Dio stalnog izložbenog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu posvećen je prezentaciji najznačajnijih nalaza iz antičkog razdoblja, iz Antičke zbirke Muzeja. Zbirka sadrži više od 40 tisuća artefakata iz vremena stare Grčke i Rima koji su većinom pronađeni na hrvatskim nalazištima.
Postav, koji obuhvaća veći dio prostorija drugog kata zgrade Muzeja, organiziran je kronološki, a započinje prezentacijom velikog broja (oko 1500) cjelovito sačuvanih ili rekonstruiranih grčkih vaza različitih stilova grčkog slikarstva. Postavljene su u staklenim vitrinama s brojnim ogledalima, kako bi se mogli uočiti detalji.
Slijede važni kameni spomenici s natpisima javnog karaktera koji svjedoče o grčkoj kolonizaciji na jadranskoj obali i otocima, a ističe se Lumbardska psefizma – važan epigrafski dokument iz 3. st. pronađen na otoku Korčuli, na kojoj su ispisane odluke u vezi s imovinskim odnosima grčkih naseljenika. Uzgred, ovaj spomenik svakom je hrvatskom arheologu, bez obzira na područje uže specijalizacije, urezan u pamćenje, s obzirom da je jedno od ispitnih pitanja pri kolegiju Provincijalna arheologija – Gdje se čuva Lumbardska psefizma?
Spomenici rimskog razdoblja, iz podunavsko-panonskog i jadranskog prostora te inozemnog porijekla, obuhvaćaju kolekciju kamenih spomenika (skulpture, reljefi, natpisi i dr.) iz ranije Nugentove zbirke, kojoj je pripadala i kolekcija grčkih vaza porijeklom s italskog područja. Značajni spomenici potječu s hrvatskih lokaliteta, posebno Salone, a izloženi su i brojni nadgrobni spomenici, sarkofazi, stele i dr. te brojni nalazi sitne brončane rimske plastike, dijelovi nošnje, nakit, medicinskofarmaceutski pribor, kolekcije staklene, jantarne i koštane građe, keramičke posude, oružje i oruđe.
Prostorija s rimskim kamenim spomenicima hrvatske provenijencije asocira na prostor draguljarnice – blještava, s brojnim staklenim vitrinama, posebno usmjerenim reflektorima i ogledalima koji dopuštaju uvid u skrivene (donje, stražnje) strane spomenika – te omogućuje prezentaciju ovih remekdjela u, doslovce, punom svjetlu. Ovaj način prezentacije odgovara obilježjima zbirke dragocjenosti koju učinkovito ističe. S obzirom na koncentraciju sadržaja u prostoru, posjetilac se osjeća dijelom postava, uočavajući i sebe i spomenike u ogledalima. Svakako najdojmljivija soba Antičkog postava upravo je ova, a istaknut u njezinom središtu nalazi se kip glave carice Fulvije Plautile (?) (poznate kao Solinjanka).
Krajem 2015. godine otvorena je posljednja prostorija stalnog postava antičke zbirke AMZ, čime je privedena kraju njegova renovacija. U ovoj prostoriji predstavljeni su rimski pogrebni običaji te oni iz domene ranog kršćanstva na našim prostorima. Artefakti vezani uz rimske pogrebne običaje obuhvaćaju urne (ističu se staklene urne sa spaljenim ostacima pokojnika te latobičke keramičke urne s područja Žumberka), grobne priloge i nadgrobne spomenike s natpisima. Od ranokršćanskih artefakata može se izdvojiti opeka s urezanim kristogramom s područja Panonije te mramorna oltarna menza iz Salone s prikazom Krista, apostola i evanđelista, dobro poznata iz literature, a o kojoj je pisao i akademik Nenad Cambi. Treba spomenuti i brončane svjetiljke u obliku stiliziranog janjeta s konstantinovskim monogramom te srebrne fibule s lokaliteta Selaca Đakovačkih.
Tematske izložbene cjeline sadrže tekstualni prilog, fotografski materijal, ilustracije i rekonstrukcije.
Izložbeni postav AMZ uspješno prezentira raznovrsnost izuzetnih arheoloških artefakata i spomenika antičkog razdoblja na tlu Hrvatske.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 22. 1. 2016.
AMZ – Stalni postav – Antika. Foto: VJB.
