AMN – Izložba Sačuvajmo arheološku baštinu grada Metkovića! (PRESS)

NAJAVA EDUKATIVNE IZLOŽBE SAČUVAJMO ARHEOLOŠKU BAŠTINU GRADA METKOVIĆA! 

NASLOV: Izložba Sačuvajmo arheološku baštinu grada Metkovića! 
MJESTO: Arheološki muzej Narona, Naronski trg 6, 20352 Vid
VRIJEME: 10. 6. 20220. / 13. 7. 2022.
OTVORENJE: 19:00, 10. 6. 2022.
CILJANE SKUPINE: posjetitelji različitih uzrasta

U Arheološkom muzeju Narona se u petak, 10. lipnja 2022. g. u 19:00 otvara izložba Sačuvajmo arheološku baštinu grada Metkovića! organizirana povodom obilježavanja 600 godina od prvog spomena Metkovića u povijesnim izvorima. Cilj izložbe je educiranje posjetitelja svih uzrasta o važnosti očuvanja i istraživanja arheološke baštine. Prema materijalnim ostacima pronađenim pri arheološkim istraživanjima prisutnost čovjeka na prostoru grada Metkovića možemo pratiti od ranog brončanog doba. Većina nalazišta u Metkoviću, Vidu i Prudu nije istražena i kao dragocjen izvor podataka o prošlosti potrebno ih je sačuvati do istraživanja i za buduće generacije. Jedan od načina, nekad i jedini, na koji možemo bolje upoznati svoje bliže i dalje pretke te dobiti informacije o načinu njihova života na prostoru Metkovića u pretpovijesti, starom, srednjem i novom vijeku je arheološko istraživanje. Da bi tako dobiveni podaci bili što potpuniji arheološka baština mora biti što manje oštećena. U končanici rezultati istraživanja omogućuju zanimljivu prezentaciju i bogatiju turističku ponudu destinacije. Pri obilascima nalazišta tijekom ove godine uočili smo brojne devastacije nastale djelovanjem prirode i čovjeka. Trenutno stanje dijela arheološke baštine na prostoru grada Metkovića na izložbi je prezentirano putem fotografija 14 lokaliteta. Autorica izložbe je viša kustosica Konstanta Bukovac, a autor fotografija je fotograf Marin Veraja.

Info:
AMN PRESS

AMZ – Otvorenje izložbe Arheološkog muzeja u Zagrebu ‘Arheologija i speleologija’ u Galeriji Amfiteatar Arheološkog muzeja Istre u Puli (PRESS)

U petak, 10. lipnja 2022. u 12 sati u Galeriji Amfiteatar Arheološkog muzeja Istre u Puli otvara se izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu “Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje”. Izložba ostaje otvorena do 11. rujna 2022. godine.

Izložba trojice autora Ivora Jankovića iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju, Dalibora Paara s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Ivana Drnića iz Arheološkog muzeja u Zagrebu pokazuje bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, različite načine korištenja speleoloških objekata kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja i važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.

Podijeljena na četiri cjeline, izložba Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje u prvom uvodnom dijelu posjetitelje upoznaje sa znanstvenim disciplinama, arheologijom i speleologijom i na koji način su one povezane te daje pregled i razvoj sinergije ovih disciplina od samih početaka do danas kada se koriste suvremene istraživačke tehnike i metode. Na izložbi su predstavljeni načini korištena špilja kroz povijest kao mjesta života ali i kao mjesta smrti i kulta. Pojedine ljudske zajednice koristile su špilje u svakodnevnom životu kao privremene nastambe i torove za stoku, zatim kao trajnija staništa pa čak i skloništa i male utvrde u slučajevima opasnosti. Zbog svoje tajnovitosti špilje su oduvijek predstavljale „drugačija“ mjesta, u nekim slučajevima kao posljednja počivališta mrtvih, a u drugim, predstavljajući točke u kojima se spajaju naš i podzemni svijet, kao mjesta u kojima su održavani različiti rituali koji su uključivali paljenje vatri, gozbe uz razbijanje keramičkih posuda, pa čak i prilaganje ljudskih žrtava. Posljednji dio izložbe okrenut je budućnosti i predstavlja način na koji kao zajednica moramo pristupiti očuvanju speleološki objekata kao specifičnih geoloških formacija i ekosustava kao i arheoloških ostataka u njima.

