FFZG – 12th scientific conference Methodology and Archaeometry [PRESS]

The 12th scientific conference Methodology and Archaeometry which will take place on the 28th and 29th of November 2024 at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, Croatia.

The deadline for submitting abstracts for oral presentations and posters is the 1st of October, 2024.

Detailed information about the conference and abstract submission can be found on our website: https://metarh.ffzg.unizg.hr/

FFZG PRESS

AMZ – 14. Rimska noć u Naroni [PRESS]

Arheološki muzej Narona u suradnji s mještanima Vida i Turističkom zajednicom grada Metkovića organizira 14. Rimsku noć u Naroni.  Događaj zamišljen kao jednodnevni antički festival na kojem se nastoji dočarati duh Narone i život starih Rimljana, održat će se u petak, 26.7.2024. od 19:00 sati!  Svake godine nudimo nove sadržaje, vezane uz temu koja se te godine obrađuje.

Tema ovogodišnje Rimske noći je ples.

Tko je Rimljane upoznao s plesom? Koja je veza plesa i kazališta?  Zašto su plesači nosili maske i tko je bio fatalni Mnester? Dođite i saznajte!

Iz programa izdvajamo:

– dječje radionice i igraonice

– nastup

– pričaonicu mitova

– plesne radionice

– gladijatorske borbe

– Afroditin ples na štulama

.

.

…i još mnogo zanimljivih aktivnosti koje možete pročitati u ovogodišnjem rasporedu!

Veselimo se Vašem dolasku!

PROGRAM 

 

19:00 – 21:00 RADIONICE I IGRAONICE ZA DJECU

19:00 – 23:00 PREZENTACIJA ANTIČKIH ZANATA

20:00 – 23:00 PREZENTACIJA KLESANJA

19:30 PREDAVANJE IVANE OŽANIĆ ROGULJIĆ

19:30 – 20:00 PLESNA RADIONICA ZA DJECU

20:00  SVEČANO OTVORENJE

20:00 – 21:30 IZRADA RIMSKIH FRIZURA

20:05  NASTUP KUD METKOVIĆ

20:05 – 20:30 PLESNA RADIONICA ZA ODRASLE

20:15 – 20:30 MAD SUN RISES BY VODORIGE FIRESHOW

20:30 – 20:45 NATYA PROJECT FIRESHOW

20:45 – 21:15 AFRODITIN PLES NA ŠTULAMA

21:00 PRIČAONICA MITOVA (MARIJANA CURIĆ)

21:15 DEGUSTACIJA RIMSKE HRANE

21:15- 21:30 NATYA PROJECT FIRESHOW

21:30 – 22:00 AFRODITIN PLES NA ŠTULAMA

22:00 – 23:30  GLADIJATORSKE BORBE, EGZOTIČNI PLES, FIRESHOW

23:30 ZAVRŠNI POZDRAV

 

 

AMZ PRESS

AMI – Izložba ”Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu” [PRESS]

Na izložbi je predstavljeno 65 primjeraka rimskog zlatnog prstenja, a koje čini dio Zbirke rimskog srebrnog i zlatnog nakita iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu. Većina prstenja dospjela je u Muzej otkupom ili kao dar, s raznih antičkih lokaliteta (Siscia, Asseria,Viminacium, Sirmium, Burgenae i dr.) Najviše primjeraka potječe s područja nekadašnje rimske provincije Panonije, od kojih je gotovo polovica iz Siska.

Većinom se radi o slučajnim nalazima, a dospjeli su u Muzej zahvaljujući muzejskim povjerenicima. Dio nalaza pronađen je prilikom jaružanja korita rijeke Kupe, koje se provodilo u nekoliko navrata od 1900. do 1913. godine, a tek nekoliko primjeraka prstenja pronađeno je u arheološkim istraživanjima.

Oblici prstenja variraju od vrlo jednostavnih do onih bogato ukrašenih gemama, filigranom i granulacijom, a odražavaju tendencije u oblikovanju i postupne promjene u modi prisutne diljem Carstva u razdoblju od 1. do 4. stoljeća.

Prsten je Rimljanima bio više od običnog nakita, a osim svoje dekorativne namjene,

kao ukras na ruci, imao je simboličko i magijsko značenje. U antičkim izvorima spominje se pod različitim nazivima (condalium, ungulus), a najčešće kao anulus.

Ovisno o materijalu od kojeg je bio izrađen, prsten je imao i važnu ulogu u određivanju

statusa u vojnoj i civilnoj hijerarhiji. Pravo nošenja zlatnog prstena bilo je određeno i

posebnim zakonom (ius annuli aurei). Rimljani su najčešće nosili prsten na četvrtom prstu (prstenjaku), zatim na kažiprstu i naposljetku na malom prstu. Neki su oblici prstena bili iznimno veliki i masivni, sa širokim ramenima i teški za nošenje, pa postoji mišljenje da je ovakvo prstenje nošeno na palcu. Prstenje su nosili i muškarci i žene, a prikazivani su na antičkim statuama, freskama i nadgrobnim spomenicima.

