AMZ – Otkrivanje kopije nalaza brončanodobne ostave u Dežmanovoj ulici u Zagrebu (PRESS)

U petak , 27. svibnja 2022. u 15 sati u Dežmanovoj ulici, ispred broja 6, bit će otkrivena kopija nalaza brončanodobne ostave pronađene 1949. godine. Otkrivanje ovog spomenika predstavlja realizaciju 15. projekta muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.
(U prilogu Vam dostavljamo pozivnicu)Prigodom iskopa temelja zgrade na lokaciji Dežmanova ulica 6 1949. godine otkrivena je ostava predmeta iz kasnog brončanog doba datirana u 12. stoljeće prije Krista. Ostava je većim dijelom uništena no sačuvano je 8 brončanih predmeta: igla, koplje, 4 srpa, sve fragmentirano, te dva grumena bakra. Predmete iz ostave čuva Arheološki muzej u Zagrebu.Brončanodobna ostava je, kao što i samo ime kaže, mjesto gdje su kakvi predmeti istovremeno i namjerno ostavljeni, točnije deponirani, zakopani u zemlju, kao svojevrstan materijalni ili duhovni zalog. Ostava iz Dežmanove ulice nađena je prigodom iskopa temelja zgrade Centralnog komiteta KPH-a u Dežmanovoj 6, a zahvaljujući savjesnim radnicima i inženjerima poduzeća „Udarnik“, dio ansambla nalaza sačuvan je i predan na čuvanje Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ostava nije sačuvana u punini, tako da su u Muzej dospjeli tek njezini najveći komadi; izduženi lovorasti vrh koplja, 4 srpa, dva grumena sirove bakrene slitine te jedna igla kaneliranog zadebljanog vrata i velike okrugle glavice, izgledno funkcionalno-dekorativnog značaja. Temeljem vrste i oblika predmeta iz ovog ansambla, vjerojatno je kako je ostava zakopana pred 3200 godina, početkom kasnog brončanog doba. Nažalost, kako ostava nije sačuvana u cjelini i unutar šireg arheološkog konteksta, teško je tvrditi je li zakopana iz kakve votivne ili pak profane intencije, je li ju zakopao kakav pojedinac ili zajednica koja je obitavala na prostoru Gornjeg Grada. Moguće je kako je zakopana iz votivnih razloga, moguće je da je zakopana s intencijom ponovne uporabe sirovine, moguće je da su predmeti pripadali pojedincu, ali i da su ukopani kao kolektivni doprinos zajednice čiji identitet ovakva ostava djelomično zrcali. Bilo kako mu drago, ostava danas neminovno odražava pretpovijesno naslijeđe i kolektivnu memoriju prostora. Sačuvana je zahvaljujući savjesti radničke zajednice koja ju je uočila i obavijestila Muzej, a Muzej ju je danas javnim novcem, kao javno dobro, vratio u živući, urbani, javni prostor suvremene zajednice pa je, u tom smislu, ostava nanovo postala ono što je i bila – kolektivni doprinos na opće dobro zajednice podno obronaka Medvednice.

Koordinacija: Arheološki muzej u Zagrebu; Izrada odljeva: Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o., Zdravko Ladiš; Kamenarski radovi i izrada spomenika: Luka Ivandić; Suradnici na akciji: Jacqueline Balen, Filip Franković, Slađana Latinović

Spomenik je postavljen uz potporu Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo i Turističke zajednice grada Zagreba.

Muzejska akcija ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094., svojevrsna je inverzija u kojoj muzejski originali u vidu svojih kopija, izlaze iz muzejskih vitrina na ulice grada Zagreba dajući urbanim prostorima dašak muzealnosti, a muzejskim predmetima toliko potrebnu vitalnost.
Arheološka istraživanja na području grada Zagreba nedvojbeno su pokazala da Zagreb nije nastao slučajno već je život na tome prostoru počeo znatno prije osnutka biskupije 1094. godine. Stoga su autori muzejske akcije ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – ZAGREB PRIJE 1094. Zoran Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić (nakon smrti Zorana Gregla 2017. godine autorskom timu se pridružio arheolog Ozren Domiter) smatrali potrebnim da se postavljanjem karakterističnih spomenika i obilježja iz najstarijih geoloških i arheoloških razdoblja (prapovijest, antika, rani srednji vijek), prikaže šira slika o nastanku i povijesnome razvoju grada, te da se tako skrene pozornost ne samo stručne i znanstvene, nego i široke javnosti na ovaj manje poznat i vidljiv segment naše prošlosti.

