NMSL – Vabilo na predstavitev nove monografije iz serije KiM: From Ocra to Albion / Od Okre do Albijske gore (PRESS)

V petek, 6. maja, vas ob 11. uri vabimo v Narodni muzej Slovenije (Muzejska 1) na predstavitev nove monografije iz serije Katalogi in monografije 45

FROM OCRA TO ALBION / OD OKRE DO ALBIJSKE GORE

Avtor: Boštjan Laharnar
S prispevkom Luke Repanška o etimološki interpretaciji imen Okra in Albijska gora

Na predstavitvi bodo sodelovali:

  • dr. Pavel Car,
  • dr. Boštjan Laharnar,
  • dr. Peter Turk in
  • zasl. prof. ddr. Mitja Guštin.

Več o monografiji:

Gori Nanos in Snežnik sta ključni topografski orientacijski točki in dajeta notranjski pokrajini pomemben pečat. Uvrščata se med tiste geografske pojme, o katerih so se ohranili najzgodnejši zapisi o današnjem slovenskem prostoru. Antični pisni viri na stičišču med Julijskimi Alpami in Dinarskim gorstvom beležijo ime Okra, ki je hkrati označevalo prelaz (območje Razdrtega), goro (Nanos) in naselbino (morda Grad pri Šmihelu pod Nanosom). Strabon, grški zgodovinar in geograf (rojen leta 64 ali 63 pr. n. št., umrl leta 24 n. št.), v zvezi z Okro omenja tudi gorsko ime Albion, ki v prvi vrsti označuje Snežnik.

Zdi se, da je bil prvi poselitveni vrh na Notranjskem v pozni bronasti dobi. Zadnje desetletje so odkrili več poznobronastodobnih najdišč v nižinah. V ta čas datiramo nekatere posamične najdbe iz jamskih najdišč in z gradišč ali njihove okolice.

Gradnja in razvoj gradišč sta dosegla vrh v železni dobi. Nekatera so ostala obljudena v rimski dobi, z zatonom rimske države pa so opustili tudi ta.

Mejnik v preučevanju preteklosti Notranjske je bil začetek uporabe podatkov zračnega laserskega skeniranja zemeljskega površja oz. lidarja v arheologiji Slovenije. Rezultati arheoloških analiz lidarskih podatkov so nam omogočili ne le vpogled v tlorise gradišč, ampak tudi gradiščno krajino. Slikovni prikazi izvrednotenih lidarskih podatkov in njihova arheološka interpretacija so sestavni del topografskih opisov najdišč, ki jih obravnavamo v 3. poglavju.

Med posamičnimi najdbami z notranjskih najdišč, ki jih predstavljamo v knjigi, prevladujejo fibule in druge vrste nakita, orodje, orožje in vojaška oprema, odlomki kovinskih posod ter novci.

Tipološki in kronološki analizi najdb je namenjen velik del 4. poglavja. Njeni izsledki in interpretacija najdb so nas vodili pri kronološki opredelitvi ter določitvi trajanja uporabe arheoloških najdišč. Skušali smo jih razumeti v okviru širše arheološke in zgodovinske podobe, s poudarkom na obdobju prehoda iz mlajše železne v rimsko dobo. Ugotovitve in glavne poudarke o železni in rimski dobi na Notranjskem smo ovrednotili in povzeli v sklepnem poglavju.

Vsebina (pdf, 235 KB)

Info:
NMSL PRESS

AMZ – Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu posvećen dr. Željku Demi. Dostupan je u online first verziji na portalu Hrčak. Tiskana verzija bit će dostupna uskoro.

Poveznica na 54. svezak Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=21007

Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu je arheološki godišnjak s vanjskim istorazinskim vrednovanjem i izlazi kontinuirano više od 150 godina. U njemu se objavljuju znanstveni, stručni i pregledni radovi iz pretpovijesne, antičke i srednjovjekovne arheologije, povijesti i numizmatike te drugih srodnih znanstvenih disciplina koji prethodno nisu bili objavljeni putem nekog drugog medija.

Nastavljajući tradiciju posvećivanja pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak, posvećen je dr. Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.

