by Suradnik | Aug 11, 2012 | Istaknuto, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj
GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN sakuplja, istražuje, čuva, obrađuje, prikuplja, predstavlja i zaštićuje duhovnu i materijalnu baštinu, prije svega, varaždinskoga područja na kojemu i djeluje.
- Varaždin – Stari grad. Snimio: Robert Tabula.
POVIJEST MUZEJA
Gradski muzej Varaždin utemeljen je na poticaj Varaždinskoga muzealnog društva i svečano otvoren za posjetitelje 16. studenoga 1925. godine, u prostoru utvrde Stari grad.
Opširnije o povijesti muzeja
Jezgru tadašnjega, prvotnog postava sačinjavali su predmeti prispjeli u novootvoreni Muzej ponajviše kao donacije poznatih varaždinskih obitelji. Tijekom godina obogaćivale su se, kako brojem tako i raznorodnošću, muzejske zbirke zahvaljujući kojima je Muzej prerastao u ustanovu kompleksnoga tipa, sastavljenu od šest specijaliziranih odjela: Arheološkog, Povijesnog, Kulturnopovijesnog, Etnografskog, Entomološkog te Galerije starih i novih majstora. Pored njih, u Muzeju je ustrojen i Odjel zajedničkih službi (Uprava GMV-a) za upravno-pravne, računovodstvene i ostale opće poslove, kao i restauratorsko-preparatorsku djelatnost. Muzejski odjeli danas su smješteni u nekoliko građevina spomeničke vrijednosti, u samoj povijesnoj jezgri grada: gotičko-renesansnoj utvrdi Stari grad, baroknoj palači Sermage, klasicističkoj palači Hercer te Kuli stražarnici u kompleksu Staroga grada.
U sklopu muzejskih odjela trenutno su uređena četiri stalna muzejska postava i to: Kulturnopovijesnoga odjela u Starome gradu, Entomološkoga u palači Hercer te Galerije starih i novih majstora u palači Sermage, a u pripremi je i skoro otvaranje stalnog postava Arheološkog i Povijesnog odjela u prostoru palače Hercer.
MUZEJSKA DJELATNOST
Po svome tipu Muzej je zavičajni i kompleksni, a šest odjela, Arheološki odjel, Povijesni odjel, Kulturnopovijesni odjel, Etnografski odjel, Entomološki odjel, Galerija starih i novih majstora skrbe o 4 stalna postava, aktualnim izložbama, arheološkim iskapanjima, konzervatorsko-restauratorskim djelatnostima.
Uz osnovnu djelatnost, Muzej ostvaruje i ostale različite programe, od kojih su među najvažnijima likovne i tematske izložbe bilo iz vlastitog fundusa ili pak u suradnji s drugim institucijama. Slijedeći suvremene muzeološke tendencije, Muzej se sve više otvara i za druge oblike (kulturnih) sadržaja, pa se nerijetko u njegovim atraktivnim prostorima priređuju koncerti, kazališne i druge predstave, književne manifestacije, stručni skupovi, pa i komercijalni programi poput auto-showova ili modnih revija.
Za svoj rad Muzej je dosad primio brojna priznanja i pohvale kako od stručne tako i od šire javnosti, a među onima značajnijima su: nagrada hrvatske muzejske struke “Pavao Ritter Vitezović”, nominacija, i to kao prvog hrvatskog muzeja 1994. godine, za Nagradu europskoga muzeja godine, koju dodjeljuje Europski muzejski forum, te posebna pohvala za CD-ROM “Kukci” na Međunarodnom festivalu za audiovizualnu i multimedijsku prezentaciju muzeja i baštine F@imp, održanom 2004. godine na Tajvanu, u organizaciji AVICOM-a.
