AMZD – Noć muzeja 2015.

PROGRAM

NOĆ MUZEJA 2015. U ARHEOLOŠKOM MUZEJU ZADAR

ANTIKA NA SPLAVI

 

18:00 – 01:00  IZLOŽBE

Stalni postav Prapovijesne, Antičke i Srednjovjekovne zbirke

Arheološki muzej Zadar u današnjoj zgradi djeluje od 1971./72. godine. Prema ondašnjim najsuvremenijim metodama u prizemlju zgrade 1974. god. postavljena je stalna izložba srednjeg vijeka te rimskog razdoblja na I. katu, dok je 1975. stalna izložba prapovijesti predstavljena na II. katu. Idejna i likovna rješenja dao je akademski slikar Mladen Pejaković, a muzeološke su koncepcije izradili Janko Belošević, Julijan Medini, Boris Ilakovac i Šime Batović.

Građa rimske antike na I. katu Arheološkoga muzeja Zadar izložena je u novom postavu 24. lipnja 2014. god. Koncepcija novog postava bazirana je na principu tematskih cjelina, u kojem svaka obrađuje jedan aspekt života antičkog Zadra (Iader) i njemu gravitirajućeg područja južnog dijela Liburnije (sjeverna Dalmacija). Kronološki se uzima razdoblje od dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Kr. pa do velike seobe naroda u 6. st. poslije Kr. Izloženi  spomenici značajni su ne samo u lokalnim okvirima. Na prvom mjestu tu je tzv. ninska skupina carskih kipova (kipovi Cezara, Augusta, Tiberija i jednog od Tiberijevih nasljednika). Izloženi su i brojni natpisi, skulpture, portreti, brojna sitna građa od stakla, pečene gline, bronce, željeza, kosti, jantara, gagata, srebra i zlata, od kojih su mnogi iznimni i rijetki predmeti. Autor postava je Kornelija A. Giunio, a likovno rješenje dali su arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić.

 

Cvijina gradina – tragom zaboravljene prošlosti

Natalija Čondić (Arheološki muzej Zadar), Marina Jurjević (Pučko otvoreno učilište Obrovac, Zavičajni muzej)

Izložba predstavlja arheološki lokalitet Cvijina gradina u Kruševu kod Obrovca.

Izložba Cvijina gradina – tragom zaboravljene prošlosti koncipirana je u dva dijela. U prvom dijelu donosi se kratak pregled povijesnih prilika na području sjeverne Dalmacije, s posebnim osvrtom na obrovačko područje, tijekom prapovijesnih razdoblja i antike. Također, obrađuju se vrste i oblici naselja i  rituala  sahranjivanja pokojnika tijekom željeznog doba i antike. Drugi dio posvećen je samom lokalitetu Cvijina gradina u Kruševu. Nakon detaljnog opisa gradine donosi se pregled starih i novijih arheoloških istraživanja, te se sukladno njihovim rezultatima naselje na gradini predstavlja najprije kao utvrda starih Liburna i potom kao značajan rimski grad (civitas). Sve su teme prezentirane na 17 izložbenih panoa s tekstovima i fotografijama, a u pet vitrina izložena su ukupno 202 predmeta iz liburnskog i rimskog razdoblja. Izložba je popraćena bogato ilustriranim katalogom na 62 stranice.

 

Zlato i srebro srednjega vijeka u Arheološkom muzeju Zadar

Radomir Jurić (Arheološki muzej Zadar)

Arheološki muzeji iz Zagreba, Zadra i Splita pripremili su zajedničku izložbu svojih najznačajnijih izložaka nastalih u vremenu od oko 400. do oko 1500. godine.

Iz Arheološkoga muzeja u Zadru (nekoliko predmeta je privremeno pohranjeno u našem muzeju) i Muzeja ninskih starina predstavljeni su zlatni, srebrni i pozlaćeni predmeti iz Nina (Ždrijac, Sv. Asel, Banovac), Kašića (Glavčurak, Maklinovo brdo), Radašinovaca (Vinogradine), Velima (Velištak), Pridrage, Caske (Sv. Juraj), Novalje, Paga (Stari grad), Starigrada Paklenice (Sv. Petar), Visočana, Bibinja (Petrina), Polače (Sv. Kuzma i Damjan), Podgrađa (Asseria), Udbine (Katedrala Sv. Jakova) te s jednog nepoznatog nalazišta. Predstavljeni su izlošci koji pripadaju ranom kršćanstvu, Istočnim Gotima, Bizantu i Hrvatima ranoga i kasnoga srednjeg vijeka u vremenskom rasponu od konca 4. i početka 5. pa do druge polovice 15. st. Ukupno je izloženo 58 predmeta.

 

18:00 – 01:00 PREZENTACIJE

Ispis 3D modela kipa cara Augusta

Zlatan Novak (Vektra d.o.o. Varaždin), Roberto Vdović (Udruga FabLab), Jakov Vučić (Arheološki muzej Zadar)

Ispis predmeta na stolnim 3D printerima danas postaje sve prisutniji i sve rašireniji. 3D ispis predstavlja suvremeni način materijalizacije 3D modela direktno iz računala. Radi se o aditivnoj tehnologiji u kojoj se sloj po sloj stvara 3D model te se iz virtualnog prostora računala pretvara u identičan predmet u materijalu, opipljiv i dostupan za pregledavanje.

