NOĆ MUZEJA U ARHEOLOŠKOME MUZEJU ZADAR
MUZEJI – INOVACIJE I DIGITALNA BUDUĆNOST
petak, 1. veljače 2019.

18:00 – 01:00

IZLOŽBA
Religije kamenog doba
Natalija Čondić (Arheološki muzej Zadar) i Ivor Karavanić (Sveučilište u Zagrebu)

Religiozan način razmišljanja jedan je od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha izložbe „Religije kamenog doba“ traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Izložba donosi izbor najvažnijih materijalnih dokaza religioznog ponašanja kojim arheolozi raspolažu u proučavanju simbolike i duhovnog života paleolitičkih, mezolitičkih i neolitičkih zajednica šireg prostora Europe i Bliskog istoka, s posebnom pažnjom usmjerenom i na domaći, hrvatski prostor. Arheološki nalazi o kojima je riječ u najvećoj mjeri uključuju tragove posmrtnih rituala i rituala koje možemo povezati s figurativnom umjetnošću.

PREZENTACIJA
Digitalna budućnost je SADA!
Dino Taras, Neven Vlakić i Ines Šelendić (Arheološki muzej Zadar)

U ovogodišnjoj Noći muzeja pokazat će se kako digitalizirati muzejsku građu, ali i sačuvati trodimenzionalni oblik arheološkog terena u digitalnoj dokumentaciji pomoću programa za fotogrametriju Agisoft Photoscan. Prezentirat će se 3D model podvodnog arheološkog lokaliteta Paržine na otoku Molatu. Ovako digitaliziran model lokaliteta može se proučavati na ekranu iz raznih kutova i mogu se mjeriti točne udaljenosti između točaka, ali i dobivati precizni nacrti i presjeci. Također, prezentirat će se način izrade 3D modela muzejskog predmeta te će se iz tako dobivenog modela izraditi crtež koji je moguće koristiti u tehničkoj dokumentaciji i raznim stručnim publikacijama. Najzanimljiviji modeli ispisat će se upotrebom muzejskog 3D printera.

PREZENTACIJA
Prezentacija fotografija iz fundusa AMZd preko interaktivnog ekrana
Robert Maršić (Arheološki muzej Zadar)

Dokumentacijski odjel Arheološkoga muzeja Zadar čuva preko 165 000 snimaka koje su velikim dijelom digitalizirane. Posredstvom interaktivnog ekrana na kojem će se prikazivati digitalizirane snimke (fotografije), posjetitelji će moći upoznati rad Muzeja. Također, fotografije će se moći pretraživati po razdobljima, vrstama istraživanja, godinama, materijalu, arhitekturi, događanjima i sl. Na taj način muzejska dokumentacija postaje dostupna, pregledna i brzo pretraživa široj javnosti.

PREZENTACIJA
Kip carice iz stalnog postava antike Arheološkog muzeja Zadar
Konzervatorsko-restauratorski radovi
Siniša Bizjak (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu) i Kornelija A. Giunio (Arheološki muzej Zadar)

Radi se o ulomku monumentalnog kipa carice, izrađenog od mramora najvjerojatnije grčkog podrijetla. Carica je odjevena u višeslojnu odjeću, tuniku s rukavima, stolu i palu. Bit će predstavljeni konzervatorsko-restauratorski radovi izvedeni na tom izvanrednom ulomku. Na površini skulpture vidljivo je mnoštvo mikro- i makropukotina koje su dugoročno mogle utjecati na stabilnost skulpture. Kako bi se spriječio daljnji gubitak mramorne mase, bilo je potrebno stabilizirati mramor. Nakon čišćenja površine od nataložene prljavštine izvedena je konsolidacija mramora vakuumskom tehnologijom. Radove je izvodio Odsjek za restauraciju i konzervaciju kamena Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu pod vodstvom prof. Ive Donellija i doc. Siniše Bizjaka.

