Naslov: Tajne crkve svetog Lovre – otkrivena prošlost Crkvara

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Institut za arheologiju

Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg N. Š. Zrinskog 19, Zagreb

Vrijeme trajanja: 6. lipnja 2018. – 19. kolovoza 2018.

Autori izložbe: dr. sc. Tatjana Tkalčec (IARH), dr. sc. Siniša Krznar (IARH), Anita Dugonjić (AMZ)

Likovni postav: Ana Mrazek Lugarov

Suradnici: dr. sc. Zorislav Horvat, dr. sc. Mario Šlaus, dr. sc. Željka Bedić, dr. sc. Vlasta Vyroubal, dr. sc. Mario Novak, Dora Kušan Špalj, Damir Doračić

Ilustracije: Kristina Turkalj, Nela Kovačević, Marijana Vojtić, Kristina Vujica, Zorislav Horvat, Dora Kušan Špalj, Ana Mrazek Lugarov

Fotografije: Tatjana Tkalčec, Siniša Krznar, Ivan Valent, Dora Kušan Špalj, Damir Doračić, Tajana Sekelj Ivančan, dr. sc. Vlasta Vyroubal, Hrvoje Jambrek, Arhiva KUD Crkvari, Vladimir Grgurić

Prijevod i lektura: Koreo

Tehnička realizacija postava: Tehnička služba AMZ-a

Opseg: arheološki izlošci, plakati

Web: www.amz.hr

Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna

Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema:

Na izdvojenom brežuljku uz selo Crkvari pored Orahovice smještena je crkva sv. Lovre s pripadajućim grobljem. Sustavna arheološka istraživanja financirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Orahovice provedena su od 2003. do 2013. godine od strane Instituta za arheologiju.Tijekom jedanaest sezona sustavnih istraživanja arheolozi su na svjetlo dana iznijeli tek segmente bogate i burne prošlosti stanovništva koje je tijekom srednjeg i novog vijeka naseljavalo ovaj kraj, a važnost ovog položaja potvrdilo je i otkriće značajnog sakralnog kompleksa.

Na položaju ranosrednjovjekovnog groblja iz 11. stoljeća izgrađena je prva sakralna građevina koja je iz manjeg objekta prerasla u jednobrodnuranogotičku dvoransku crkvu, koja je pak na vrhuncu graditeljske faze proširena u veliku trobrodnu gotičku crkvu okruženu dubokim obrambenim jarkomi sa zvonikom na zapadnom pročelju. Na kraju srednjeg i početku novog vijeka, zbog turskih pustošenja crkva je izgubila svoj značaj te je preinačena u manju kasnogotičku građevinu sa sakristijom, no i u tom se razdoblju stanovništvonastavilo pokopavati oko nje. Nakon oslobođenja Slavonije od Osmanlija, crkva se u 18. stoljeću iznova malo proširuje, čime poprima oblik kakav ima i danas. U svojoj srednjovjekovnoj fazi, crkva sv. Lovre se može vezati uz aktivnosti Nikole Konta Orahovičkog (Iločkog) i ostalih članova velikaške obitelji Iločkih. Morala je biti važan punkt u kasnosrednjovjekovnom orahovičkom krajoliku kojim dominiraju dvije moćne utvrde – Stari grad i Ružica grad. Groblje oko crkve ukazuje na kontinuitet kroz četiri faze pokapanja, u razdoblju od 11. stoljeća pa sve do kraja 18. stoljeća. Među brojnim zanimljivim ukopima izdvaja se grob pokojnice za koju se smatra da je bila pripadnica višeg društvenog staleža, o čemu nam govori jedinstven nalaz iz groba – okrugli olovni pečat, odnosno bula pape Kalista III. (1455. – 1458.).

Arheološka istraživanja Crkvara pomaknula su granice naših dosadašnjih saznanja i promijenila našu sliku o naseljenosti ovog dijela srednjovjekovne Slavonije.

http://amz.hr/media/315730/amz-izlozba-crkvari.jpg

Izvor

AMZ PRESS