O igrama i igračkama

Ivan Volarević (Drvotvorine – Metković)

Tko je izmislio igru? Razlikuju li se bitno antičke igračke od današnjih? Znamo li na osnovi literarnih izvora  i arheološke građe baš sve o načinu njihove izrade i materijalima koji su korišteni? A što je s društvenim igrama? Dio odgovora na ta i slična pitanja donosi nam jedna od disciplina arheologije, tzv. eksperimentalna arheologija. Konačan cilj upravo ove grane arheologije nije samo iznova propitivati neka ustaljena znanja, već na osnovi svih dostupnih podataka izraditi vjerne kopije u našem slučaju antičkih igrački.

 

19:00 i 23:00 PREZENTACIJA-PROJEKCIJA

August, film i …

Daniel Rafaelić (Udruga Kinofon Zagreb)

Oktavijan August nikad nije postao glavni filmski lik. Imao je tu nesreću da je najprije bio u sjeni flambojantnih filmskih Cezara, Marka Antonija i Kleopatri, a zatim ostao statist svoje supruge Livije. Ipak, uz svu spomenutu galeriju likova, celuloidni August postojano figurira posljednjih stotinjak godina. Različitim glumačkim manirizmima obojan, nije ostao stran ni televiziji koja mu se, kako se čini, najviše približila. Zašto je tome tako? I kakve veze sa svim tim ima Julia Roberts?

18:00 – 01:00 RADIONICE

Iz kamena

Frane Šunić (Arheološki muzej Zadar)

Neki od najljepših portreta u povijesti umjetnosti nastali su od kamena u rukama vještih majstora kipara. Dio tih portreta ostavilo je u nasljeđe svjetskoj baštini upravo vrijeme antike. Cilj naše radionice nije vjerno rekonstruirati rimsku radionicu pa čak ni do detalja približiti način izrade, već pokušati uhvatiti dašak vremena u kojem je nastao jedan od najljepših ženskih portreta danas – nijemi svjedok nekoć slavne prošlosti. Ali, u Dalmaciji, u kojoj se kamen oduvijek obrađivao s osobitim štovanjem, reći će Vam da tu priča tek počinje, da kamen treba znati slušati, gledati, da on ima dušu, da kamen diše…

Vitruvijeva knjiga o arhitekturi za malene

Ivan Volarević (Drvotvorine-Metković), Jelena Vekić Bašić (Arheološki muzej Zadar)

Ma baš su bili neobični ti rimski graditelji! Nije ni čudo što su građevine gradili 10-ak godina, kad su sve mjerili palcem, da baš palcem, dlanom, pa stopom čak i laktom, a u svemu tome im je pomagao stroj zvan kornjača. Da bi se dodvorili djevojkama gradili su stupove koji su oponašali njihove haljine, a ako bi se baš zaljubili onda bi cijeli stup izradili po liku djevojke. Ulice im se uvijek sijeku pravilno, pih, pa tako je najlakše, a sve veće građevine su pravokutne. Između njih malo šetnice sa zelenilom, ali ne da im ukrasi grad, već da debla iskoriste za ogrjev. I ono malo znanja o graditeljstvu, koje su zapisali u knjigama, premazali su uljem da ih više nitko ne može čitati. Ma nije ni čudo što je na kraju sve srušio potres!

Šetnja kroz antiku

Jelena Babić (OŠ Voštarnica-Zadar), Jelena Vekić Bašić (Arheološki muzej Zadar)

OŠ Voštarnica-Zadar je posebna odgojno-obrazovna ustanova u Zadarskoj županiji gdje se provodi osnovno školovanje učenika s većim teškoćama u razvoju. Školu pohađa 76 učenika, 36 iz Zadra i 40 iz različitih mjesta i općina Zadarske županije. Skupina učenika s UMR u dobi od 14-17 god., u suradnji s Arheološkim muzejom Zadar, provodi projekt Šetnja kroz antiku putem kojeg tijekom školske godine kroz različite obrazovne sadržaje uče o običajima i kulturi rimskog perioda zadarskog područja te ga uspoređuju s današnjim načinom života.

Ad notam

Sandra Gospić, Ines Rakvin, Tea Radović (Klasična gimnazija Ivana Pavla II. Zadar), Ana Fundak (Tempero poduke)

Zapadna civilizacija se razvila na temeljima antičke civilizacije, službeni jezici su bili upravo klasični, a njihove odjeke uočavamo i u današnje vrijeme. Klasični jezici i  klasična kultura se ne uče samo radi njih samih, već i kao pomagalo za druge predmete i znanstvene discipline, posebno društveno-humanističke (lingvistika, sociologija, psihologija, filozofija…), političke, pravne i prirodne znanosti, čime i dolaze do izražaja kao temelj i poveznica svega. Klasični jezici su uvelike pridonijeli razvoju suvremenih indoeuropskih jezika, a cjelokupna znanstvena terminologija je ili grčkog ili latinskog podrijetla.

 

• nagradne igre iznenađenja

• prigodna prodaja muzejskih publikacija i suvenira

                                                                 Dobrodošli u Arheološki muzej Zadar u 10. jubilarnoj Noći muzeja

Izvor

AMZD PRESS