Danas Muzej nastoji osobitu pozornost usmjeriti prema svojoj publici, u koju pripadaju osobe različite životne dobi, naobrazbe, interesa i svega onoga što određuje profil jednog posjetitelja, u cilju da svaki od njih nauči nešto novo ili pak naprosto ugodno provede vrijeme i poželi ponovo jednog dana vratiti se.
- Zbirke Arheološkog odjela
Arheološka i paleontološka građa što je se čuva u fundusu Odjela razvrstana je u sedam zbirka. Po značaju se osobito ističu neke skupine predmeta što tvore određenu kronološku, tipološku ili funkcionalnu cjelinu – npr.: • kameno oruđe tipa udarača i ašelenski artefakti starijeg paleolitika s nalazišta Punikve kraj Ivanca, • paleolitički kameni i koštani artefakti iz špilje Vindije, • skupni nalaz ljevačkog inventara iz Sv. Petra Ludbreškog, starije željezno doba, • grob konja s prilozima skitskog podrijetla, Jalžabet, starije željezno doba, • manja egipatska zbirka iz vlasništva obitelji Pasthory-Varady. Istraživanja: Rekognosciranja – pregledi terena, pokusna, sustavna i zaštitna arheološka istraživanja provodi se kao redovitu djelatnost Odjela. U novije vrijeme sve češće se nadzire različite građevinske zahvate u gradskoj jezgri ili na drugima evidentiranim lokalitetima. Istraživana nalazišta pripadaju različitim razdobljima od paleolitika do 19. stoljeća. Iz velikog broja istraživanih lokaliteta, veliku važnost imaju: eneolitičko naselje Krč kraj Cerja Tužnog, špilja Vilenica kraj Novog Marofa, višeslojno naselje u Sigetcu kraj Ludbrega, višeslojno naselje na Šarnjaku kraj Šemovca, antička Aqua Viva na području Petrijanca, višeslojno naselje Pod lipom kraj Zbelave, nekoliko villa rustica (Jalžabet, Šemovec i Martinić) itd. Nalazišta špilje Vindija i Velika pećina, Punikve kraj Ivanca, Ludbreg, Sv. Petar Ludbreški, Martijanec, Jalžabet, Lonja kraj Matušina arheološki su značajna na razini hrvatske, ali i europske arheologije.
Stalni postav Arheološkog odjela: od osnutka Prethistorijskog odjela GMV-a 1949. do početnih radova na velikoj obnovi varaždinskog Staroga grada 1983. arheološku građu prikazivalo se u trima stalnim postavima, najprije u prizemlju palače Sermage, a poslije u podrumskom prostoru Staroga grada. Od 1983. Odjel nema stalnoga postava. Prostor namijenjen budućem postavu Povijesnoga i Arheološkog odjela dio je palače Hercer u kojoj su već smješteni radni i izložbeni prostori Entomološkog odjela. Po završetku sveobuhvatne građevinske i konzervatorske sanacije palače Hercer, u njoj će dobiti mjesto još dva muzejska odjela: Arheološki i Povijesni te će napokon moći pokazati javnosti najvredniju građu svojih fundusa.
Aktualnosti arheološkog odjela: istraživanje, konzerviranje i prikazivanje srednjovjekovne utvrde u Paki južno od Varaždina vrlo je važan projekt što ga Odjel provodi od 2001. godine.
Cilj je Projekta Paka temeljito istražiti bezimenu utvrdu, konzervirati je i prikazati kao dio spomeničke baštine i svojevrsnu turističku privlačnost. Projekt se provodi uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Varaždinske županije te stalnih donatora: Ghetaldus Varaždin, Trgonom Novi Marof, Kaming Ljubeščica (nedavno se je donatorima pridružio i Akroterij iz Zadra).
Istraživanje Lonje – utvrđena visinskog naselja iz antike, u blizini sela Matušini kraj Novog Marofa, pokrenuto 2005., nastavit će se i u 2006. godini. Ovo veoma važno nalazište prvo je visinsko naselje na području Županije, prema osobitostima posve različito od odavna poznatih Varaždinskih Toplica, Petrijanca i Ludbrega. Strateški položaj, veličina lokaliteta i složena arhitektura najveće su vrijednosti lokaliteta Lonja.