Od 1990. do danas realizirano je 14 takvih projekata, a realizacija 15. (Brončanodobna ostava iz Dežmanove ulice) je u tijeku. U deset su slučajeva na mjestu nalaženja postavljene kopije spomenika (Poncije u Kerestincu, Rimljanin u Petrinjskoj, mamut u Frankopanskoj, Jupiter u Banjavčićevoj, Akonija Salvija na Kaptolu, krunište rimskodobne stele na Gornjem Bukovcu, kostur kita u Podsusedu, ranokršćanska svjetiljka na Mirogojskoj cesti, nadgrobni spomenik Egnatuleja Florentina u parku Ribnjak, miljokaz u Jelkovcu), a u četiri slučaja lokaliteti su obilježeni samo pločom ili reljefom (crkva u Stenjevcu, križanje Savske ceste i Ulice grada Vukovara, novac cara Dioklecijana na Trgu bana Jelačića, novac cara Hadrijana na Trgu N.Š. Zrinskog). Neke od realiziranih projekata pogledajte na poveznici:
https://bit.ly/ZagrebDokGaJosNiBilo

O tome kako su građani Zagreba prihvatili ovu akciju najbolje svjedoči podatak da je nakon postavljanja rimskodobnog spomenika u Kerestincu mjesni trg preimenovan u RIMSKI TRG. Po spomeniku mamutu, koji je postavljen u predvorju “Dramskog kazališta Gavella”, mala scena toga popularnog kazališta nazvana je MAMUT SCENA.

A da je projekt zanimljiv i turistički dokazuje šetnja ZAGREB PRIJE SVEGA koja je uvrštena u posebnu ponudu razgleda i turističkih vođenja po Zagrebu.

Vrijedno je istaknuti da je Zagreb jedini europski grad u kojem se kontinuirano, iz godine u godinu, na ovako originalan način obilježavaju arheološki i paleontološki lokaliteti što predstavlja prvorazrednu turističku atrakciju.

Muzejska akcijat ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094. je 1991. g. dobio prvu nagradu 26. Zagrebačkog salona arhitekture u sekciji Prijedlog.

Info:
AMZ PRESS

AMI – U Puli održan međunarodni kongres podvodne arheologije (PRESS)

U PULI ODRŽAN MEĐUNARODNI KONGRES PODVODNE ARHEOLOGIJE

Dvadeset sedmo izdanje međunarodnog kongresa podvodne arheologije „In Poseidon’s Realm“ (“U Posejdonovu carstvu”) održalo se od 16. do 22. svibnja u Puli, a domaćin manifestacije koju organizira njemačka udruga DEGUWA bio je Arheološki muzej Istre. Kongres s višedecenijskom tradicijom održava se jednom godišnje, naizmjenično u Njemačkoj, i u nekoj drugoj zemlji.

Ovogodišnja tema kongresa “Pomorski krajolici” uključivala je obalne i podvodne lokalitete. Arheolozi iz desetak zemalja, kao što su Australija, Italija i Grčka, održali su više od 30 predavanja na kojima su predstavili istraživanja brodoloma iz raznih perioda i u raznim morima, drevnih luka, brodogradnje i obalnih pejzaža. Pred stručnjake je postavljen izazov stvaranja čim točnije rekonstrukcije nekadašnjeg izgleda određenog kulturnog krajolika.

Na kongresu je promovirana i monografija “Mijoka”. Knjiga autorice iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, Vesne Zmaić , bavi se arheološkim nalazištem brodoloma koji se početkom 17.stoljeća dogodio u blizini Murtera. Nalazi upućuju kako je riječ o gusarskom brodu kojim su prevozili opljačkane predmete, od kojih su mnogi najfiniji rad talijanskih i njemačkih zanatskih radionica 16. stoljeća.

