OPĆI PODACI

U sastavu Arheološkog muzeja u Splitu

  • Adresa: Don Frane Bulića 91, Manastirine, Solin
  • Tel: +385 (21) 329 340
  • Fax: +385 (21) 329 360
  • Web stranica
  • Email
  • Otvoreno za posjetitelje: od 1. travnja do 30. rujna od ponedjeljka do subote od 9 do 19 sati, nedjeljom od 9 do 13 sati; od 1. listopada do 31. ožujka od ponedjeljka do petka od 9 do 15 sati, subotom od 9 do 14 sati, nedjeljom zatvoreno
  • Ulaznice: Ulaznice: odrasli 20 kn, djeca , učenici, studenti i umirovljenici 10 kn

 

ARHEOLOŠKI KOMPLEKS SALONA I TUSCULUM arheološki je kompleks o kojem skrbi Arheološki muzej u Splitu.

Tusculum, Salona. Fotografiju ustupio: AMS.

Tusculum, Salona. Fotografiju ustupio: AMS.

TUSCULUM

Tusculum je područna zgrada Arheološkog muzeja sagrađena 1898. godine u Solinu pokraj ostataka starokršćanske bazilike na Manastirinama. Gradnju je naručio don Frane Bulić za potrebe arheologa i njihova istraživačkog rada. Fasada je ukrašena brojnim spolijama: kapitelima, natpisima i skulpturama, manjim dijelom iz Salone, a većim dijelom sa starog zvonika splitske katedrale.
U prizemlju je 1984. g. uređena spomen-soba don Frane Bulića s autentičnim namještajem iz Bulićeva vremena. U vitrinama su njegovi osobni predmeti, a na zidu fotografije vezane za njegov rad. Na južnoj strani zgrade je vrt s uređenom šetnicom od kamenih stupova ukrašenih stilski različitim kapitelima koji potječu iz Salone. Danas su u toj zgradi smještene prostorije kustosa, priručna biblioteka, dio radionice (crtačko-arhitektonski odjel) i čuvaonica spomenika.

SALONA

Salona je najznačajniji antički grad na teritoriju Hrvatske, na mjestu današnjeg Solina. Ona je, ujedno, jedan od najvažnijih urbanih kompleksa u Europi za proučavanje ranog kršćanstva.

Salona je prvotno bila obalno uporište i luka ilirskih Delmata. U1. st. pr. n.e. zauzimaju je Rimljani. Cezar promiče grad u koloniju pod nazivom Colonia Martia Julia Salona, glavni grad rimske provincije Dalmacije. Salona se širi prema istoku i zapadu te dobiva dva nova dijela: pokraj starijega Salona se razvijala iz manjeg početnog središta utvrđenog zidinama i širila se prema istoku i zapadu stvarajući privodno izduženi oblik zbog kojega je rimski pisac Lukan naziva longae Salonae.
Nagli razvoj grada u vrijeme Augusta i tijekom cijeloga prvog vijeka pratila je gradnja javnih objekata. Monumentalna istočna gradska vrata (Porta Cesarea) datiraju iz Augustova vremena. Važni su gradski sadržaji forum, hramovi, teatar, terme i monumentalni amfiteatar, koji je mogao primiti oko 19 000 gledatelja. U Saloni je otkriven i veći broj privatnih i javnih termi, a najbolje su očuvane Velike gradske terme s kraja 2. st. u istočnom dijelu grada.

Najvažniji ranokršćanski lokaliteti u Saloni su: katedralni kompleks i tri velika groblja, Manastirine, Marusinac i Kapljuč. Katedralni kompleks se razvio na mjestu ranijih javnih termi. Dio kompleksa su i tzv. ‘dvojne bazilike’ tj. dvije trobrodne longitudinalne bazilike koje se nalaze jedna uz drugu, s baptisterijem i nizom kultnih prostorija. Sjeverna bazilika je bila posvećena Kristu, a poslije i Mariji, te je imala je kongregacijsku funkciju, dok je južna kao memorijalna crkva bila posvećena lokalnim zaštitnicima.

U doba bizantske vlasti u 6. st. na mjestu južne bazilike nastaje crkva s tlocrtom u obliku grčkog križa, a krstionica dobiva oblik monumentalne osmerokutne građevine. Sredinom 7. st. Salona ne odolijeva napadima Avara i Slavena. Na rubovima antičkoga grada u ranom se srednjem vijeku rađa hrvatski Solin – jedno od najpoznatijih središta srednjovjekovne hrvatske države. Iz tog su vremena ostaci mauzoleja hrvatskih vladara na Otoku (crkva sv. Stjepana iz 10. st.) te ruševine crkve sv. Petra i Mojsija (tzv. Šuplja crkva), u kojoj je u 11. st. okrunjen kralj Zvonimir.

Izvor

PRESS AMS

3714 Total Views 6 Views Today