Od početka 2006. Odjel je uključen u susjedski projekt Slovenija – Mađarska –Hrvatska Bastion – interreg IIIa kojeg djelomično financira Europska unija. Cilj je projekta: • poticati što bolje razumijevanje i shvaćanje vrijednosti zajedničke kulturne baštine doživljavanjem ukupnoga kulturnog prostora, • istražiti i predstaviti javnosti obrambene sustave podravskih gradova u 16. stoljeću i povezati lokacije u Sloveniji (Maribor) i Hrvatskoj (Varaždin) u cjelovitu kulturno-turističku ponudu regije. Svrha varaždinskog dijela projekta: • multidisciplinarnim istraživanjem (arheologija, geologija, povijest, povijest umjetnosti) prikupiti podatke o sustavu obrane renesansne utvrde u Varaždinu; sustav obrane sastoji se od dvaju mokrih opkopa, vjerojatno suhoga opkopa te izvrsno očuvanih bedema.
Voditeljica zbirki Arheološkog odjela je muzejska savjetnica Marina Šimek, prof.
Muzej izdaje kataloge, grafičke mape, vodiče, elektroničke publikacije, stručne publikacije, posebne naklade i povremena izdanja.
Unutar Kule Muzeja djeluje i suvenirnica u kojoj se, za prigodnu cijenu, mogu kupiti arheološki suveniri – replike te muzejske publikacije.
Izvor
GMV PRESS
Vezani članak: Gradski muzej Varaždin – autorski osvrt Sonje Jeđud.
by Suradnik | Aug 10, 2012 | Istaknuto, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj, Uncategorized
Gradske znamenitosti
Poznato je da je grad Varaždin jedno od najvažnijih kulturnih središta sjeverozapadne Hrvatske. Kulturna ponuda Varaždina uvijek je bila bogata i raznovrsna, temeljena na tradiciji, kulturi i povijesnim znamenitostima. Specifičnost Varaždina je njegova iznimna umjetnička i spomenička baština koja vjerno čuva baroknu prošlost grada nudeći svojim žiteljima i posjetiteljima zanimljive priče iz bogate mu prošlosti. Postoje priče koje nam Varaždin predstavljaju kao Grad zvonika i Grad anđela. U spomenute se priče nije teško uživjeti obzirom na bogatstvo sakralne baštine grada, mnoštvo zvonika, oltara i anđela, stvorenja koja nisu ostala samo u crkvama već su izašla na zidove, fasade i ulice pozdraviti sugrađane i posjetitelje.
Gradski muzej Varaždin - Anđeo. Snimio: Robert Tabula.
Varaždin - Anđeo u prozoru. Snimio: Robert Tabula.
Na relativno malom su prostoru ostale očuvane palače, značajne javne zgrade, vrijedne kuće i vile u stilu baroka, rokokoa, klasicizma, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijećnica.
Plemićki dvor, odnosno tvrđava poznata pod imenom Stari grad najveća je znamenitost u gradu. Smještena je na sjeverozapadnom obodu gradske jezgre, a građena od 14. do 19.stoljeća. Tvrđava se prvi put u povijesti spominje u 12. stoljeću i postoji vjerovanje da je tada bila sjedište varaždinskih župana.
