poglavlju diskutira se kronološko-stiska klasifilkacija, epigrafičko-sadržajna kategorizacija, prostorna raspoređenost epigrafičkog materijala te se opisuju pojedine vrste natpisa i njihovo značenje. Posebna poglavlja posvećena su posvetnim natpisima u procesu darivanja i zavjetovanja u ranom srednjem vijeku te ranoromanički natpisi u starijoj hrvatskoj epigrafici. Kao dodatak navedeni su Index epigraphicus i Index paleographicus.

Monografija je objavljena 1996. godine, što gledajući s arheološkog aspekta i nije tako davno, i odmah bila uvrštena u popis obavezne literature na studiju arheologije, kao nezamjenjiv izvor upoznavanja situacije u ranoj hrvatskoj državi. Natpisi isklesani u kamenu (otpornom i dugotrajnom materijalu) arheološki su dokaz postojanja povijesnih činjenica, a ponekad su jedini izvor poznavanja povijesnih situacija određenog područja. Izrazito kompleksan material prikupljen i pregledno i sistematično obrađen  u Monografiji, omogućuje čitatelju, laiku i stručnjaku, kompletan uvid u zanimljiva materijalna svjedočanstva hrvatske prošlosti.

Knjigu su recenzirala tri eminentna stručnjaka na području srednjovjekovne hrvatske arheologije i povijesti umjetnosti – akademik Ivo Petricioli, prof. dr. sc. Željko Rapanić i prof. dr. sc. Nikola Jakšić.

Iz recenzija izdvajamo rečenice koje znakovito opisuju značaj ove monografije za hrvatsku arheologiju i arheologiju općenito.

‘…Općenito ocjenjujući smatram da je Katalog Vedrane Delonge vrlo vrijedno znanstveno djelo. Ona je, poznavajući literaturu koja se bavila srednjovjekovnim latinskim kršćanskim tekstovima i liturgijom i stekavši dugogodišnjom praksom u muzeju dar zapažanja u analizi skulptorskih detalja i paleografksih osobina natpisa, uobličila vrijednu knjigu, koja nije samo katalog, nego i monografija o kulturi svećenstva i pripadnika višeg društvenog sloja u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj – naručilaca gradnje crkvi i crkvenog namještaja…’ Ivo Petricioli.

‘…Važnosti obrađene epigrafičke građe i postignuti rezultat od izuzetne su vrijednosti za ranosrednjovjekovnu arheologiju i povijesti Hrvata, a napisana knjiga u svakome je pogledu i na razini značaja i značenja teme pa je zato i velik doprinos hrvatskoj arheološkoj znanosti…’ Željko Rapanić.

‘…Ni jedno djelo koje fragmentarno obrađuje ovu tematiku kod nas nije do sada dostiglo ovdje predočenu razinu analize i sistematičnosti na jednoj strani, te ponuđenih rezultata i rješenja na drugoj…’ Nikola Jakšić.

 

Potrebno je osvrnuti se i na izgled same knjige, reprezentativnih dimenzija, kvalitetno tiskana i tvrdo ukoričena, izrazito prigodno grafički oblikovana, s preglednim stranicama i potrebnim informacijama.

 

Zahvaljujemo Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika na ustupljenom recenzentskom primjerku.

Vedrana Delonga - naslovnica monografije 'Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj'.
Vedrana Delonga – naslovnica monografije ‘Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj’.