Kroz izložbu “Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina” goste je provela autorica Duška Romanović iz Arheološkog muzeja u Zadru.

Arheolozi sudionici kongresa uz stručno su vodstvo razgledali Pulu i njezino povijesno naslijeđe, Rovinj, gdje su obišli Ekomuzej batana i ronili s Ronilačkim centrom Shark, a vidjeli su i arheološka nalazišta na Brijunima, te rimske vile koje se uz pomoć VR naočala mogu doživjeti na poluotoku Vižula. Upoznali su se i s jednim od najvažnijih istarskih podvodnih nalaza, prapovijesnim šivanim brodom iz uvale Zambratija.

Referati s kongresa bit će objavljeni u njemačkom zborniku za podvodnu arheologiju i kulturnu povijest “Skyllis”.

Daljnja suradnja između hrvatske i njemačke arheologije najavljena je za jesen: studenti Odjela za klasičnu arheologiju Sveučilišta u Marburgu doputovat će u Istru kako bi proučavali pomorske krajolike u priobalju. Mentorica će im biti voditeljica Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Istre Ida Koncani Uhač.


Fotografiju ustupio AMI

Info:
AMI PRESS

AMZ – Dan otvorenih vrata u Arheološkom parku Andautonija Nedjelja, 15. svibnja 2022. od 12 do 18 sati (PRESS)

U nedjelju, 15. svibnja 2022. godine od 12 do 18 sati održat će se Dan otvorenih vrata u Arheološkom parku Andautonija u Ščitarjevu. Posjetitelji besplatno mogu razgledati dio rimskog grada, sudjelovati na radionicama i igraonicama, razgledati Izložbu rimskih mirisa i uživati u prirodi. Kućni ljubimci su dobrodošli. 

U sklopu Arheološkog parka Andautonija nalazi se suvenirnica s prigodnim suvenirima.

U rimsko vrijeme, od 1. do 4. stoljeća, središte današnjeg zagrebačkog područja bio je grad Andautonija. Sačuvani dijelovi tog grada mogu se i danas razgledati u selu Ščitarjevu, svega 10-ak km od Zagreba, gdje se od 1994. godine nalazi Arheološki park. U Arheološkom parku Andautonija predstavljen je istraženi dio rimskog grada (2. – 4. stoljeće), pa tako posjetitelji na ovoj lokaciji mogu razgledati sačuvane dijelove rimske ulice, te nekoliko rimskih zgrada. Na lokalitetu su postavljene interpretacijske ploče s brojnim informacijama o lokalitetu, razvoju rimskog grada, ali i svakodnevnom životu i nađenim predmetima. Uz lokalitet se nalazi izložbeni prostor (Izložba rimskih mirisa) sa suvenirnicom, a posjetitelji mogu sudjelovati i u radionicama i igraonicama (mali arheolozi, rimske igre i dr.).

Arheološki park Andautonija je otvoren od 1. svibnja do 1.studenog 2022., subotom i nedjeljom od 12 do 18 sati, a sve ostale dana za najavljene grupe prema dogovoru.

Do Ščitarjeva se najbrže stiže Radničkom cestom, preko Domovinskog mosta (na drugom semaforu lijevo), od centra Zagreba cca 15 min.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Ciklus europskog arheološkog filmau Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

Od 18. svibnja do 17. lipnja 2022. godine u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se Ciklus europskog arheološkog filma.

U srijedu, 18. svibnja, na Međunarodni dan muzeja, održat će se prvi dan Ciklusa kada će biti prikazana dva hrvatska filma I, Branko by Surname Fučić, autora Bernadina Modrića i Broken Exhibition autora Simona Bogojevića Naratha iz Hrvatske. Simon Bogojević Narath gost je prve večeri Ciklusa.

U srijedu, 25. svibnja, projekcija će početi filmom The Lost Ship of Venice, autora Marca Visalberghia iz Italije i Mauricea Ribièrea iz Francuske, nakon kojeg će biti prikazan film Neronova ludost (Une folie de Neron) autora Paula Rambauda iz Francuske. Gost večeri je autor Mautice Ribière.