Grofovi Celjski postaju vlasnici Starog grada u 14.stoljeću i oni ga preuređuju u gotičkom stilu. Upravo iz tog vremena potječe i četverokutni središnji objekt oko kojeg su se prvotno nalazile drvene palisade. No, u 16. stoljeću, za vlasništva Ivana Ungnada, tvrđava doživljava najveće zahvate, kada je preuređuju u suvremenu renesansnu fortifikaciju. 1544. počinje gradnja zidina s kružnim kulama i zemljanih bedema oko njih, s jarkom punim vode. Novi su poduhvati tvrđavu učinili karakterističnim tipom utvrde poznat pod imenom „wasserburg“. No, promjenama ni tu nije bio kraj. Pregradnju Starog grada vršio je i graditelj talijanskog podrijetla Domenico dell’Allio koji je djelovao u Štajerskoj. Tek je pred kraj 16. stoljeća varaždinska tvrđava trajno došla u ruke mađarsko-hrvatskoj obitelj Erdödy, koja će na njoj izvesti manje adaptacije u baroknom stilu. Kasnije tvrđava prelazi u vlasništvo varaždinske općine.
Varaždin - Stari grad. Snimio: Robert Tabula.
Varaždin - Stari grad. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin
U spomenutoj se tvrđavi smjestio i Gradski muzej Varaždin koji je osnovan je 1925. godine na poticaj Varaždinskog muzealnog društva. Jezgru prvotnog postava činili su predmeti donirani od poznatih varaždinskih obitelji, dok je današnji stalni postav sastavljen od čak šest specijaliziranih odjela: Arheološkog, Entomološkog, Etnografskog, Galerije starih i novih majstora, Kulturno-povijesnog i Povijesnog odjela. Uz njih, u Muzeju postoji i Odjel zajedničkih službi za upravno-pravne, administrativne i opće poslove, kao i za restauratorsko-preparatorske djelatnosti.
Muzejski odjeli smješteni su na nekoliko lokacija unutar bogate gradske jezgre u nekoliko građevina spomeničke vrijednosti. Osim gotičko-renesansne tvrđave Stari grad, odjeli se nalaze i u baroknoj palači Sermage, u klasicističkoj palači Hercer i Kuli stražarnici u kompleksu Starog grada. Trenutno su uređena četiri stalna muzejska postava unutar muzejskih odjela, a riječ je o postavima Kulturnopovijesnog odjela u Starome gradu, Entomološkog odjela u palači Hercer te Galeriji starih i novih majstora u palači Sermage. U skorašnjoj pripremi je i otvaranje stalnog postava Arheološkog i Povijesnog odjela u prostoru palače Hercer. Osim osnovne djelatnosti i stalnog postava, Muzej nudi i samostalne likovne i tematske izložbe te je otvoren za različite programe i manifestacije, što uključuje koncerte, kazališne predstave, književne manifestacije, stručne skupove, modne revije i sl. Za svoje djelovanje i rad Muzej je primio brojne stručne nagrade te javna priznanja i pohvale. Među značajnijima su nagrada hrvatske muzejske struke “Pavao Ritter Vitezović”, nominacija za Nagradu europskoga muzeja godine koju dodjeljuje Europski muzejski forum te posebna pohvala za CD-ROM “Kukci” na Međunarodnom festivalu za audiovizualnu i multimedijsku prezentaciju muzeja i baštine F@imp, održanom 2004. godine na Tajvanu, u organizaciji AVICOM-a.
Vidljiv je trud i napor Muzeja da svoju građu približi posjetiteljima kroz neprestano ulaganje, unapređivanje i razvijanje odjela. Također valja spomenuti izrazitu ljubaznost i srdačnost te profesionalan i stručan pristup osoblja. Ova institucija je prilagođena različitim profilima posjetitelja te je sjajna za grupne školske i studentske dolaske, obiteljske posjete s djecom, koja imaju priliku sudjelovati u raznim događanjima i idealno rješenje za zaljubljenike u prošlost koji traže dašak minulih vremena. Za vrijeme održavanja Špancirfesta, od 24.kolovoza do 02.rujna, Gradski muzej Varaždin produžit će svoje radno vrijeme ne bi li i Vama pružio mogućnost da otkrijete što se sve skriva iza starih zidina.