Uz izložbu izdan je katalog Arheologija i speleologija- iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Autori izložbe ujedno i urednici kataloga okupili su niz stručnjaka iz raznih institucija koji se bave temama iz područja speleoloških objekata kao arheoloških nalazišta i suradnjom speleologa i arheologa. Čitatelji se mogu detaljnije upoznati o staništima neandertalaca, Romualdovoj pećini, Pećini vlakno na Dugom otoku, stočarskim špiljama u Hrvatskoj, Maloj pećini u Sutini, pećini Bezdanjači kod Vrhovina, Vilinoj špilji iznad izvora Omble, Spili kod Nakovane I Bubijevoj jami te se više informirati o speleologiji i arheologiji.

Autori tekstova u katalogu: Valerija Butorac, Vlado Božić, Giovanni Boschian, Hrvoje Cvitanović, Ivan Drnić, Stašo Forenbaher, Mladen Garašić, Katarina Gerometta, Branko Jalžić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Mario Novak, Dalibor Paar, Domagoj Perkić, Neven Šuica, Konstantinos Prokopios Trimmis, Dario Vujević

Impresum izložbe:
Organizatori izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu i Arheološki muzej Istre
Autori izložbe: Ivor Janković, Ivan Drnić, Dalibor Paar

Info:
AMZ PRESS

AMI – Riba kao Krist u “Prozoru u prošlost” (PRESS)

U „Prozoru u prošlost“ Arheološkog muzeja Istre, Carrarina 4, od 1. lipnja do 13. rujna 2022. godine bit će postavljena izložba „Riba: dva motiva ranokršćanske Pule“. Autor izložbe je Željko Ujčić, a javnosti će biti dostupna u srijedu od 13 sati.

Riba je jedan od najstarijih i najpoznatijih starokršćanskih motiva. Riba simbolizira Krista, ali i vjernika spašenog krštenjem. Simbolički pojam ribe (grč. ikhthys) mistični je akronim izveden iz prvih slova grčkih riječi Isus, Krist, Božji sin, Spasitelj. Motiv ribe bio je tajni znak ranokršćanske zajednice, ali i simbol u vremenima kada se vjera slobodno propovijedala.

Prikaz primorskog podneblja prikladna je tema na mozaicima bazilike sv. Marije Formoze na južnoj obali grada koji živi s pomorstvom i ribarstvom. Tako su blizina i svježina mora te simbolično značenje ribe neposredno nadahnuće kršćanskoj zajednici. Bazilika sv. Marije Formoze u Puli izgrađena je u doba Istranina Maksimijana, biskupa Ravenne (6. st.). Na raznobojnim podnim mozaicima oslikavale su se kršćanske teme, ali predstavljene kao stilizirani geometrijski motivi. More je prikazano u sjevernom brodu kao valoviti motiv nizova nasuprotnih „pelti“ (grčki štit u obliku polumjeseca). Ponavljanje valovitog motiva stvara aluziju morske površine i valovitog traga mora na pješčanim obalama.

Konzervator A. Gnirs 1902. g. donosi crtež segmenta podnog mozaika s prikazom ribe iz središnjeg broda bazilike, od čega je danas očuvan samo manji ulomak. Motiv mreže od nizova manjih lukova iz bočnoga broda bazilike može se u kontekstu ranokršćanske simbolike očitati kao ljuske na površini ribe. Ovaj geometrijski motiv zastupljen je na ranokršćanskim oltarnim konfesijama i plutejima, te prozorskim tranzenama kao u katedrali u Puli (5. st.).

Reljef ribe na ulomku kamene ploče (5. st.) pronađen je 1882. g. kod crkve sv. Franje u Puli i možda pripada oltarnoj pregradi obližnjeg hipotetičnog ranokršćanskog oratorija. Na drugoj strani ploče prikaz je križa u medaljonu što predstavlja nepobjedivi solarni aspekt Kristove božanske osobe, odnosno lovorov pobjednički vijenac koji slavi Krista.