„Posvećivanje pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu (kao i njegovih prethodnika, Viestnika Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu, Viestnika Hrvatskoga arkeologičkoga družtva i Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva) dio je dugotrajne tradicije ovoga časopisa. Tako su svezak 15 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za 1928. godište i svesci 30–31 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1997.–1998. bili posvećeni Josipu Brunšmidu, dok su svesci 18–21 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za godišta 1937.–1940. bili posvećeni Viktoru Hoffilleru (Serta Hoffilleriana), čijoj su stogodišnjici rođenja bili posvećeni i svesci 10–11 za godišta 1977.–1978. Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nadalje, svesci 6–7 i 28–29 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1972.–1973. i 1995.–1996. bili su posvećeni Šimi Ljubiću, svesci 12–13 za godišta 1979.–1980. Zdenku Vinskom, svezak 15 za 1982. godište Marcelu Gorencu, a svesci 16–17 za godišta 1983.–1984. Duji Rendiću-Miočeviću. Riječ je redom o stručnjacima koji su u jednom periodu svoje karijere obnašali dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, odnosno upravitelja muzejskih institucija koje se smatraju prethodnicima današnjeg Muzeja. Od 1990. godine pojedini svesci Vjesnika posvećuju se i stručnjacima koji su značajan dio svoje karijere proveli u Muzeju, radeći kao kustosi na raznim muzejskim odjelima. Tako je svezak 23 za 1990. godište posvećen Kseniji Vinski-Gasparini, svesci 24–25 za godišta 1991.–1992. Branki Vikić-Belančić, svezak 37 za 2004. godište Ružici Drechsler-Bižić, svezak 39 za 2006. godište Zdenki Dukat (koja je u jednom mandatu obnašala dužnost ravnatelja AMZ-a), svezak 41 za 2008. godište Valeriji Damevski, svezak 42 za 2009. godište Dubravki Balen-Letunić, svezak 43 za 2010. godište Katici Simoni te, naposljetku, svezak 45 za 2012. godište Ivanu Mirniku. Nastavljajući tradiciju započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak u trećoj seriji, posvećen je Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.“ (preuzeto iz Uvodnika uredništva Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu).

“Željko Demo rođen je 19. 12. 1951. godine u Zagrebu gdje se školovao i radio. Cijeli svoj radni vijek, 37 godina staža, proveo je u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Znanstveni interes usmjerio je na područja antičke i kasnoantičke arheologije, osobito na početku karijere, u manjoj mjeri arheologiji vremena seobe naroda te ponajviše na polje ranosrednjovjekovne arheologije. Numizmatičke teme također zauzimaju značajan dio njegove bibliografije, a usmjerene su na antičko, kasnoantičko i ranobizantsko razdoblje s osobitim interesom na monetarnu politiku i novac Istočnih Gota. Željko Demo umirovljen je krajem 2016. godine na svoj 65. rođendan. Umirovljenje dakako nije značilo prekid u njegovom stručnom i znanstvenom radu. Nastavio je pratiti muzejske izložbe, razna događanja i predavanja kolega, rado je nastavio s konzultacijama i razgovorima o aktualnim arheološkim temama te je kao cijenjeni srednjovjekovac i autoritet za pojedine teme i dalje traženi recenzent. Pa iako u posljednje vrijeme okolnosti nisu dozvoljavale uobičajena stručna okupljanja gdje bismo zasigurno kolegu Demu mogli susresti, on trag i dalje ostavlja sustavno objavljujući rezultate svojih istraživanja, uglavnom, iako ne isključivo, na polju numizmatike.” (preuzeto iz “Željko Demo – biografija” autorice Maje Bunčić, više kustosice i voditeljice Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu)

Glavni urednik
Tomislav Bilić, Arheološki muzej u Zagrebu
Uredništvo
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Maja Bunčić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Drnić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Mirnik, Arheološki muzej u Zagrebu, u mirovini
Miroslav Nađ, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Radman-Livaja, Arheološki muzej u Zagrebu
Filomena Sirovica, Arheološki muzej u Zagrebu
John Chapman, Durham University, UK
Peter Kos, Narodni muzej Ljubljana, Slovenija
Preston Miracle, University of Cambridge, UK

Izdavanje 54. sveska treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu financijski su pomogli Gradski uredu za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.