Postavi po odjelima Gradskog muzeja Varaždin
Kulturno-povijesni odjel
Kulturno-povijesni odjel u svom stalnom postavu u Starom gradu posjeduje desetke tisuća kulturno-povijesnih predmeta koji nas uče o civilizacijskoj i umjetničkoj prošlosti Varaždina, ali i razvoju Srednje Europe kojoj grad Varaždin politički, društveno i kulturno pripada. Među najznačajnijim izlošcima su žezlo varaždinskog gradskog suca iz 1464. te veliki pečatnjak grada Varaždina iz iste godine, predmeti nekadašnjih varaždinskih cehova, oruđe, oružje, zbirka topova, umjetnički predmeti, škrinje, ogledala, namještaj, posuđe, ukrasne figure, satovi, sakralni predmeti, medicinska i apotekarska oprema itd.
Gradski muzej Varaždin - Čizmice. Snimio: Robert Tabula.
Izlošci od stakla i keramike, kao i satovi proizvodi su europskih radionica i tvornica, dok manji dio dolazi iz domaće proizvodnje. Začetak ove zbirke datira se u 1925., godinu osnutka Gradskog muzeja Varaždin, a donirani predmeti potječu iz hrvatskih obitelji plemićkog i građanskog staleža s područja sjeverozapadne Hrvatske. Dokumentirajući život varaždinskih plemića i građana, ovi nas kulturno-povijesni izlošci vode u zasebne ambijentalne vizure prošlosti. Predmeti izloženi u tvrđavi specifični su i po mjestu gdje su izloženi, jer i sama je tvrđava spomenik kulture s vlastitom pričom. Sve to zajedno donosi fuziju minulih vremena utkanu u civilizacijski odmak tek nekoliko stotina godina u prošlost. Ni ta vremena, kao ni ova današnja, ne izostaju s popriličnom dozom intriga, površnosti, nasilja i spletkarenja, ali čini se da znatnije obiluju dovitljivošću, duhovitošću, ustrajnošću, mudrošću, profinjenošću, stilom i kulturom od današnjeg čovjeka.
Gradski muzej Varaždin - Sirena. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Vitrina. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Vitrina s keramičkim izlošcima. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Ogledalo s odrazom autorice teksta. Snimio: Robert Tabula.
Galerija starih i novih majstora
Galerija starih i novih majstora na trgu M. Stančića u baroknoj palači Sermage izlaže „Stalni postav starih majstora“ na prvom katu galerije, dok su u prizemlju djela mlađih autora iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin pod imenom „Lice i tijelo kao odraz psihe“. U intimnom i srdačnom prostoru galerijska zbirka starih majstora sadrži umjetnine talijanskih, nizozemskih, flamanskih, austrijskih, njemačkih i domaćih autora u periodu od 15. do 19. stoljeća. Vrijedna djela iz baroka, bidermajera i druge polovice 19.stoljeća svjedoče o kulturno-umjetničkim vezama Hrvatske s drugim europskim zemljama i kulturnim središtima.
Prvo otvaranje likovne galerije zbilo se 1939. godine i od tada galerija je još tri puta otvarala stalni postav. Danas galerija posjeduje 2000 djela razvrstanih u zbirku slika, skulptura, crteža i grafika.
U prizemlju, iz izabranih djela novijih autora (kraj 19. i cijelo 20.stoljeće) kroz razdoblja realizma, simbolizma, impresionizma, ekspresionizma, nadrealizma i drugih likovnih izričaja, prikazana su djela Vlahe Bukovca, Josipa Račića, Ljube Babića, Miroslava Kraljevića, Maksimilijana Vanke, Ljube Laha, Pavle Vojkovića, Miljenka Stančića, Zlatka Price, Nade Pivac, Jelice Žuža, Nives Kavurić-Kurtović i mnogih drugih hrvatskih umjetnika. Kroz nadahnute prikaze ljudskog tijela i lica, nerijetko autoportretom, autori nude vizionarsku priču osjetila, vizura i doživljaja, čas poznatih čas nepoznatih uloga u kojima se čovjekova tjelesnost i duhovnost mogu naći. Specifičan stil svakog autora ponaosob otkriva različite parametre fokusa, inspiracije, iskustva i izričaja koji pozivaju u svoj magičan svijet (de)konstrukcije sebstva kroz duh i tijelo.