Info:
AMI PRESS

AMZ – Na međunarodni dan muzeja u povodu održavanja prvog dana Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

Na Međunarodni dan muzeja, prvog dana Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu i prikazivanja filma Broken Exhibition, prisjećamo se izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ našeg kolege Ivana Drnića, višeg kustosa Pretpovijesnog odjela, koja je postavljena u Arheološkom muzeju u Zagrebu netom prije potpunog zatvaranja zbog širenja pandemije Covid-19 u ožujku 2020. godine.

Nakon potpunog zatvaranja, dva uzastopna potresa u rano jutro 22. ožujka 2020. godine pogodila su grad Zagreb i okolicu. Razoran potres ostavio je značajna oštećenja u gradskom centru uključujući i zgradu našeg Muzeja. Stalni muzejski postavi Arheološkog muzeja u Zagrebu morali su biti evakuirani, kao i izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ koja, iako u potpunosti postavljena, nije predstavljena publici u Zagrebu. Upravo o tome je riječ u filmu „Broken Exhibition“. Ovaj kratki dokumentarni film u režiji Simona Bogojevića Naratha i produkciji studija Neo Kenges, bit će prikazan danas, na Međunarodni dan muzeja, na prvi dan održavanja Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu.

Malo je poznato javnosti da ovdje, nakon potpunog zatvaranja zbog širenja pandemije, potresa u Zagrebu i snimljenog filma, „pustolovine“ izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ ne završavaju.

Izložba je postavljena i otvorena 7. listopada 2020. u Gradskom muzeju Sisak. Na otvorenju izložbe zamjenik ravnatelja AMZ-a Ivan Radman Livaja, rekao je da je karma htjela da otvorenje izložbe bude upravo u Sisku s čijeg je područja najveći broj eksponata, jer izložbu u Arheološkom muzeju u Zagrebu zbog koronavirusa i potresa publika nije vidjela.

Publika je u Sisku mogla uživati u izložbi do 28. prosinca 2020. godine kada je Sisak pogodila serija potresa kod Petrinje. Izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ u tada zatvorenom Gradskom muzeju Sisak, zbog potresa prethodnog dana, dočekala je razoran potres s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje 29. prosinca 2020. Izložba je značajno oštećena.

Istovremeno dok nam je bio zabranjen dolazak u Arheološki muzej u Zagrebu zbog eventualnih novonastalih oštećenja zbog niza potresa kod Petrinje, evakuaciju muzejskih predmeta i scenografije izložbe iz Gradskog muzeja Sisak izvršili su 4. i 5. siječnja 2020. godine naše kolegice i kolege Jacqueline Balen, Ivan Troha, Robert Vazdar, Slađana Latinović, Ozren Domiter i Porin Šćukanec Rezniček.

Nekoliko oštećenih muzejskih predmeta restaurirani su u specijaliziranim konzervatorsko-restauratorskim laboratorijima Arheološkog muzeja u Zagrebu a scenografija izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ je nepovratno oštećena.

Izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ u brojkama:

  • dvjestotinjak predmeta
  • 1 autor – Ivan Drnić
  • 1 katalog izložbe – urednik Ivan Drnić
  • 2 puta postavljana i jednom popravljana u AMZ-u
  • 2 puta skidana
  • 1 otvorenje u gostima – Gradski muzej Sisak
  • 1 kratki dokumentarni film „Broken Exhibiton“ prikazan u službenoj konkurenciji 2. festivala arheološkog filma u Splitu i u službenoj konkurenciji na 16. Festivalu arheološkog filma u Aminesu u kategoriji Rekonstrukcija prošlosti.
  • 5 potresa (2 potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020., 3 potresa u Sisku 28. ožujka 2020., 1 potres u Sisku 29. ožujka 2020.)

Slijedeće gostovanje izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ bit će u Arheološkom muzeju Osijek u listopadu ove godine.

Želimo i vjerujemo da će izložbu „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ vidjeti i zagrebačka publika.

