[SLO] GMK – Izložba ‘Sveta Ciril in Metod – bizantinska misijonarja, apostola Slovanov, zavetnika Evrope’ | ‘Sveti Ćiril i Metod – bizantski misionari, apostoli Slavena, zaštitnici Europe’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

U Mestnoj hiši u Kranju, muzejskom prostoru koji djeluje u okviru Gorenjskega muzeja, postavljena je izložba ‘Sveta Ciril in Metod – bizantinska misijonarja, apostola Slovanov, zavetnika Evrope’ | ‘Sveti Ćiril i Metod – bizantski misonari, apostoli Slavena, zaštitnici Europe’.

Izložbu, realiziranu u suradnji Gorenjskega muzeja s Veleposlanstvom Republike Slovačke, otvorila je 11. 6. 2013. godine veleposlanica Slovačke republike u Ljubljani, nj. eksc. dr. Marianna Oravcová.

Slavenske kneževine na području Moravske i u Donjoj Panoniji su se u savezništvu s Bizantom i tokom djelovanja misionarske braće Ćirila-Konstantina i Metoda razvile u samostalne crkvene organizacije, neovise o franačkoj sazburškoj nadbiskupiji. Sveta braća su se na putu iz Moravske zaustavila na dvorcu kneza Kocelja u Donjoj Panoniji. Na knezovu su molbu pape Hadrijan II. i Ivan VIII. postavili Metoda za moravskog nadbiskupa i prilikom bogoslužja dozvolila upotrebu slavenskog jezika. Sveta braća su formirala glagoljicu i slavenski jezik postavili uz bok hebrejskom, grčkom i latinskom, do tada jedinim liturgijskim jezicima.

Najdragocjenija indirektna ostavština Ćirila i Metoda je nastanak prvog slavenskog književnog jezika, starocrkvenoslavenskog, koji se još danas upotrebljava prilikom slavenske pravoslavne liturgije.

S kasnijim djelovanjem učenika Ćirila i Metoda povezan je nastanak navažnijeg pisanog izvora za povijest Slavena ‘O pokrštavanju Bavaraca i Karantanaca’, koji je nastao kao odgovor Salzburga na misionarsko djelovanje svete braće.

Život iz vremena slavenskih kreževina i djelovanja Ćirila i Metoda u 9. st. bogato je arheološki dokumentirano. Oruđe, oružje, keramika i nakit su u Srednjoj Europi, sličnih oblika. Izrazite poveznice uočene su na primjeru oružja i vojničke opreme iz Mikulčica, Starog mista i slovenskih nalazišta Gradišče nad Bašljem, Ajdna nad Potoki, Ptujem itd. Najviše regionalnih posebnosti nosi nakit. Naušnice, prsteni, narukvice i druge vrste nakita 9. st. izrađeni su po modi Bizanta te su materijalni svjedoci političkih i duhovnih poveznica između slavenskih kneževina i kraljevskog dvora. Posebno treba istaknuti nakit iz groba otkrivenog na Ptujskem gradu, kojeg je dr. Paola Korošec pokušala povezati s djelovanjem Metoda na dvoru kneza Pribine.

Bizantski utjecaji opažaju se također i na nakitu iz 10. st. Najočitiji su na istoku današnje Slovenije, u 11. st. rasprostiru se sve do Kranja i Bleda. Na naušnicama i kopčama tog vremena prepoznaju se biblijski i kršćanski motivi, poput križa, Božjeg jaganjca, drveta života i dr. Može se pretpostaviti da je kršćanstvo u pokrajinama istočne Slovenije dijelom također naslijeđe djelovanja svete braće.

>Originalni tekst.

Prijevod: VJB.

 

Izložba obuhvaća plakate s biografijom i opisima povijesnog djelovanja Ćirila i Metoda na području današnje Slovačke s najvažnijim datumima, brojnim fotografijama arheoloških artefakata iz razdoblja 9. st., kartama lokaliteta, podacima o Velikomoravskim crkvama i središtima vlasti na području Slovačke, kultu Ćirila i Metoda te suvremenoj Slovačkoj državi. Izloženi su originali i replike arheoloških artefakata iz razdoblja 9. st. s područja Slovenije.

Plakate preuzmite >ovdje.

Zahvaljujem muzejskoj savjetnici ddr. Vereni Vidrih Perko na razgledu izložbe i vodstvu.

 

U Ljubljani, 17 6 2013

Vendi Jukić Buča