Entomološki odjel
Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca nalazi se u palači Herzer na Franjevačkom trgu broj 6. Izložba „Svijet kukaca“ prikazuje život kukaca u šumi, na livadi, u vodi, na obali, noću i u zemlji. Izložba predstavlja i varaždinske prirodoslovce krajem 19. i početkom 20.stoljeća, s naglaskom na lik i djelo prof. Franje pl. Košćeca, svestranog prirodoslovca i strastvenog etologa koji je svojim iscrpnim promatranjem, stručnom obradom, jednostavnošću prikaza i praktičnošću prepariranja, modeliranja i crtanja ostavio bogat fundus koji danas čini stalni postav „Svijeta kukaca“.
Od velikog broja kukaca posebna strast profesora Košćeca bili su opnokrilci (Hymenoptera), graditelji čudesnih nastambi, osobito samačke i združene ose, mravi i pčele. U njegovim zbirkama upravo je njihovih gnjezdilišta najviše. Uz to, Košćec je ostavio opsežan prikaz nove tehnike prepariranja kukaca „prepariranje na čekinjama“. Kao plodonosan inovator izmislio je posve novu metodu prepariranja sitnijih kukaca, a poznat je i po svojim spravama. „Sprave Franje Košćeca“ su priručna pomagala izrađena od daščica, drva, poklopaca, šperploče, brijaćih nožića, vijaka, lima i sl., koje su mu služile za prepariranje.
Na svojim je terenskim opažanjima dr.Košćec utvrdio različite oblike i obrasce ponašanja kukaca te je posebno dobro razumio semiologiju pčela i osa. Ova interaktivna izložba uređena je prema najsuvremenijem modelu uređenja prirodoslovnih muzeja u svijetu te na taj način posjetitelju omogućuje slojevito i iscrpno upoznavanje sa svijetom kukaca kroz moderan, logičan i intuitivan pristup. Izložba obiluje zanimljivim prikazima životnih ciklusa pojedinih kukaca, što je također Košćecova zasluga i osobitost izložbe.
Cijeli je postav „Svijet kukaca“ zaokružena priča koja ne uvodi kukca u svijet čovjeka, već upravo suprotno, čovjeka uči kako izgleda svijet kukaca kada je kukac u glavnoj ulozi. Istraživanje svijeta kukaca možete nastaviti i kod kuće na nagrađivanom interaktivnom CD ROM-u, kojeg možete nabaviti na ulazu Entomološkog odjela. CD sadrži posebne osobitosti kukaca, videozapise, fotografije, animacije, ilustracije i razne druge informacije vezane uz najuspješniju skupinu životinja na Zemlji. Zabavno, edukativno i zanimljivo vrijeme proveli smo na Entomološkom odjelu i time završili naš posjet Gradskom muzeju Varaždin.
Nadamo se da ćete i vi, dragi čitatelji, posegnuti za bogatom ponudom Gradskog muzeja Varaždin i da ćete lako odlutati u njegove svjetove koji zovu širom otvorenih vrata.
Ovim putem zahvaljujemo Gradskom muzeju Varaždin i svim njegovim djelatnicima koji su nam omogućili da kroz njihove odjele grad Varaždin doživimo na posve nov način. Posebno bih zahvalila Ljerki Albus, Ivi Kožnjak i Marku Stančinu na stručnom, srdačnom i zanimljivom vodstvu kroz postave.
Gradski muzej Varaždin - Zbirka kopalja. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Lapidarij. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Nadgrobna ploča. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Top. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Bunar. Snimio: Robert Tabula.