Zadnji dan Ciklusa europskog arheološkog filma, u petak, 17. lipnja bit će prikazan film The First Europeans autora Axela Clevenota iz Francuske, za čije gostovanje očekujemo potvrdu sudjelovanja.

Projekcije filmova na otvorenom Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu 18. i 25. svibnja i 17. lipnja počinju u 21 sat.

Svi filmovi (osim filma Neronova ludost koji će biti prikazan na francuskom jeziku) imaju hrvatske titlove. Nakon projekcija publika će moći sudjelovati u razgovoru s najavljenim autorima.

Ciklus europskog arheološkog filma u povodu francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije organiziraju Francusko veleposlanstvo, Francuski Institut u Hrvatskoj i Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita.

Program Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu
Srijeda, 18. svibnja 2022, 21 h
Projekcija filmova
I, Branko by Surname Fučić, Bernardin Modrić, Hrvatska
Broken Exhibition, Simon Bogojević Narath, Hrvatska
Uz sudjelovanje Simona Bogojevića

Srijeda, 25. svibnja 2022, 21 h
Projekcija filmova
The Lost Ship of Venice, Marco Visalberghi, Maurice Ribière, France/Italy
Neronova ludost (Une folie de Neron), Paul Rambaud, Francuska
Uz sudjelovanje Mauricea Ribièrea

Petak, 17. lipnja 2022, 21 h
Projekcija filma u okviru Europskog festivala arheologije (17. – 19. 6. 2022.)
The First Europeans, Axel Clevenot, France,
Potvrda sudjelovanja Axela Clevenota se očekuje

Svi filmovi (osim filma Neronova ludost koji će biti prikazan na francuskom jeziku) imaju hrvatske titlove a nakon projekcija publika će moći sudjelovati u razgovoru s najavljenim autorima filma.


Lapidarij Arheološkog mzeja u Zagrebu; Foto Igor Krajcar/AMZ

Info:
AMZ PRESS

AMN – Međunarodni dan muzeja 2022 (PRESS)

Ovogodišnji program povodom obilježavanja 42. Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja 2022., u znaku je završetka 27. Edukativne muzejske akcije i prezentacije programa Ples u antici na platou ispred crkve sv. Vida. U realizaciji istoimenog programa sudjeluju profesori i učenici srednjih škola iz Metkovića, Opuzena i Ploča koji će ovom prilikom predstaviti svima okupljenima svoje radove i zapažanja o tome kakvi su se plesovi plesali u antičko doba, u kojim su se prigodama izvodili te kako se ples prikazivao u antičkoj umjetnosti. U sklopu događanja tradicionalne neretvanske plesove će izvesti članovi KUD-a Metković. Nakon prezentacije će se na platou ispred crkve sv. Vida za učenike osnovne područne škole Vid, pod vodstvom stručnih djelatnika muzeja, održati likovna radionica Ples. Za sve individualne velike i male posjetiteljice i posjetitelje omogućili smo na MDM2022 besplatan ulaz u muzej uz razgledanje stalnog postava, izložbe iz fundusa Staklo: nove akvizicije Arheološkog muzeja Narona i gostujuće izložbe Istočnomediteransko staklo te 30 % popusta pri kupnji muzejskih izdanja i 15 % popusta pri kupnji suvenira.

Arheološki muzej Narona na Međunarodni dan muzeja obilježava petnaestu obljetnicu od otvorenja muzeja za posjetitelje. Pozivamo vas da dođete i s nama proslavite rođendan te usput otkrijete što nude ovaj prekrasni mladi muzej i stari antički lokalitet Narona.

Program:
09:00 – 16:00 besplatan ulaz i razgledanje muzeja za individualne posjetiteljice i posjetitelje
09:00 – 16:00 promotivna prodaja muzejskih izdanja i suvenira
10:00 – 11:00 prezentacija Ples u antici i nastup KUD Metković na platou ispred crkve sv. Vida
11:00 – 12:00 likovna radionica Ples na platou ispred crkve sv. Vida

https://www.a-m-narona.hr/wp-content/uploads/2015/03/muzej-narona-11.jpg

Info:
AMN PRESS