Muzej hrvatskih arheoloških spomenika poziva na otvorenje izložbe Tragovi prošlosti u utorak 26. siječnja 2016. godine u 12 sati u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika – Split, Šetalište I. Meštrovića 18.
Uz pomoć daljinskih istraživanja (zbrajanjem i analizom podataka o površini Zemlje,
prikupljenih s udaljenosti) jednostavno te bez opsežnih i skupih iskopavanja
opažamo, otkrivamo i bolje razumjemo arheološke tragove i promjene u pejzažu.
Daljniskim istraživanjima arheološke podatke možemo izlučiti na različite načine:
tradicionalnim slikama promatrača – fotografa, različitim senzorima postavljenim
na različitim platformama, laserskim kamerama na avionima te sustavom satelitskih
snimaka. Na izložbi su predstavljeni neki od tih načina i njihova primjena u arheologiji.
Građa izložbe je podijeljena u šest poglavlja koja predstavljaju glavne vrste podataka
i metode rada daljinskog otkrivanja:
01 – Zračne fotografije,
02 – Arhivi zračnih fotografija,
03 – LIDAR,
04 – Multispektralni senzori,
05 – Geofizika.
Posljednje poglavlje 06 – Združivanje i pristupačnost ukazuje na prednosti povezivanja
različitih znanstvenih disciplina pri suvremenim arheološkim istraživanjima,
obogaćujući na taj način prezentacijske opcije o načinu života u proteklim vremenima.
Rezultati daljinskih istraživanja su osobito povećali mogućnosti:
– prepoznavanja prostornoga konteksta pojedinih izdvojenih/izoliranih nalazišta;
– studiranje življenja u prostoru u različitim prošlim vremenima te razvoj paleopejzaža
tijekom vremena.
Izložba predstavlja rezultat projekta ArchaeoLandscapes Europe (ArcLand, www.arcland.
eu) koji ističe važnost korištenja modernih metoda i tehnologija pri daljinskim
istraživanjima u proučavanju arheološkoga krajolika u Europi.
Projekt ArchaeoLandscapes Europe je ostvaren u okviru programa Culture 2007.-
2013., uz potporu Europske unije (ugovor: 2010/1486). Koordinira ga Rimsko-germanska
komisija pri njemačkom Arheološkom institutu, a u njemu sudjeluje više od
60 partnerskih institucija iz Europe, Australije i Sjedinjenih Američkih Država.
Europsku izložbu priredili su partneri projekta ArchaeoLandscapes Europe, a osmislila
ju je i oblikovala grupa Discovery Programme (Irska), Ian McCarthy.
Predstavljanje izložbe u Hrvatskoj omogućili su: Darja Grosman, Žiga Kokalj, Tatjana
Veljanovski, Dimitrij Mlekuž i Mitja Črešnar. Grafički dizajn napravili su Nives Spudič
i Dušan Kramberger, prijevod sa slovenskoga na hrvatski (u prospektu) Ante Milošević
te lekturu za hrvatski jezik Kristina Babić.
Projekt Cetina začet je u prijateljskom razgovoru nekolicine kolega u Sinju, nakon
što je, 1996. godine iz tiska izišla Arheološka topografija Cetine. U nekoliko
narednih godina dogovori su postupno institucionalizirani na način da su, nakon
više radnih sastanaka u Splitu, Birminghamu i Ljubljani, glavni partneri, Muzej hrvatskih
arheoloških spomenika iz Splita i The Institute of Archaeology and Antiquity
(University of Birmingham) iz Ujedinjenog Kraljevstva, uz podršku Oddeleka za arheologijo
Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, 2003. godine, sklopili ugovor o
desetogodišnjoj suradnji. U dogovorima koji su prethodili tom ugovoru, u razradi
projekta sudjelovalo je još nekoliko kolega iz drugih ustanova, pa su u konačnici
participante u projektu činili:
– Department of Archaeology and Anthropology, University of Bristol, UK (Heather
Tinsley);
– The Institute of Archaeology and Antiquity, University of Birmingham, UK (Chris
Gaffney, Vince Gaffney, Andy Howard, David Smith, Wendy Smith, Emma Tetlow,
Martin Tingle);
– Muzej Hrvatskih arheoloških spomenika, Split, Croatia (Ante Milošević);
– Oddelek za arheologijo Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, Slovenia (Darja
Grosman);
– Znanstvenoraziskovalni centar SAZU, Ljubljana, Slovenia (Krištof Oštir, Tomaš Podobnikar).
Prvi preliminarni istraživački rezultati postignuti u okviru projekta objavljeni su u
proljeće 2004. godine i postigli su neočekivano veliki odjek u svjetskoj arheologiji
i općenito u znanosti. Vijest o tome prenio je veliki broj vrlo uglednih svjetskih
medija sa svih kontinenata, što je cijelom projektu obećavalo značajne sponzore
i vrlo dobru financijsku budućnost. U jednom trenutku čak je i ugledni National
geographic iskazao želju da o istraživanjima u projektu napravi seriju od nekoliko
nastavaka.
No, veliki odjek i uspjeh u svijetu, probudio je poznati arheološki jal među kolegama
u Hrvatskoj, pogotovo među onima koji su tada imali političku moć. Rezultat
svega je bio da su nam tadašnja nadležna tijela državne uprave stornirala sve
prethodno dobivene dozvole. Od pomoći nije bila niti intervencija veleposlanika
Velike Britanije i naše zamolbe kod tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske.
Uskoro je “politička arheologija”, 2005. godine, provela i smjenu ravnatelja splitskoga
muzeja čime su onemogućena bilo kakva nastojanja da projekt preživi na
bilo koji način.
Time je Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i arheologiji u Hrvatskoj
općenito oduzeto pravo iskoraka na međunarodnu scenu što najbolje svjedoči
izvrsna izložba Tragovi prošlosti / Traces of the Past koju imate priliku vidjeti i koja
je anticipirala gotovo sve načine daljinskoga istraživanja u arheologiji kakve smo
i mi planirali razvijati u okviru Projekta Cetina.
Za povećanje plakata kliknite na sliku.
Izvor
MHAS PRESS








