Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2013.
HRZ
Urednik: Josip Višnjić, mag. arh.
Tekstovi: Josip Višnjić, Tihomir Percan, Ivica Pleština, Lea Čataj, Andrej Janeš, Martina Ćurković, Antonija Jozić
Recenzenti: dr. sc. Snježana Karavanić, IARH, Zagreb, dr. sc. Tatjana Tkalčec, IARH, Zagreb, dr. sc. Jacqueline Balen, AMZ
Prijevod na engleski: Neven Ferenčić
3D mikroskeniranje: Vektra d.o.o., Varaždin
Crteži tabli: digitalna obrada i crteži skeniranih nalaza – Josip Višnjić, tehnički crteži nalaza – Katarina Jerbić Percan
Fotografije arheološkog materijala: Robert Mosković, Martina Ćurković, Antonija Jozić
Terenske fotografije: Josip Višnjić, Tihomir Percan, Ivica Pleština, Andrej Janeš
Geodetske izmjere i izrada tlocrta: Tihomir Percan, Andrej Janeš, Josip Višnjić, Ivica Pleština
Restauriranje i konzerviranje nalaza: Martina Ćurković, Antonija Jozić
Obrada životinjskih osteoloških ostataka: dr. sc. Tajana Trbojević Vukičević, Laboratorij za arheozoologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Obrada ljudskih osteoloških ostataka: dr. sc. Mario Šlaus, dr. sc. Mario Novak, Vlasta Vyroubal, Željka Bedić, Jozo Perić Peručić, Odjel za arheologiju, HAZU
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 270

ISBN 978-953-7389-14-7

Galerija fotografija [foto: VJB]

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini. Foto: VJB.

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini. Foto: VJB.

Monografija ‘Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini – Zaštitna istraživanja na magistralnom plinovodu Slobodnica – Donji Miholjac’ publikacija je kojom se znanstvenoj i široj javnosti prezentiraju nalazi i rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih prilikom izgradnje magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac.

Gradnja velikih infrastrukturnih objekata, pa tako i plinovoda, zaslužna je za veliki broj odrađenih zaštitnih arheoloških istraživanja diljem Hrvatske u posljednjih desetak godina. Ovakvi postupci, koji podrazumijevaju ‘simbiozu’ građevinskih i istraživačkih arheoloških radova, propisani su Zakonom o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara Republike Hrvatske, a njihovo izvršavanje predstavlja preduvjet dobivanju uporabnih dozvola za novoizgrađene objekte. Iznimku nije predstavljala ni gradnja magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac.

Iz Uvoda, Josip Višnjić

Djelatnici Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda terenski su dio arheoloških istraživanja proveli u razdoblju od rujna do prosinca 2009. godine. Voditelj istraživanja bio je Josip Višnjić, zamjenik voditelja Tihomir Percan, a u arheološkim istraživanjima sudjelovali su arheolozi Andrej Janeš, Ivica Pleština, Tomislav Pušić te studentice arheologije Mirna Crnković i Hana Ivezić.

Ukupno je istraženo preko 9000 dužinska metra, a širina iskopa iznosila je 5 metara. Trasu plinovoda označavao je ured ovlaštenog inženjera geodezije, nakon čega se strojem uklanjao površinski sloj preorane zemlje. U nadzoru su bili arheolozi kako bi određivali dubinu iskopa te pomoćni radnici koji su čistili iskop radi boljeg uočavanja arheoloških struktura. Druga radna ekipa bila je zadužena za iskopavanje uočenih i označenih arheoloških struktura.

Istraženo je ukupno 12 potencijalnih arheoloških lokaliteta, a nalazi su prisutni na njih devet; na pet su pronađeni značajni nalazi, dok su na preostala četiri pronađeni pojedinačni ili malobrojni nalazi.

Najstariji artefakti potječu iz razoblja neolitika, vremena sopotske kulture, s nalazišta Golinci – Selište, nalazi iz kasnog brončanog doba prisutni su na nalazištima Golinci – Ograd, Rakitovica – Kraka i Donji Miholjac – Prinčevac, a nalazi iz razdoblja ranog novog vijeka pronađeni su na nalazištu Donji Miholjevac – Farkaševci. Sva nalazišta naseobinskog su karaktera. Nakon terenskih arheoloških radova nalazi su dopremljeni u radionicu Odjela za kopnenu arheologiju HRZ gdje su pregledani i sortirani. Rekonstrukcija posuda kod ulomaka koji su to omogućavali, izrađena je u Odjelu za restauraciju arheoloških nalaza HRZ u Zadru.

Nalazi su (iznimni keramički, metalni, koštani i kameni) nacrtani i kataloški obrađeni. Prilikom dokumentiranja keramičkih nalaza korištena je suvremena tehnologija skeniranja pomoću 3D mikroskenera. Iako se navode općenite prednosti ovog načina prezentiranja arheoloških artefakata, objektivno gledajući artefakti djeluju plastično, detalji nisu istaknuti, rubovi su neravni (korištena je niska rezolucija) naglasak je stavljen na osjenčanost, a boja je siva te ne pridonosi realnoj prezentaciji artefakata. Također, nisu precizno uklopljeni u cjelinu s pridodanim crtežima, koji su također skenirani u niskoj rezoluciji pa se povećanjem stvaraju mrlje na rubovima. 3D skeniranje artefakata svakako je vrijedan doprinos njihovoj dokumentaciji i analizi, a moglo bi pridonijeti i izraženijoj prezentaciji, ali u nekom sofisticiranijem vidu od printanja slike na papir. Metalni, koštani i litički materijal crtan je tradicionalnim tehnikama.

U okviru istraživanja i prezentacije ovih lokaliteta obrađene su terenske geodetske snimke, analizirani koštani ljudski i životinjski ostaci te uzorci ugljena.

Nakon Uvoda, Publikacija je podijeljen na poglavlja prema lokalitetima, različitih autora.

Popis poglavlja:

  1. Donji Miholjac – Prinčevac
  2. Donji Miholjac – Farkaševci
  3. Rakitovica – Kraka
  4. Golinci – Ograd
  5. Golinci – Selište
  6. Ostala nalazišta na trasi plinovoda
  7. Konzerviranje i restauriranje keramičkih arheoloških nalaa s lokaliteta na trasi magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac
  8. Konzervatorsko-restauratorski zahvati na metalnim nalazima s lokaliteta Slobodnica – Donji Miholjac

Publikacija sadrži veliki broj slikovnih priloga – fotografija, karata, crteža i tabli.

Na kraju Publikacije nalazi se Popis literature.

Zahvaljujem Hrvatskom restauratorskom zavodu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Split, 6. 3. 2017.

294 Total Views 1 Views Today