Info:
AMZ PRESS

AMZ – Prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine dostupan online (PRESS)

MEĐUNARODNI ČASOPIS
IRON AGE DANUBE ROUTE MAGAZINE

__
Prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine dostupan online

Od svog početka, programi Interrega pokazali su se vrlo važnim za podizanje suradnje u Europi, u najrazličitijim područjima, na potpuno novu razinu. Naravno, od svega toga naš najveći interes leži u arheologiji i nema sumnje da se odnos između njih dvoje može najbolje opisati kao priča o uspjehu, što se lako dokazuje dugim nizom visokokvalitetnih arheoloških projekata u svim dijelovima Interrega tijekom proteklih desetljeća. iz željeznog doba-ili bolje rečeno, jedan od njegovih dugoročnih ishoda: međunarodni poduhvat u održivom kulturnom turizmu koji nosi naziv kulturna ruta Staza željeznog doba Podunavlja, koji je nedavno dobio prestižni certifikat Vijeća Europe kao posljednji dodatak njihovom vrlo utjecajnom klubu kulturnih ruta. Budući da vjerojatno još niste imali prigodu detaljnije se upoznati s Stazom željeznog doba Podunavlja, želimo vam ovdje ponuditi, nadamo se, zanimljiv uvod u njezine osnovne značajke, partnere i ciljeve: naći ćete ih u prvom broju međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine.

Časopis je zamišljen kao način da vas upozna s kulturnom rutom Staza željeznog doba Podunavlja, da vam otkrije svoje tajne i ispriča vam svoje priče; ukratko, da vas pozovemo da upoznate željezno doba posjećujući arheološka nalazišta, pješačeći kroz prapovijesne krajolike, doživljavajući davno zaboravljene aktivnosti ili kušajući tisućljetna jela.

Počinjemo s osnovama: ukratko objašnjavajući što je to željezno doba te zatim i o samoj Ruti. Nakon toga vas pozivamo da slijedite rutu upoznavanjem institucija i ljudi koji stoje iza cijelog ovog poduhvata. Zatim možete na Kalendaru provjeriti naše aktivnosti tijekom ove godine – mali savjet: djeluje još bolje ako dvaput provjerite na našoj web stranici svježe informacije – nakon čega ćete biti počašćeni nekim vijestima iz željeznog doba i bit će vam predočene niz Priča o željeznom dobu. U sljedećem poglavlju predstavit ćemo divote kuhinje iz željeznog doba, nešto što jednostavno ne možete dopustiti propustiti, zar ne? Preostali dijelovi časopisa posvećeni su mladima iz željeznog doba – nisu li svi u jednom ili drugom trenutku svog života htjeli biti arheolozi? – i događajima i izložbama iz željeznog doba: molimo vas da sami pogledate i provjerite postoje li neki koji vas zanimaju. Na samom kraju časopisa uvijek ćemo predstavljati neke od najpoznatijih predmeta iz ovog posljednjeg razdoblja pretpovijesti, a ovaj smo put izdvojili pravo remek-djelo iz željeznog doba: pazite da ne propustite kultna kolica iz Strettwega!

Ovaj časopis – i doista sama Ruta – ne samo da želi pokazati da je Podunavlje u željeznom dobu imalo iznimno zanimljivu prošlost, nego također nastoji osigurati da ima i budućnost – budućnost koju ste svi pozvani dijeliti. Pridružite nam se kao čitatelji ili nam se pridružite kao turisti. I tko zna, jednog dana biste možda i pomislili da nam se pridružite kao partneri. No, koju god ulogu odvojili za sebe, dvije su stvari sigurne: prvo, bit ćete dobrodošli, i drugo, nema boljeg načina da započnete svoje putovanje od čitanja ovog časopisa. Nadamo se da ćete uživati!

Sanjin Mihelić
Glavni urednik
Iron Age Danube Route Magazine

Pročitajte časopis Iron Age Danube Route Magazine online

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predstavljen prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine (PRESS)

U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, u utorak 21. rujna 2021. godine predstavljen je međunarodni časopis Iron Age Danube Route Magazine. Na predstavljanju časopisa govorili su Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu i Predsjednik Udruge Ruta željeznog doba Podunavlja, dr. sc. Matija Črešnar s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i Zavoda za zaštitu kulturne baštine Republike Slovenije te prof. Hrvoje Potrebica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Znanstveno-popularni časopis „Iron Age Danube Route magazine“ namijenjen je širokoj publici i bavi se novocertificiranom kulturnom rutom od strane Vijeća Europe – Rutom željeznog doba Podunavlja, kojom upravlja istoimena međunarodna udruga sa sjedištem u Zagrebu. Izdan je na engleskom jeziku u suradnji Udruge i Arheološkog muzeja u Zagrebu jer ruta obuhvaća velik broj zemalja podunavskog područja. Za vizualni identitet časopisa zaslužan je Nedjeljko Špoljar.“ rekao je Sanjin Mihelić.