Autorica izložbe je Nikolina Perok, a autorice postava Nikolina Perok i Dora Kušan Špalj. Za grafičko oblikovanje zadužen je Srećko Škrinjarić. Izložba Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba.

Povodom ove izložbe, njezin domaćin Arheološki muzej Istre priredio je prigodan suvenir – repliku zlatnog prstena sa stiliziranim prikazom ribe s kraja 1. stoljeća pronađenog na Marsovom polju u Puli. Replika je izrađena od pozlaćenog srebra, a od originala se razlikuje utoliko što je obruč prstena otvoren, tako da se može prilagoditi svakom prstu. Prstenje je u Rimu osim ukrasne imalo simbolično i magijsko značenje, a riba je u rimsko doba bila simbol obilja, mudrosti, plodnosti i vječnog života. Suvenir je proizvela pulska Zlatarna David, a moguće ga je kupiti u suvenirnici Arene.

 

image placeholder

 

AMI PRESS

AMZ – Monografija „OLEVM ET VINVUM ADRIATICVM – Production of Olive Oil and Wine in Roman Histria and Dalmatia” [PRESS]

U nakladništvu Arheološkog muzeja u Zagrebu izašla je monografija OLEVM ET VINVUM ADRIATICVM – Production of Olive Oil and Wine in Roman Histria and Dalmatia autorice dr. sc. Jane Kopáčkove, stručne suradnice Antičkog odjela AMZ-a. Knjiga je djelomično temeljena na doktorskoj disertaciji autorice „Social and Economical Situation of Countryside in the Roman Province of Dalmatia and in the Histria in the 1st century BC – 5th century AD“, obranjenoj 2021. godine na Institutu za klasičnu arheologiju Filozofskog fakulteta Karlova sveučilišta u Pragu.

Knjiga predstavlja rezultate dugogodišnjih znanstvenih istraživanja o maslinovom ulju i vinu u rimskom svijetu te odgovara na pitanja kada i kojim putevima su maslina i vinova loza došle na istočnu Jadransku obalu, kako su se uzgajale i koje su metode Rimljani koristili u proizvodnji maslinovog ulja i vina, dvije glavne namirnice antičke prehrane. Znanstvenici su prije smatrali da je proizvodnja vina i maslinovog ulja na istočnom Jadranu bila rijetko zastupljena, iako su klimatski uvjeti zapravo savršeni – topla mediteranska klima, puno sunca i obilje južnih padina u priobalnom dijelu. Rezultati novih istraživanja pokazali su upravo suprotno – proizvodnja vina i maslinovog ulja u rimsko doba u Histriji i Dalmaciji bila je široko raširena i na ekonomskoj karti rimskog svijeta zauzimala čvrstu poziciju.

Iako je knjiga prvenstvo namijenjena znanstvenoj publici, može biti korisna i pojedincima zainteresiranima za lokalnu povijest, proizvodnju maslinovog ulja i vina ili svakodnevni život drevnih civilizacija Mediterana.

AMZ PRESS

 

AMI – Otvorenje izložbe „S pogledom na more: Rimska vila u Valbandonu“ u Svetim srcima [PRESS]

Arheološki muzej Istre poziva vas na otvorenje izložbe “S pogledom na more: Rimska vila u Valbandonu” autorica Aleksandre Mahić Sinovčić i Ide Koncani Uhač, u petak, 21. lipnja 2024. u 12 sati, u Muzejsko-galerijskom prostoru Svetih srca u Puli. Izložba će trajati do 10. studenog 2024.

Izložba prikazuje izuzetne nalaze otkrivene tijekom zaštitnog arheološkog nadzora 2022. godine na sjevernoj obali uvale Valbandon, u prvom redu kamenu dekorativnu plastiku i arhitektonske elemente koji su pripadali rimskoj vili.

Rimska vila u Valbandonu, smještena na sjevernoj i južnoj strani uvale, pripisuje se luksuznom maritimnom zdanju u kojem je život trajao od 1. stoljeća pr. Kr. do 5. stoljeća.

Posjetitelji će osim kamenih spomenika moći vidjeti i druge nalaze poput građevinskih i dekorativnih elementa, posuđa, raznolikih uporabnih predmeta te arheobotaničke nalaze koji se čuvaju u fundusu muzeja. Izložba koristi i suvremenu tehnologiju za vizualizaciju pojedinih prostorija vile, pružajući uvid u njihov izgled i atmosferu.

Unaprijed zahvaljujemo na dolasku te vas srdačno pozdravljamo.

S poštovanjem,

Arheološki muzej Istre

image placeholder

 

AMI PRESS