Film Broken Exhibition možete pogledati na Youtube kanalu Arheološkog muzeja u Zagrebu
https://youtu.be/4eS9ft8L2m0


Foto: Postavljanje izložbe Segestika i Siscija -naselje s početka povijesti u Arheološkom muzeju u Zagrebu /scena iz filma Broken Exhibition

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba fotografija ‘Slavimo arheološku baštinu Irske’ gostuje u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (PRESS)

Izložba Slavimo arheološku baštinu Irske u organizaciji Veleposlanstva Irske, Nacionalne službe za spomenike Irske i Arheološkog muzeja u Zagrebu gostuje od 19. svibnja do 31. kolovoza u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Izložba fotografija Slavimo arheološku baštinu Irske prikazuje bogatu povijest, arheologiju i nacionalnu baština Irske. Na tridesetak fotografija predstavljaju se neki od najznačajnijih arheoloških spomenika, povijesne građevine i krajolici Irske, koje Irci smatraju samim identitetom zemlje. Riječima glavnog arheologa Državne službe za spomenike Irske i jednog od autora izložbe Michael MacDonagha ta kulturna baština potiče na razmišljanje, svjedoči o kontinuitetu i promjenama te se ogleda u irskoj kulturi, književnosti, umjetnosti i jeziku tijekom 12 tisuća godina ljudskog naseljavanja. Također fotografiranjem spomenika stvaraju se za generacije arheologa iznimno važni konzervacijski zapisi, ali se time njihova ljepota i značaj može podijeliti i s čitavim svijetom, što upravo čini ova izložba.

Posjetitelje će izložba uvesti u svijet irske arheologije, izložiti odgovornosti održavanja baštine bez obzira na izazove s kojima su suočeni, potaknuti na istraživanje, te možda i na posjet samim lokalitetima u Irskoj.


Dvorac Clogh Oughter u okrugu Canvan na otoku jezera Lough Oughter
National Monuments Service Photographic Unit (Ireland)

Info:
AMZ PRESS

AMI – Religije kamenog doba, otvorenje izložbe (PRESS)

U petak, 6.svibnja 2022 u 12 sati u Galeriji C8 otvara se izložba
RELIGIJE KAMENOG DOBA
Organizator izložbe: Arheološki muzej Zadar

Autori stručne koncepcije i postava: Natalija Čondić i Ivor Karavanić

Religiozan način mišljenja prisutan je jako dugo i on je jedan od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha izložbe „Religije kamenog doba“ traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Stoga se donosi izbor materijalnih dokaza takvog ponašanja u paleolitiku ili starijem kamenom dobu, mezolitiku ili srednjem kamenom dobu te neolitiku ili mlađem kamenom dobu, koji zajedno pokrivaju golem vremenski raspon od približno 3,3 milijuna godina do šest tisuća godina prije sadašnjosti.

Prapočetci religije udaljeni su desecima tisuća godina od povijesnih pisanih izvora pa smo usmjereni na proučavanje arheoloških i paleoantropoloških nalaza. Količina građe relevantne za ovu temu doista je ogromna, a potječe s brojnih lokaliteta. Izložba donosi repertoar najvažnijih nalaza kojima arheolozi raspolažu u proučavanju simbolike i duhovnog života paleolitičkih, mezolitičkih i neolitičkih zajednica šireg prostora Europe i Bliskog istoka, s posebnom pažnjom usmjerenom i na domaći, hrvatski prostor.

Arheološki nalazi o kojima je riječ u najvećoj mjeri uključuju tragove posmrtnih rituala i rituala koje možemo povezati s figurativnom umjetnošću. Na 15 izložbenih plakata kronološki su predstavljene teme koje obrađuju pojavu simbolike i religioznih poimanja izraženu putem antropomorfne i zoomorfne paleolitičke i neolitičke plastike, paleolitičkog stijenskog slikarstva i razrađenih ukopnih praksi obaju razdoblja. U vitrinama je izložena reprezentativna arheološka građa koju vezujemo uz religijski život i ritualno ponašanje zajednica kamenoga doba. Za razdoblje paleolitika to su kopije svjetski poznatih primjeraka figurativne umjetnosti, ali i drugih predmeta vezanih uz razvoj ljudskih zajednica ili obavljanje kulta, dok mlađe kameno doba predstavljaju vrijedni nalazi dalmatinskog neolitika iz zbirke Arheološkog muzeja Zadar.

Izložbu prate bogato ilustrirani dvojezični katalog na 96 stranica i dvojezični deplijan. Tematske cjeline unutar kataloga odgovaraju onima na izložbenim plakatima, ali su opsegom opširnije i sadrže dodatna pojašnjenja.

Info:
AMI PRESS