Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2009.
HRZ
Urednik: mr. Lea Čataj
Tekstovi: Služba za arheološku baštinu, HRZ: mr. Lea Čataj, Ivana Hirschler, Andrej Janeš, Marijana Krmpotić, Maša Vuković Buriš
Laboratorij za arheozoologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: dr. sc. Tajana Trbojević Vukičević
Arheološki muzej Istre, Pula: Darko Komšo
Recenzenti: mr. sc. Jacqueline Balen, AMZ, doc. dr. sc. Jasna Šimić, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Osijek, dr. sc. Tajana Sekelj-Ivančan, Institut za arheologiju, Zagreb
Prijevod na engleski: Ana Majurić
Crteži: keramika i metal –  Marijana Krmpotić, litika – Darko Komšo
Terenske fotografije: Lea Čataj, Ivana Hirschler, Igor Humjan, Marijana Krmpotić, Vinko Madiraca, Sara Popović, Slavica Postonjski, Petar Protić, Hrvoje Tkalac, Dora Vukčević
Fotografije arheološkog materijala: Jurica Škudar, Foto-laboratorij, Informacijsko-dokumentacijski laboratorij HRZ
Mirkofotografije arheološkog materijala: Darko Komšo, AMI, Pula (Analiza kamenih izrađevina, slika 1), Marijana Fabečić, Prirodoslovni laboratorij, KRZ (Retz-Gajary kultura, slike 37 i 38)
Mozaik fotografija (str. 286): Maša Vuković Biruš
Digitalna obrada fotografija i tabli: Dora Vukčević
Geodetske izmjere i izrada tlocrta: Lea Čataj
Nacrti profila: Ivana Hirschler, Marijana Krmpotić, Sara Popović, Slavica Postonjski
Restauriranje i konzerviranje nalaza: Matija Krklec, Maša Vuković Biruš
Obrada ljudskih osteoloških ostataka: dr. sc. Mario Šlaus, Odjel za arheologiju, HAZU
Laboratorijska XRF analiza: Domagoj Mudronja, Prirodoslovni laboratorij HRZ
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 295

ISBN 978-953-7389-07-9

Galerija fotografija [foto: VJB]

Monografija – Josipovac Punitovački - Veliko polje I. Foto: VJB.

Monografija – Josipovac Punitovački – Veliko polje I. Foto: VJB.

Monografija ‘Josipovac Punitovački – Veliko polje I – eneolitičko, brončanodobno i srednjovjekovno naselje’ publikacija je kojom se znanstvenoj i široj javnosti prezentiraju nalazi i rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih prilikom izgradnje koridora autoceste C5, na dionici Đakovo-Osijek.

Magistralni pravci autocesta, plinovoda ili plovnog kanala na području Slavonije sa Srijemom i Baranjom, neposredno su povezani s arheologijom, odnosno s arheološkim rekognosciranjem tih pravaca, praćenjem građevinskih radova i arheološkim istraživanjem lokaliteta zatečenih izgradnjom. Gledajući arheološki te pravce rastvaranja površinskih slojeva zemlje, možemo sagledati kao sonde golemih razmjera, koje će obogatiti arheološku kartu regije. Pri tome će pokretni nalazi nakon konzervatorsko-restauratorskih postupaka, zauzeti svoje mjesto u muzejskim zbirkama ili depoima, dok će građevne arheološke strukture, koje se nađu na pravcu buduće autoceste, najvjerojatnije ostati tek dokumentirane.

Iz Predgovora, Ferdinand Meder, prof., ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda

Istraživanja, započeta 2007. godine, provedena su u organizaciji Odjela za kompnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u suradnji s Hrvatskim autocestama. Voditeljica arheoloških istraživanja bila je Lea Čataj, a zamjenica Ivana Hirschler, arheologinje zaposlenice Zavoda. Više arheologa i studenata arheologije sudjelovalo je u istraživanju površine od oko 40.000 m2 s petstotinjak pronađenih objekata.

U Publikaciji su prezentirani arheološki i konzervatorsko-restauratorski rezultati dosadašnjih radova na istraživanju i nalazima lokaliteta Josipovac Punitovački – Veliko polje I.

Prvi stanovnici ovog područja doselili su u vrijeme eneoltika, a na temelju nalaza određena je njihova pripadnost Retz-Gajary i badenskoj kulturi. Provedene radiokarbonske analize datiraju uzorke u četvrto tisućljeće pr. n. e. Nalazi iz brončanog doba pripadaju vinkovačkoj kulturi 2. polovice 3. tisućljeća pr. n. e. i grupi Belegiš 15. st. pr. n. e. Nalazi srednjovjekovnog naselja datirani su u razdoblje od 11. do 13. st.

Pronađeni su ostaci naseobina i jedan paljevinski grob te veliki broj keramičkih i kamenih artefakata. Keramičke posude određene su prema tehnološkim, oblikovnim i dekorativnim karakteristikama, koje se znanstvenim metodama sustavno obrađuju te konzerviraju i restauraju. Obnavljanjem je proizvedeno 28 različitih keramičkih predmeta, a provedena su i dva arheološka eksperimenta; provjeren je način dobivanja vrpčastih ukrasa na keramičkim posudama starije faze grupe Belegiš, te način izrade i primjena eneolitičke pintadere – pečata s lokaliteta Josipovac.

Litičke nalaze analizirao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo. Tajana Trbojević Vukičević s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu anazirala je životinjske kosti.

Nakon Predgovora i Uvoda Publikacija je podijeljena na tematska poglavlja različitih autora.

Popis poglavlja:

  1. Uvod (L. Čatej, I. Hirschler)
  2. Geografski okvir (I. Hirschler)
  3. Arheološka slika prostora (I. Hirschler)
  4. Metodologija i tijek istraživanja (I. Hirschler)
  5. Retz-Gajary kultura (L. Čataj)
  6. Badenska kultura (L. Čataj)
  7. Vinkovačka kultura (I. Hirschler)
  8. Grupa Belegiš (M. Krmpotić)
  9. Srednji vijek (A. Janeš)
  10. Konzerviranje i restauriranje keramičkih nalaza (M. Vuković Biruš)
  11. Arheološki eksperiment: Čemu su služile pintadere iz Josipovca? (M. Vuković Biruš)
  12. Arheološki eksperiment: Vrpčasti ukrasi na ulomcima starije faze grupe Belegiš s lokaliteta Josipovac Punitovački – Veliko polje I (M. Krmpotić, M. Vuković Biruš)
  13. Analiza kamenih izrađevina (D. Komšo)
  14. Govedo – osnova stočarstva na lokalitetu Josipovac Punitovački – Veliko polje I (T. Trbojević Vukičević)
  15. Pogovor (L. Čataj, I. Hirschler, A. Janeš, M. Krmpotić, M. Vuković Biruš)

Publikacija, velikih dimenzija i tvrdo ukoričena, sadrži veliki broj slikovnih priloga – fotografija, karata, crteža i tabli.

Na kraju Publikacije nalazi se Karta nalazišta i Popis literature.

Zahvaljujem Hrvatskom restauratorskom zavodu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Split, 6. 3. 2017.

149 Total Views 2 Views Today