PREZENTACIJA
Upotreba suvremenih tehnologija u bioarheologiji: primjer neolitičkog ukopa iz Smilčića
Mario Novak (Institut za antropologiju, Zagreb)

Ljudske kosti i zubi izvor su brojnih informacija o načinu i kvaliteti života prapovijesnih populacija. Klasičnim bioarheološkim analizama moguće je rekonstruirati spol osobe i njezinu dob u trenutku smrti, ali i njezinu visinu te eventualne bolesti od kojih je patila za života. No u posljednjih desetak godina uporaba moderne tehnologije i multidisciplinarni pristup omogućili su uvid u dosad nepoznate aspekte života i smrti drevnih populacija. Tako se danas uporabom računalne tomografije unutar kosti mogu otkriti patološke promjene koje nisu vidljive golim okom, a analizom stabilnih izotopa ugljika i dušika moguće je rekonstruirati prehranu ljudi koji su živjeli na ovim prostorima prije više tisuća godina. Nadalje, analizom drevne DNK moguće je rekonstruirati migracije u davnoj prošlosti, miješanja različitih populacija, ali i načine prijenosa zaraznih bolesti kao što je kuga. Ovom prilikom bit će predstavljene neke od spomenutih analiza (računalna tomografija, analize stabilnih izotopa i drevne DNK), a posebna pozornost bit će posvećena suvremenim analizama koje su provedene na neolitičkom kosturu odraslog muškarca iz Smilčića.

PREZENTACIJA
Rekonstrukcija izgleda i života nepoznatih ljudi
Krešimir Filipec (Sveučilište u Zagrebu)

U okviru znanstveno-istraživačkog projekta Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, interdisciplinarnim istraživačkim metodama na odabranom manjem broju grobnih cjelina datiranih od 500. do 1100. godine ispituju se mogućnosti interpretacije različitim znanstvenim metodama. Interdisciplinarni pristup uključuje humanističke znanosti, arheologiju i povijest, ali se primjenjuju metode biomedicinskih znanosti, bioantropologije i forenzike, koje su ključne za antropološku analizu. Antropološka analiza osteološke građe, uz osnovnu fizičku antropologiju, pokušava najsuvremenijim metodama rekonstruirati sve dostupne dijelove kostura koji daju osteološki mjerljive podatke: DNA, stabilne izotope te facijalnu rekonstrukciju. Glavni je cilj dobivanje slike svakodnevnih kulturnih navika i značajki srednjovjekovne populacije, određivanje njihovih životnih i radnih uvjeta, patoloških osobitosti koje su manifestirane na koštanim ostatcima te njihova fizičkog izgleda.

18:00 – 00:00

RADIONICA
Condura Croatica – spoj povijesti, izazova tehnologije i kreacije
Sanja Srbljinović Čuček (Hrvatsko origami društvo, Zagreb) i Jelena Vekić Bašić (Arheološki muzej Zadar)

Drevna vještina presavijanja papira dobiva dosad nezamislive dimenzije. Novi metamaterijali omogućavaju neslućene primjene ideja otkrivenih presavijanjem papira, razvija se origami matematika i origami inženjerstvo, primjenjivo od nanostruktura do svemirskih veličina. Pritom je bez sumnje veliku ulogu odigralo digitalno doba dostupnošću i razmjenom informacija iz svih dijelova svijeta. Izrađujući tradicionalne i autorske origami modele, okušat ćemo se u savijanju različitih vrsta papira, naučiti ponešto o čitanju dijagrama i o drevnoj vještini koja danas nezaustavljivo prodire u znanost i umjetnost. Ako vas zanima odgovor na pitanje kako je hrvatski srednjovjekovni brod iz prošlosti doplovio na Miura mapi u budućnost, pridružite nam se u ovogodišnjoj Noći muzeja. Origami znalci moći će se okušati u složenijim modelima, a radoznalci uživati u ljepoti jednostavnosti.

18:00 – 01:00

Nagradne igre

PRIGODNA PRODAJA MUZEJSKIH PUBLIKACIJA I SUVENIRA

Info
AMZD PRESS