„Časopis je rezultat dugotrajnog rada članova Udruge i kanalizira niz znanstvenih spoznaja koje ovim putem dijelimo s javnošću s ciljem zaštite, očuvanja, promocije i valorizacije baštine u okvirima održivog kulturnog turizma.“ naglasio je Sanjin Mihelić, te ujedno najavio i sljedeći broj časopisa koji će izaći sljedeće godine.

„Osim podataka o današnjim partnerima rute, časopis donosi informacije o tome što je željezno doba, kratke priče o aktualnim otkrićima iz željeznog doba, rad s djecom i mladima te projekt Heriterra u kojem se spajaju održiva poljoprivreda, obrtništvo i arheološko znanje, kao i projekt pretpovijesnog kulinarstva koji je pokrenut u Hrvatskoj i Sloveniji. U časopisu se također nalaze i najave budućih događanja i izložbi.“ rekao je Matija Črešnar, naglasivši da je želja svih partnera da željezno doba postane svojevrsni brend zbog impozantnih arheoloških nalaza i nalazišta koje ovo vrijeme donosi na području Europe. Također je izrazio i želju da se ruti pridruže novi partneri iz cijele Europe.

Kulturna ruta Staza željeznog doba Podunavlja proizašla je iz entuzijazma pojedinaca i ustanova, a Arheološki muzej u Zagrebu iznimno je pomogao da ovaj časopis ugleda svijetlo dana.

„Podloga Rute željeznog doba Podunavlja je znanstvena, proizašla je iz znanstvenih projekata i entuzijazma pojedinaca i ustanova. Društvena odgovornost arheološke struke je vratiti dug zajednici od koje uzimamo resurse kako bi se mogli baviti znanošću. Interreg projekti iz kojih je proizašla ruta bavili su se znanstvenim pristupom i samom prezentacijom željeznog doba. Časopis predstavlja sljedeću etapu, a to je upravo prezentacija znanstvenih spoznaja javnosti.“ rekao je Hrvoje Potrebica.

„Časopis ima progresivnu komponentu te će se u sljedećim brojevima, osim informacije o novim članovima rute, svakako nalaziti i nova istraživanja i spoznaje do kojih dolazi znanstvena zajednica.“ naglasio je Hrvoje Potrebica.

Riječ glavnog urednika časopisa, Sanjina Mihelića:

Od svog početka, programi Interrega pokazali su se vrlo važnim za podizanje suradnje u Europi, u najrazličitijim područjima, na potpuno novu razinu. Naravno, od svega toga naš najveći interes leži u arheologiji i nema sumnje da se odnos između njih dvoje može najbolje opisati kao priča o uspjehu, što se lako dokazuje dugim nizom visokokvalitetnih arheoloških projekata u svim dijelovima Interrega tijekom proteklih desetljeća. iz željeznog doba-ili bolje rečeno, jedan od njegovih dugoročnih ishoda: međunarodni poduhvat u održivom kulturnom turizmu koji nosi naziv kulturna ruta Staza željeznog doba Podunavlja, koji je nedavno dobio prestižni certifikat Vijeća Europe kao posljednji dodatak njihovom vrlo utjecajnom klubu kulturnih ruta. Budući da vjerojatno još niste imali prigodu detaljnije se upoznati s Stazom željeznog doba Podunavlja, želimo vam ovdje ponuditi, nadamo se, zanimljiv uvod u njezine osnovne značajke, partnere i ciljeve: naći ćete ih u prvom broju međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine.

Časopis je zamišljen kao način da vas upozna s kulturnom rutom Staza željeznog doba Podunavlja, da vam otkrije svoje tajne i ispriča vam svoje priče; ukratko, da vas pozovemo da upoznate željezno doba posjećujući arheološka nalazišta, pješačeći kroz prapovijesne krajolike, doživljavajući davno zaboravljene aktivnosti ili kušajući tisućljetna jela.

