Izložbom Fragmenti prošlosti carske Palače u Splitu javnost će više saznati o skulpturalnim i dekorativnim dijelovima arhitekture carske rezidencije Dioklecijana. Naime, svaka građevina unutar Palače imala je različito klesanu dekoraciju koja je bila u skladu s njezinom funkcijom. Tako je tetrarhijski likovni program krasio građevine i ulaze javnoga karaktera, religijskim dekorativnim repertoarom obuhvaćeni su hramovi dok Mauzolej obiluje sepulkralnom ikonografskom dekoracijom.

Brojni skulpturalni i dekorativni dijelovi arhitekture nestali su zbog postupne preobrazbe carske rezidencije u kasnoantički kristijanizirani grad. Tijekom višestoljetnoga života unutar Palače njezini stanovnici uklanjali su s izvornoga mjesta stupove, kapitele, klesane kamene blokove i ostali građevinski i dekorativni materijal te ih iskoristili za gradnju privatnih i javnih objekata.

U dvoranama Podrumā deponirani su fragmenti arhitektonskih i dekorativnih elemenata Palače koji potječu s arheoloških istraživanja i konzervatorskih radova provedenih od druge polovice 20. stoljeća na raznim lokalitetima unutar i izvan njezinih obodnih zidina kao i podrumskoga dijela prostorija.

 

Vedrana 1

Izložba je smještena unutar pet pravokutnih dvorana (cubiculae) na istočnom dijelu Podruma Dioklecijanove palače. U prvoj prostoriji izloženi su ulomci ploča kasetiranog stropa i ulomci ukrasnog vijenca  periptera Mauzoleja. Tri fragmenta ukrasnoga vijenca trijema Mauzoleja s figuralnim i vegetabilnim ukrasnim motivima na konzolama te četiri ulomka kasetiranog stropa trijema s figuralnim motivima teatarskih maski. Dekorativni motivi vanjskoga trijema s prevladavajućom sepulkralnom tematikom i simbolikom potvrđuju funkciju zidane monumentalne oktogonalne građevine kao mjesta vječnoga Dioklecijanova počivališta. Posjetitelji mogu pobliže vidjeti arhitektonske i dekorativne elemente vanjskog trijema Mauzoleja na videu koji se projicira na antičkom zidu prve dvorane. U slijedećoj podrumskoj prostoriji prezentirano je pet antičkih kapitela i ulomci kamenih obloga koji su izvorno  ukrašavali interijere careva stana, veći komad porfira kao mogući ostatak poklopca Dioklecijanovog sarkofaga te ulomak zidne mramorne oplate Vestibula. Mramorne, porfirne i granitne obloge postavljene su unutar vitrine s legendama koje objašnjavaju vrstu kamena i njihovo porijeklo dok ih sa strana prate antički kapiteli većinom dopremljenih iz maloazijskih radionica. U trećoj prostoriji prezentirani su arhitektonski elementi objekata careva stana koji su pronađeni arheološkim istraživanjima 90-ih godina 20. stoljeća. Radi se o ulomcima korniža Bügelkymationom i  zupčastim ukrasom (denticuli) te ulomci ukrasnog vijenca koji je izvorno krasio portal središnje dvorane. Središnja monumentalna dvorana identificirana je kao dio ceremonijalnoga prolaza kojim je počasna careva garda vodila uzvanike prema prijamnom sklopu u jugozapadnom dijelu Palače. Do ulomaka je postavljen prikaz sačuvanog okvira vrata središnje dvorane. Sva navedena kamena građa prezentirana je na podu prekrivenim šljunkom koji daje tzv. arheološku kulisu. U slijedećoj prostoriji postavljena su četiri fragmentirane sfinge, pronađene arheološkim istraživanjima podruma. Sfinge u Palači su najvjerojatnije, kao u Egiptu, imale ulogu čuvarica posljednjega počivališta vladara. U Palaču su dopremljene zajedno s ostalim arhitektonskim i dekorativnim elementima uzetim s različitih hramova i faraonskih grobnica u Egiptu. Egipatske sfinge i granitni stupovi bili su sastavni dio političkog programa veličanja kulta carske osobe. U zadnjoj izložbenoj prostoriji izloženi su mramorni i granitni stupovi te ulomci atičko-jonskih baza i pijedestali. Trupovi slobodnih stupova, za razliku od njihovih baza i kapitela, izrađeni su isključivo od mramora, granita i porfira- maloazijske i egipatske provenijencije. O svemu sve može i pročitati na informativnim panoima smještenih u hodniku ispred svake izložbene dvorane (cubiculae).

