Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba
Braća po oružju – Elite željeznog doba

u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U četvrtak, 16. svibnja 2019. s početkom u 12 sati (podne) u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe ” Braća po oružju – Elite željeznog doba”.

Izložba “Braća po oružju – Elite željeznog doba” prikazuje dva ratnička groba iz kaptolske i dolenjske skupine starijeg željeznog doba. Iako se te skupine po mnogo čemu razlikuju, prvenstveno po grobnom ritualu, u materijalnoj kulturi zajednica iz Kaptola u Požeškoj kotlini i Novog mesta u Sloveniji, nalazimo i mnogo tragova međusobnih kontakata. Komunikaciju i razmjenu između takvih geografski udaljenih i kulturno različitih skupina omogućavale su uske veze između njihovih elita. Čini se da je ideologija tih elita koja se odražava na njihovoj nošnji i oružju bila na određenoj razini univerzalna na golemom prostoru što je omogućilo stvaranje dalekosežnih komunikacijskih mreža u kojima upravo središta Kaptol i Novo mesto zauzimaju izuzetno važno mjesto. Dva ratnika prikazana na Izložbi izvrstan su primjer onih veza koje su činile kulturno tkivo kontinentalne Europe u Homerovo doba 8. stoljeća prije Krista.

Novo mesto je jedan od najvažnijih centara starijeg željeznog doba na jugoistočnoalpskom prostoru s utvrđenim visinskim naseljem (gradinom), koje omeđuje veće naseobinsko područje s pećima za taljenje željezne rude te s brojnim grobljima pod tumulima te pojedinačnim grobnim humcima (tumulima). Među do sada istraženih 1350 stariježeljeznodobnih kosturnih grobova, nalazilo se i 20 bogato opremljenih kneževskih grobova. Na Kapiteljskoj njivi, koja je najveće groblje smješteno tik uz utvrđeno naselje, postoji kontinuitet pokopavanja tijekom cijelog prvog tisućljeća pr. Kr. od kasnog brončanog doba te tijekom starijeg i mlađeg željeznog doba. Groblje s 350 kasnobrončanodobnih te 750 mlađeželjeznodobnih paljevinskih grobova te sa 70 tumula i 1200 kosturnih stariježljeznodobnih grobova jedno je od najvećih europskih nekropola, koja otkriva razvoj i ustroj društva prvog tisućljeća pr. Kr. Jednanaest stariježeljeznodobnih grobova su kneževski grobovi, koji su vremenski opredijeljeni od početka do kraja starijeg željeznog doba. Među brojnim i bogatim grobnim prilozima ističu se figuralno ukrašene brončane situle.

Prestižni grobni prilozi u grobu I/16 na Kapiteljskoj njivi, među kojima se najviše ističu kaciga i zakrivljen mač, pokopanog u prvim desetljećima 7. stoljeća pr. Kr. definiraju pokojnika kao jednog od prvih knezova u Novom Mestu, koji je bio dio vrha halštatske elite, koja je vodila i usmjeravala europsko društvo starijeg željeznog doba. Bio je pokopan u grobnu jamu obloženu kamenom unutar velikog zemljanog humka (tumula) s više od 80 grobova kružno položenih oko središnjeg groba. Pokojnik je bio star između 20 i 40 godina i njegov ukop je drugi najstariji ukop u tumulu. U grob su priložene tri posude od keramike, dvije željezne sulice, dvije sjekire – brončanu i željeznu, dvije brončane igle, željezni nož, pojas s dva brončana utega, željezne žvale od jahaćeg konja te zdjelastu kacigu i željezni zakrivljeni mač – mahairu u drvenim broncom okovanim koricama. Podrijetlo konjske opreme i mahaire možemo naći u Podunavlju, dok je kaciga proizvod domaćeg dolenjskog prostora. Na stijenkama keramičkih posuda nađen je grafit, kojega nema na području Dolenjske, ali je prisutan u pretpovijesnom naselju na Kaptolu. Uvezeni predmeti dokazuju kontakte pretpovijesnih elita koje su učvršćivale svoje međusobne veze i društveni status razmjenom darova i trgovinom.

Požeška kotlina je veoma zatvorena dolina okružena s pet gora i samo jednim prirodnim izlazom prema jugu. Kroz cijelu prapovijest bila je izuzetna mikroregionalna cjelina s izuzetno važnim i atraktivnim nalazištima, a posebno tijekom željeznog doba. Središnje i najpoznatije nalazište je Kaptol. Riječ je kompleksnom nalazištu koje se sastoji od utvrđenog naselja i dvije nekropole. Istraživanja koja su tek počela na naselju donijela su neočekivane rezultate o intenzivnom životu koji je trajao gotovo dva stoljeća nakon prestanka gradnje tumula, a geofizikalna istraživanja sugeriraju gotovo urbanu strukturu gusto naseljenog i visoko organiziranog prostora. Na južnoj nekropoli pod imenom Čemernica uočeno je i istraženo 14 tumula. Dva kneževska groba s nekropole (tumuli IV i X) sadržavala su poznate nalaze grčkih kaciga. Sjeverna nekropola na kojoj je bilo vidljivo 25 tumula nalazi se južno od naselja smještenog na istom položaju Gradci. Na toj nekropoli otkriven je do sada najbogatiji kneževski grob željeznog doba na prostoru Hrvatske (tumul 6). Ovdje se također nalazi i tumul 10 koji je predstavljen na Izložbi.

Tumul 10 u Kaptolu na položaju Gradci prvi puta je istraživan 1975. godine u pokušaju da se obnove istraživanja u Kaptolu. Istražena je jedna četvrtina tumula i tom prilikom su pronađene četiri posude – među njima i lonac s bikovskim protomama. Sustavno istraživanje koje je provedeno 2007. godine otkrilo je pravokutnu grobnu komoru koja je bila načinjena od drveta i obzidana kamenom. Na sjeverozapadnoj strani bio je mali dromos dužine oko 1 metar također obzidan kamenom. Unutar komore pronađeno je još osam keramičkih posuda koje s već pronađenim čine izuzetan komplet. Među metalnim nalazima ističe se komplet oružja koji se sastojao od dva željezna koplja, željezne sjekire s ručicama i brončane sjekire sa zaliscima koja je označena geometrijskim znakom. Komplet oružja je vjerojatno bio u umotan u tkaninu i položen u kut grobne komore, a zavežljaj je bio učvršćen s dvije brončane višeglave igle. U grobu su pronađeni i željezni nožići i željezna perla koji su vjerojatno bili dio pojasa od organskog materijala.

Kaptol nije jedini stariježeljeznodobni centar u Požeškoj kotlini. U tijeku je istraživanje drugog željeznodobnog središta, 6 km istočno od Kaptola na položaju Kagovac. Također je riječ o utvrđenom naselju s dvije nekropole. Na zapadnoj nekropoli je uočeno 13 velikih tumula dok se južna nekropola sastoji od petnaestak veoma malih humaka.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 16. svibnja do 23. lipnja 2019. godine

Realizaciju Izložbe financijski je pomogao Grad Zagreb

Organizacija izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Dolenjski muzej Novo mesto
Autori izložbe: Hrvoje Potrebica i Borut Križ

Izložba

Info:
AMZ PRESS