Počinjemo s osnovama: ukratko objašnjavajući što je to željezno doba te zatim i o samoj Ruti. Nakon toga vas pozivamo da slijedite rutu upoznavanjem institucija i ljudi koji stoje iza cijelog ovog poduhvata. Zatim možete na Kalendaru provjeriti naše aktivnosti tijekom ove godine – mali savjet: djeluje još bolje ako dvaput provjerite na našoj web stranici svježe informacije – nakon čega ćete biti počašćeni nekim vijestima iz željeznog doba i bit će vam predočene niz Priča o željeznom dobu. U sljedećem poglavlju predstavit ćemo divote kuhinje iz željeznog doba, nešto što jednostavno ne možete dopustiti propustiti, zar ne? Preostali dijelovi časopisa posvećeni su mladima iz željeznog doba – nisu li svi u jednom ili drugom trenutku svog života htjeli biti arheolozi? – i događajima i izložbama iz željeznog doba: molimo vas da sami pogledate i provjerite postoje li neki vam se događaju. Na samom kraju časopisa uvijek ćemo predstavljati neke od najpoznatijih predmeta iz ovog posljednjeg razdoblja pretpovijesti, a ovaj smo put izdvojili pravo remek-djelo iz željeznog doba: pazite da ne propustite kultna kolica iz Strettwega!

Ovaj časopis – i doista sama Ruta – ne samo da želi pokazati da je Podunavlje u željeznom dobu imalo iznimno zanimljivu prošlost, nego također nastoji osigurati da ima i budućnost – budućnost koju ste svi pozvani dijeliti. Pridružite nam se kao čitatelji ili nam se pridružite kao turisti. I tko zna, jednog dana biste možda i pomislili da nam se pridružite kao partneri. No, koju god ulogu odvojili za sebe, dvije su stvari sigurne: prvo, bit ćete dobrodošli, i drugo, nema boljeg načina da započnete svoje putovanje od čitanja ovog časopisa. Nadamo se da ćete uživati!

Predstavljanje časopisa organizirano je u sklopu programa Mobility Action, posvećenog temi kulturnih ruta, koji se održava u okviru EU Interreg projekta „Virtualni arheološki krajolici Podunavlja“ (Danube’s Archaeological Landscapes , DTP3-641-2.2 koji je suninaciran iz EFRR-a).

Prelistajte online prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine

Info:
AMZ PRESS

AMI – Objavljena monografija ‘Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. st.’ (PRESS)

Objavljen je novi, 35. svezak publikacije iz serije “Monografije i katalozi” Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća autora dr. sc. Damira Demonje kojoj su izdavači Arheološki muzej Istre iz Pule, Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba i Izdavačka kuća Meridijani iz Samobora. Ova knjiga rezultat je autorovih izučavanja samih spomenika i istraživanja baziranih na cjelovitom uvidu u prethodne spoznaje te predstavlja jedinstvenu i sveobuhvatnu građu hrvatske baštine.

Informativno, precizno i znanstveno utemeljeno, ovo je djelo namijenjeno znanstvenicima, povjesničarima umjetnosti, arhitekture, osobito sakralne arhitekture, studentima spomenutih struka, ali i široko zainteresiranoj javnosti, nespecijaliziranoj u polju povijesti umjetnosti. To je jedna od njegovih važnih karakteristika osobito u kontekstu šireg kulturnog značaja tematike, upoznavanja s jednim važnim segmentom franjevačke baštine duž istočne obale Jadrana, kojoj se, na taj način, omogućava odgovarajuća valorizacija. Transparentnost obrađenih franjevačkih crkava postignuta je dvojezičnim objavljivanjem knjige, na hrvatskom i engleskom jeziku, čime ona dobiva dodanu vrijednost, jer saznanja o tim crkvama postaju internacionalna.

Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća kvalitetan je pregled segmenta hrvatske srednjovjekovne graditeljske baštine koji je po prvi puta ostvaren na ovako cjelovit način, kataloškom obradom svake građevine, njih ukupno 35. Temeljitom analizom svakog pojedinog spomenika i elemenata njegove arhitektonske artikulacije svaka je građevina valorizirana u svim bitnim elementima svoje pojavnosti. Monografija je vrijedan i do sada neobjavljen i sistematizirani korpus arhitekture franjevačkih crkava na hrvatskom dijelu istočne obale Jadrana do kraja 16. stoljeća. „Ovo je izvorni rad koji predstavlja važan doprinos razvoju povijesti umjetnosti, u kojemu sam, na jednome mjestu, kataloški analizirao sakralnu franjevačku arhitekturu hrvatskoga dijela istočne obale Jadrana izgrađenu do kraja 16. stoljeća. Ovako segmentirano djelo omogućuje sagledavanje ove arhitekture i u širem geografskom kontekstu, pa je njezin doseg još važniji“, istaknuo je autor dr. sc. Damir Demonja. Koncept predstavljen u monografiji popraćen je, osim brižljivim deskripcijama, i kvalitetnim prilozima koji čine: 1 zemljovid, 2 tablice, 45 arhitektonskih nacrta i 175 crno-bijelih fotografija. „Ovakvim katalogiziranjem svih spomenika, oni su smješteni u sustav tipoloških obrazaca koji oslikavaju pojedine modele, ali i uvjete koji su utjecali na prihvaćanje nekih postojećih predložaka, inovacije, te ograničenja koja su proizlazila iz specifičnih situacija provincijskih sredina. Sustavnost i preglednost ove knjige olakšava snalaženje u kompleksu franjevačke graditeljske baštine na hrvatskoj obali Jadrana“, nastavio je Demonja. Vrijednost monografije očituje se, osim u tipološkoj sistematizaciji, i u raspravi koja je predstavljena na kraju, a svojevrsni je osvrt umjesto zaključka te pruža komparativnu analizu u odnosu na ishodišta specifičnog arhitektonskog oblikovanja.

Ovom knjigom, kao i autorovom prethodnom, Arhitektura franjevačkih crkava u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Rabu i Pagu) do kraja 16. stoljeća, objavljenoj 2019. godine, kojoj je izdavač također Arheološki muzej Istre u Puli (zajedno s Institutom za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba) značajno će se olakšati daljnja monografska istraživanja, kao i širi uvid u temu, domaćim i inozemnim istraživačima franjevačke arhitektonske baštine do kraja 16. stoljeća.

Zaključno, dr. sc. Damir Demonja je kritičkim proučavanjem i komparativnim vrednovanjem uspio cjelovito prikazati djelovanje generacija majstora graditelja na izgradnji franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća. U knjizi je velikom erudicijom autora predstavljen sistematični i enciklopedijski pregled franjevačkih crkava raznih tipova, te ona predstavlja temeljni doprinos usmjeren izradi cjelovitog arhitektonskog kataloga prema europskom modelu. Istovremeno, mogla bi potaknuti izradu tematskih specijaliziranih kataloga kao i interese za kvalitetnijim očuvanjem i obnovom arhitektonskog nasljeđa.

Izdavanje knjige financijski su pomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

# # #

O autoru: Dr. sc. Damir Demonja je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju zaposlen na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu. Rođen je 1966. godine u Zagrebu, gdje se i školovao. Godine 1993. diplomirao je filozofiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je magistrirao 1996. i doktorirao 2001. godine. Na Institutu za povijest umjetnosti (IPU) u Zagrebu radi od 1993. do 2001. godine, gdje je, između ostalog, bio voditelj vlastitog poticajnog projekta za najbolje i najperspektivnije znanstvene novake. Godine 2003. zaposlio se u Ministarstvu turizma Republike Hrvatske kao viši stručni savjetnik za međunarodnu bilateralnu i regionalnu suradnju, baveći se međunarodnom turističkom suradnjom, a potom kao viši stručni savjetnik za selektivne oblike turizma i razvojne projekte s područjem rada vezanim za kulturni i ruralni turizam te razvojne projekte kulturnog i ruralnog turizma. Od 2006. godine zaposlen je na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu, u Odjelu za međunarodne gospodarske i političke odnose, sada u zvanju znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Istraživački interesi dr. sc. Demonje obuhvaćaju široki raspon tema, no prije svega turizam i njegove posebne oblike, poglavito kulturni i ruralni turizam, različite aspekte/probleme turizma, te kulturno-povijesno nasljeđe u funkciji turizma. Osim istraživačkog rada na tim područjima/temama, sudjeluje u institutskim znanstveno-istraživačkim i tržišnim projektima. U sklopu rada u Institutu, sudjelovao je, samostalno ili kao do-autor izlaganja/referata/predavanja, na međunarodnim i domaćim konferencijama, radionicama i seminarima, autor je pet znanstvenih knjiga, te redovito objavljuje u inozemnim i domaćim znanstvenim i stručnim časopisima. Također, član je znanstvenih i organizacijskih odbora/vijeća međunarodnih znanstvenih konferencija, znanstveni recenzent međunarodnih interdisciplinarnih časopisa, član znanstvenih i uredničkih vijeća hrvatskih časopisa, te voditelji i koordinator više međunarodnih suradnji s fakultetima i institutima. Od rujna 2019. godine član je Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Info:
AMI PRESS