Izložbom Fragmenti prošlosti carske Palače u Splitu prvi put će, nakon nekoliko desetljeća, iz tamnih podrumskih prostorija izići na svjetlo dana i ispričati segment o antičkim arhitektonskim i dekorativnim ulomcima koji su reutilizirani ili odbačeni zbog postupne preobrazbe carske rezidencije u grad Split.

_________

Organizator izložbe je Muzej grada Splita i ravnateljica Branka Brekalo.

Autorica izložbe je kustosica Vedrana Supan.

Zahvaljujemo  Jasenki Leskur, novinarki Slobodne Dalmacije, Mladenu Vukoviću, novinaru Radio Splita, Žaklini Jurić, novinarki HINE i Siniši Vickovu novinaru Radio Brača na dolasku i objavama.

U ovo blagdansko vrijeme od 22. prosinca 2020. do 5. siječnja 2021. Muzej grada Splita posjetiteljima daruje besplatan ulaz na izložbu i u Podrume Dioklecijanove palače. Izložbu možete razgledati od ponedjeljka do nedjelje od 10-14 sati. Blagdanima ne radimo.

Posjet će biti organiziran u skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i HZJZ.

Pripremili smo i video s izložbe.


Izložba Fragmenti prošlosti carske Palače u Splitu u Podrumima Dioklecijanove palače 22. prosinca 2020. godine u 11 sati

Pozivamo vas na snimanje izložbe bez protokola otvorenja, u skladu s epidemiološkim mjerama. Za izjave bit će vam dostupna autorica izložbe, kustosica MGS-a Vedrana Supan, autorica likovnog postava, restauratorica MGS-a Helena Tresić Pavičić i ravnateljica MGS-a Branka Brekalo. Kako bi mogli uzeti izjave i snimiti izložbu molimo svoj dolazak dana 22. 12. 2020. g. u 11 sati potvrdite do ponedjeljka na e-mail: muzej.grada.splita@mgst.net.

___________
O izložbi

Iznimna vrijednost Palače podno Marjana očituje se u visokom stupnju sačuvanosti izvorne antičke arhitekture koja za istraživače predstavlja jedan od najbogatijih izvora za proučavanje građevinskih tehnika zidanja kao i dekorativnoga repertoara tetrarhijskoga razdoblja.

Brojni skulpturalni i dekorativni dijelovi arhitekture nestali su zbog postupne preobrazbe carske rezidencije u kasnoantički kristijanizirani grad. U razdoblju vladavine cara Dioklecijana kršćanstvo je, zbog rapidnoga širenja na području Rimskoga Carstva, postalo prijetnja poganstvu na kojem je počivala tetrarhijska politika.

Tijekom višestoljetnoga života unutar Palače njezini stanovnici uklanjali su s izvornoga mjesta stupove, kapitele, klesane kamene blokove i ostali građevinski i dekorativni materijal te ih iskoristili za gradnju privatnih i javnih objekata. Svaka građevina unutar Palače imala je različito klesanu dekoraciju koja je bila u skladu s njezinom funkcijom. Tako je tetrarhijski likovni program krasio građevine i ulaze javnoga karaktera, religijskim dekorativnim repertoarom obuhvaćeni su hramovi dok Mauzolej obiluje sepulkralnom ikonografskom dekoracijom.

U dvoranama Podruma deponirani su fragmenti arhitektonskih i dekorativnih elemenata Palače koji potječu s arheoloških istraživanja i konzervatorskih radova provedenih od druge polovice 20. stoljeća na raznim lokalitetima unutar i izvan njezinih obodnih zidina kao i podrumskoga dijela prostorija.

___

Organizator izložbe je Muzej grada Splita i ravnateljica Branka Brekalo. Autorica izložbe je kustosica Vedrana Supan.

U ovo blagdansko vrijeme u razdoblju od 23. prosinca 2020. do 10. siječnja 2021. godine Muzej grada Splita svojim posjetiteljima daruje besplatan ulaz na izložbu i u Podrume Dioklecijanove palače. lzložba se može razgledati u radno vrijeme.

Posjet će biti organiziran u skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i HZJZ.

I dalje pratite naše objave na webu i društvenim mrežama…

01

Info:
MGST PRESS