Starohrvatska prosvjeta hrvatski je znanstveni časopis isključivo nacionalne tematike osnovan 1895. godine.
Kontinuirano izlazi do danas.
Brojevi iz razdoblja od 1895. – 1900. godine digitalizirani su i dostupni na ->linku.
Predstavljamo sadržaj sveska 38/2011, serije III.
Zahvaljujemo Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika na ustupljenom primjerku.
str. 7 – 57
Anita RAPAN PAPEŠA
Sahranjivanje unutar granica antičkih Cibala
Zaštitna istraživanja u Vinkovcima, ponajprije na prostoru antičkih Cibala, iznjedrila su niz nalaza koji su bili u suprotnosti sa svim spoznajama o antičkom kulturnom naslijeđu. Riječ je o grobovima ukopanim unutar užega gradskog areala. U razdoblju od 1954. do 2007. godine na tom prostoru istražen je ukupno 51 grob na 13 lokacija. Nalazi su pronađeni u 18 grobova. Analizom mjesta i načina ukopa te grobnih priloga pokušat će se potvrditi gepidskti karakter sahranjivanja na užem prostoru antičkih Cibala.
str. 59 – 81
Tonči BURIĆ
Perunovo brdo (monte Borun) – prilog poznavanju poganske slavenske toponmije u Kaštelima
Autor obrađuje primjere očuvanoga toponimijskog naslijeđa iz ranog srednjeg vijeka na prostoru Kaštela koji su nastali u predkršćanskoj fazi, neposredno po doseobi Hrvata na istočnu obalu Jadrana u 7. i 8. st. Među njima ističe se sedam toponima slavenskog poganskog sakralnog izričaja na teritoriju sela Ostroga, koji, sagledani kroz prostorni razmještaj, dočaravaju mitološku predodžbu o kozmičkom sukobu slavenskih božanstava, Peruna i Volosa, koja je već temeljito razrađena na općoj razini u hrvatskoj znanstvenoj literaturi (filološkoj i etnološkoj). Ovdje je ona aplicirana na konkretni primjer starohrvatskog naselja Ostrog u današnjem Kaštel Lukšiću, nekada u sklopu Kliške županije. Ostroški toponimi analogni su već dobro poznatim sklopovima u Poljicama kod Splita i Mošćenicama u Istri. Perun je zastupljen u nazivu brda Borun (monte Borun), a Volosa krije potok Majurina (od major = blavor). Tu je još i obvezna Dubrava – sveti gaj, te znakoviti toponimi Bovan i Balavan (bolvan = poganski idol, kumir), Tribižine (treba = žrtva bogovima), te Baba pećina, također mitološkog sadržaja. Time je oslikan mitološki koncept sakralnog imenovanja prostora, imanentan arhajskim indoeuropskim zajednicama, pa tako i onima slavenskim, koji se skladno nadopunjuje s ‘poganskim horizontom’ starohrvatskih grobalja na prostoru ranosrednjovjekovne Hrvatske, a koji je u svojoj završnoj fazi otkriven i u Kaštelima.
str. 83 – 109
Goran BILOGRIVIĆ
O mačevima posebnog tipa u Hrvatskoj
U domaćoj i stranoj literaturi već se dugo raspravlja o mačevima Petersenovog posebnog tipa 1 iz Hrvatske – dva mača iz Podravine i tri iz Dalmacije. Konsenzus oko njihove tipološke pripadnosti ne postoji pa su tako pripisivani ili isključivo tome tipu, ili određenim prijelaznim tipovima, ili pak novim tipološkim podskupinama. U ovome se radu iznose dosadašnje spoznaje o posebnome tipu 1 i razmišlja o navedenim mačevima iz Hrvatske. Na temelju njihovog pobližeg proučavanja predlaže se drugačije tipološko određenje, prema tipologiji A. Geibiga. Na kraju se dodatno razmatraju ostruge iz Morpolače te u tom svjetlu i datacija mačeva.