KNJIGA: KASNOANTIČKI I RANOSREDNJOVJEKOVNI NALAZI IZ ČETVRTI SV. TEODORA U PULI [osvrt Konstanta Bukovac]

Prikaz knjige

Vendi Jukić Buča, Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli (= Late Antique and Early Medieval Finds from St Theodore’s Quarter in Pula), Katalozi i monografije 36, Arheološki muzej Istre, Pula, 2021., 280 str.

Arheološki muzej Istre je u nizu Katalozi i monografije objavio 36. svezak naslova Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli. Autorica ove dvojezične monografije, na hrvatskom i engleskom jeziku, je dr. sc. Vendi Jukić Buča. Autorica potpisuje i grafičku obradu fotografija i oblikovanje monografije. Tekst monografije prate brojne ilustracije (fotografije, nacrti, ilustracije nalaza) na koje upućuje tekst.

Na početku monografije nalaze se Riječ autorice i Predgovor ravnatelja Arheološkog muzeja Istre u Puli, a monografija je podijeljena na devet numeriranih poglavlja: Uvod, Istra u razdoblju kasne antike i ranog srednjeg vijeka, Pula, lokalitet u četvrti sv. Teodora u Puli, Zaključak, Katalog, Appendix: table, Popis ilustracija i tabli, Popis literature i Indeks. Na kraju publikacije je kraći tekst o autorici.

U Riječ autorice (str. 7–9) ukratko je opisan tijek nastanka monografije. Među ostalim navedeno je da je monografija bazirana na autoričinoj doktorskoj disertaciji Kasnoantička i ranosrednjovjekovna arhitektura i skulptura na lokalitetu u četvrti sv. Teodora u Puli u kontekstu istodobnih nalaza u Puli i širem području Istre (2015.). Tema disertacije proizišla je iz sudjelovanja autorice u zaštitnom iskopavanju na lokalitetu u četvrti sv. Teodora u Puli od 2005. do 2009., g., pod vodstvom dr. sc. Alke Starac. Autorica navodi da su predmet disertacije bili nalazi iz kasnoantičkog i ranokršćanskog razdoblja, uglavnom ulomci crkvenog namještaja te da su dijelovi monografije objavljeni tijekom pisanja i nakon objave disertacije. Što se tiče same monografije, autorica je napisala: „Monografija se sastoji od dva dijela. Prvim su prikazane općenite povijesne i arheološke prilike u Istri i Puli tijekom kasnoantičkog i ranosrednjovjekovnog razdoblja. Povijesni razvoj i opis karakteristika arheološke građe neophodan su kontekst pri razmatranju nalaza iz četvrti sv. Teodora u Puli. Drugi dio posvećen je samom lokalitetu i usporedbi s nalazima na području Pule, Istre i šireg područja.“ Ovaj tekst  prigodno je završen zahvalama suradnicima i obitelji. Predgovor ravnatelja Arheološkog muzeja Istre u Puli (str. 11) donosi osnovne podaci o predmetnom lokalitetu, na kojem su pronađeni nalazi od prapovijesti do modernog doba i većem od 5000 m2, autorici i monografiji.

U Uvodu (str. 13–14) autorica iznosi osnovne podatke o temi i predmetu monografije te lokalitetu te navodi da se kasnoantički i ranosrednjovjekovni materijal iz četvrti sv. Teodora u Puli uklapa u opće povijesne  prilike Istre i šireg područja. Autorica donosi kraći pregled urbanizma Pule i piše o pronađenim građevinskim ostacima i navodi da je dislocirana kamena građa pripadala crkvi prepoznatoj u pravokutnom prostoru unutar kasnoantičkog sloja ispod samostanske crkve sv. Teodora iz 15. stoljeća prema kojoj je lokalitet dobio ime.

Sljedeće poglavlje Istra u razdoblju kasne antike i ranog srednjeg vijeka (str. 15–68) autorica je podijelila na tri podnaslova. To su: Povijesni pregled, Urbanizam i Arhitektura i skulptura Istre. U Povijesnom pregledu donosi pregled prilika u Istri od 3. do 11. st. U Urbanizmu se iznosi detaljan pregled urbanističkog razvoja Istre, dok u je tekstu Arhitektura i skluptura dala osvrt na izabrane spomenike kao ilustraciju situacije u Istri. Inače su u ovom poglavlju detaljno analizirani tipovi sakralne arhitekture u Istri u razdoblju kasne antike i ranog srednjeg vijeka uz brojne i relevantne navode iz literature i opaske same autorice. Poglavlje Pula (str. 69–112) podijeljeno je na tri podnaslova: Povijesni pregled, Povijest arheoloških istraživanja, Urbanizam, Arhitektura i skulptura kasnoantičke i ranosrednjovjekovne Pule. Autorica kao i u prethodnom poglavlju iznosi podatke o povijesnom i arheološkom kontekstu u kojem je sagrađena i korištena crkva pronađena na lokalitetu u četvrti sv. Teodora.

U nastavku monografije autorica donosi poglavlje Lokalitet u četvrti sv. Teodora u Puli (113–196). Podaci izneseni u ovom poglavlju počinju podnaslovom Tijek istraživanja i arheološka razdoblja, zatim slijede  tekstovi Ranokršćanska i predromanička crkva, Skulptura i Ostala kasnoantička i predromanička i ranosrednjovjekovna građa. U tekstu Ranokršćanska i predromanička crkva autorica se priklanja stavu dr. sc. Alke Starac i pripisuje pronađene ostatke sakralne građevine crkvi sv. Lucije. Iznose se podaci da je crkva sagrađena u tom dijelu Pule nakon što su krajem 5. st. izgorjele terme. Jednostavni pravokutni oblik sv. Lucije pripisuje dvoranskoj crkvi poznatoj u ranokršćanskoj arhitekturi sjeverne Italije i šire te navodi da je bila u uporabi do karolinškog razdoblja. Podnaslov Skulptura donosi detaljnu analizu i upotrebu pronađenih ulomaka crkvenog kamenog namještaja i arhitektonskih elemenata. Autorica pretpostavlja da se namještaj crkve u više navrata mijenja te navodi da: “S obzirom na malo ostataka same crkve, nije prepoznat raspored njezinih unutrašnjih i vanjskih arhitektonskih elemenata niti položaj liturgijskog namještaja.“ Nakon toga slijedi analiza ranokršćanske skulpture (oltar i oltarna pregrada, arhitektonska skulptura, arhitektonski elementi i sepulkralna skulptura) te predromaničkog kamenog namještaja (oltarna pregrada i ciborij). Među ovim nalazima ukupno 28  izrađeno je od vapnenca, a 5 od mramora, a autorica je vrijeme njihove izrade razdvojila u nekoliko različitih faza. U nastavku poglavlja autorica donosi i analizu ostale kasnoantičke i ranosrednjovjekovne građe, a to su ulomci 6 kamenica, 15 staklenih nalaza i 6 keramičkih svjetiljki.

U Zaključku (str. 197–202) autorica jasno i precizno sumira sve naprijed izneseno na jednostavan i pregledan način. Appendix: Table (str.). Svi pokretni nalazi  obrađeni su u Katalogu (str. 203–236) koji je opremljen fotografijama predmeta, a ilustracije se nalaze u Appendix: Table (str. 237–242).

Lakše snalaženje u monografiji omogućuju Popis ilustracija i tabli (str. 243 – 248), Popis literature (str. 249 – 262) i Indeks (str. 263 – 278).

Na kraju monografije je kratki tekst O Autorici (279).

Zaključno je moguće reći da se radi o jednoj jako zanimljivoj i bogato opremljenoj publikaciji koja je posložena tako da se brzo i jednostavno s užitkom čita, a za stručnjake će biti prava poslastica.

Konstanta Bukovac
Vid, 30 6 2021