str. 111 – 145
Ante JURČEVIĆ
Nalazi ranokarolinškog oružja i konjaničke opreme u doba formiranja Krvatske Kneževine
Analizirajući motive na karolinškim nalazima (ponajprije na ostrugama) autor pretpostavlja da su sve ostruge karolinškog tipa iste radionice. Također razmatra u kakvom su međusobnom odnosu lokaliteti na kojima su pronađeni s antičkim cestovnim pravcima. Razmatra i stratigrafske odnose među nalazima.
str. 149 – 184
Ivan BASIĆ, Miljenko JURKOVIĆ
Prilog opusu Splitske klesarske radionice kasnog VIII. stoljeća
U prilogu se odavno poznatim djelima Splitske klesarske radionice definiranim ponavljajućim motivom ukriženih ljiljana pridružuju nove skulpture, sve iz splitskog episkopalnog kompleksa. Taj prošireni opus s posve novim kompozicijama i motivima omogućio je pridruživanje radionici i glasovitoga sućuračkog luka. Taj se korpus smješta u politički i crkveni kompleks širega jadranskog prostora i datira u doba nadbiskupa Ivana, predstavnika političke i crkvene elite karolinških vlastodržaca.
str. 187 – 213
Ivan MUŽIĆ
Svetojurjevska problematika u Hrvata i sveti Juraj na reljefu crkve u Žrnovnici
U raspravi se obrazlaže da je na reljefu crkve u Žrnovici prikazan kršćanski svetac Juraj koji ubija sotonsku zvijer i kako ni najmanja pojedinost ne upućuje na to da je na reljefu prikazan Perun. Autor posebno zaključuje da zamišljanje nekih jezikoslovaca o postojanju ‘božnskog boja’ Peruna s Velesom stvarno prerasta u mitotvorstvo.
str. 215 – 230
Tomislav ŠEPAROVIĆ
Skupni nalaz novca četrnaestog stoljeća s Bribirske glavice
U radu su kataloški obrađeni novci četrnaestog stoljeća iz skupnog nalaza otkrivenog godine 1961. na Bribirskoj glavici kod crkve sv. Marije na Dolu. Nalaz se sastoji od 68 primjeraka srebrnog novca. Od toga, 63 primjerka su venecijanski kovovi, jedan je novac grada Ankone, dok su četiri primjerka slavonski banovci. Na osnovi najmlađeg novca nalaz se datira vremenskim okvirom 1345. – 1347. godine, kada u borbi za prevlast nad gradom Zadrom i posjedima u njegovu zaleđu dolazi do sukoba dviju velikih sila, Venecije i Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva.
str. 231 – 244
Iva PAPIĆ
Romanička crkva Rođenja Presvete Bogorodici u Koprivni
U članku je prikazana graditeljska slojevitost izvorno romaničke, a naknadno barokizirane crkve Rođenja Presvete Bogorodice u selu Koprivna, nedaleko od Osijeka. Analizirani su netom otkriveni elementi romaničke arhitekture: ponajprije arhitektonski tip i izgled romaničke crkve, zatim južni portal, fresco ciklusi u svetištu i brodu crkve te tzv. gospodska ili zapadna empora na zapadnom zidu broad crkve. Crkva je datirana u vrijeme oko godine 1300. te stilski svrstana u razdoblje kasne romanike. Utvrđeno je da crkva pripada najraširenijem tipu romaničke arhitekture – koji karakterizira gotovo kvadratni brod te uže i niže svetište – raširenom na srednjoeuropskom području. Osobitost crkve u Koprivni je zapadna ili ‘gospodska’ empora te do danas sačuvano njezino stubište unutar sjevernog zida broad crkve.
str. 245 – 281
Vinicije B. LUPIS
Srednjovjekovna raspela iz Stona i okolice
Autor u svom radu obrađuje skupinu kovinskih ophodnih raspela i jedan križ – pacifikal iz Stona, Malog Stona i Dube Stonske, koji potječu iz XIX. i XV. stoljeća. Na osnovi povijesnih izvora i komparativnog materijala problematizira odnos dubrovačkog zlatarstva XIV. i XV. stoljeća i onodobne Europe. Ophodno raspelo iz crkve sv. Ane u Malom Stonu pripada iznimno zanimljivoj skupini raspela dubrovačkog kraja i povezuje se s paralelnim primjerima u Hrvatskoj i Italiji i oltarnom palom iz Caorlea u Italiji. U Malom se Stonu u župnoj crkvi sv. Antuna Opata čuva ophodno raspelo iz sredine XIV. st., koje najbližu likovnu paralelu ima u mjestu Basseglia. Iz crkve sv. Nikole u Dubi Stonskoj potječe ophodno raspelo koje se povezuje sa skupinom raspela na hrvatskoj obali i s dvije regionalne skupine u Italiji (lombardskom i venetsko-furlanskom), i datira se u kraj XIV. stoljeća. Dva ophodna raspela koja se čuvaju u Župnom uredu u Stonu, a pripadali su po svemu sudeći stonskoj prvostolnici sv. Vlaha, iznimno su vrijedna ostvarenja dubrovačkih zlatara XIV. i XV. stoljeća. Mali pacifikal – raspelo iz bivše župne crkve Stonskog Polja – Gospe Luncijate, kvalitetan je primjer gotičkog zlatarstva u stilu internacionalne gotike. Stonska skupina raspela iznimno je zanimljiva, jer je najbrojnija skupina srednjovjekovnih raspela na hrvatskom jugu.
str. 283 – 295
Ivana PEŠKAN, Vesna PASCUTTINI-JURAGA
‘Vinica i Pranger’
Ovaj članak istražuje srednjovjekovne kulturne slojeve na području viničkoga kraja te obrađuje najznačajnije povijesne građevine i njihov kontinuitet u vremenu od najranije prošlosti do današnjih dana. Također je prikazan kontinuitet naseljavanja ovoga kraja te su opisani povijesni putovi. Osobita je pozornost pridana poznatom viničkom stupu srama – Prangeru, čije porijeklo i točna starost još nisu sa sigurnošću prihvaćeni.
str. 297 – 327
Branka MILOŠEVIĆ, Nikolina TOPIĆ
Keramičke lule s lokaliteta Kula Gornji ugao u Dubrovniku
U radu se obrađuju nalazi keramičkih lula pronađeni na lokalitetu Kula Gornji ugao u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Radi se o istočnim ili mediteranskim tipovima lula tj. austrijsko-mađarskom, turskom, talijanskom i zelovskom tipu. Zastupljene su raznovrsne radionice austrijsko-mađarskih i turskih lula, dok su talijanska i zelovska produkcija predstavljene jednim primjerom. Sve lule datiraju se od kraja 17. do početka 20. stoljeća, a svjedoče o popularnosti konzumacije duhana pomoću keramičkih lula.
str. 329 – 353
Željana BAŠIĆ, Ivana ANTERIĆ, Ela ŠKORIĆ, Katarina VILOVIĆ, Šimun ANĐELINOVIĆ
Pogled na Split u razdoblju od 16. do 19. stoljeća kroz prizmu antropoloških istraživanja
U članku su prikazani rezultati antropološke analize koštanog materijala pronađenog u sondi 9 dominikanskog samostana sv. Katarine u Splitu. Kako se radi o zajedničkoj grobnoj komori s većim brojem pokojnika, primijenjene su forenzično-antropološke metode s ciljem utvrđivanja minimalnog broja osoba. Također su prikazana antropološka obilježja populacije, demografska struktura, kvaliteta i uvjeti života kasnosrednjovjekovne/novovjekovne populacije. Rezultati su uspoređeni s rezultatima lokaliteta iz Hrvatske i svijeta.
str. 355
Uredništvo
Upute za predaju tekstova za časopis Starohrvatska prosvjeta
Naslovnica časopisa Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 38/2011.
