AMZD – Arheološki muzej Zadar u doba korona virusa (PRESS)

Pandemija korona virusa donijela je novu stvarnost ljudima širom svijeta pa tako i muzejima. Sukladno naputcima Stožera civilne zaštite Zadarske županije, a s ciljem sprječavanja širenja korona virusa COVID -19, od  17. ožujka Arheološki muzej Zadar zatvoren je za posjetitelje i korisnike te su odgođena i sva javna događanja u Muzeju.

Zbog zatvorenih muzeja, škola, kazališta, sveučilišta, kafića, kina i zabrane okupljanja ljudi sve više vremena provode u svojim kućama. Kako bi svojim posjetiteljima i pratiteljima vrijeme koje provode kod kuće učinio što  ugodnijim, a muzejske sadržaje ipak dostupnim, Arheološki muzej Zadar nastavlja prezentirati bogatu arheološku građu o kojoj skrbi ponudivši svojim korisnicima nove online programe.

Svakoga dana za  vrijeme trajanja pandemije korona virusa na facebook  stranici i instagram profilu Arheološkog muzeja Zadar objavljuju se zanimljivi članci,fotografije i videozapisi koji prezentiraju rezultate provedenih arheoloških istraživanja, brojne predmete iz fundusa Arheološkog muzeja Zadar te virtualne izložbe. U dosadašnjim objavama predstavljene su fotografije dokumentacijskog odjela Arheološkog muzeja Zadar snimljene na arheološkim terenima sjeverne Dalmacije, virtualna šetnja Velebitom (Malo Libine), vrijedan arheološki nalaz ogrlica (popularno nazvana Mala od Caske), kultne posude – ritoni, arheološka istraživanja na području Gradine kod zaselka Kneževići na Malom Libinju, portret jednog od najvećih grčkih filozofa Sokrata, ulomak pješčenjaka s urezanim figuralnim prikazom, arheološka istraživanja na lokalitetu Osridak, natpis sa spomenom kneza Branimira iz Nina, ribarski alat i pribor iz fundusa Muzeja, arheološka istraživanja na podmorskom lokalitetu u uvali Sv. Nikole na otoku Pagu.

Pozivamo vas da nas pratite na društvenim mrežama gdje Vam već sutra donosimo nove zanimljive kulturne sadržaje, a stalne postave Muzeja također možete posjetiti kroz 3D virtualnu šetnju klikom na link https://amzd.hr/o-muzeju/virtualna-setnja/

Danas Vam predstavljamo jedinstvenu u svijetu fibulu (kopču) Vučice koja doji blizance, Romula i Rema iz Lepura i  zabatno polje ukrašeno reljefom rimske Vučice iz Burnuma.


Vječni grad Rim (_Roma_) je, prema rimskoj tradiciji, osnovan 21. travnja 753. godine prije Kr. Prema legendi grad su osnovala braća Romul i Rem, potomci trojanskog junaka Eneja. Čuvena je to priča o braći koje je odgojila vučica, stoga simbol Rima.

U stalnom postavu antike nalazi se i jedinstvena u svijetu fibula (kopča), reljefna srebrna rimska fibula polukružna oblika s mitološkim prikazom Vučice koja doji blizance, Romula i Rema iz Lepura. Lepuri su smješteni oko 9 km istočno od Benkovca. Područje se nalazi u sastavu teritorijalne i upravne zajednice (_civitas_) sa sjedištem u Aseriji. Polukružni okvir zatvara prizor s Vučicom koja doji dvoje djece. Luk i likovi spojeni su bršljanovim lišćem. Datira se u 2. st. poslije Kr. Nadalje, u postavu se nalazi i zabatno polje ukrašeno reljefom rimske Vučice oz Burnuma. U Ivoševcima kod Kistanja, na lokalitetu Šuplja crkva (Šupljaja), na desnoj obali Krke, nalaze se ostatci rimskoga vojnog logora – _castrum_, te kasnijeg municipija _Burnum_. U visokom je reljefu sačuvan prikaz Vučice i blizanaca Romula i Rema. Od Vučice je sačuvan prednji dio tijela s dvije prednje noge i glavom, te šapa jedne stražnje noge. Naznačene su konture vučje jazbine, kao i glava pastira (Faustul ?). Vučica ima duguljastu njušku, zubi joj izviruju, šape su joj ispružene. Može se zamijetiti stanovita ukočenost i unatoč mnoštvu uvjerljivih pojedinosti. Blizanci su bolje obrađeni, ali su samo fragmentarno sačuvani. Prednje je dijete skoro stalo na noge, frontalno je okrenuto, s glavom prema gore u nastojanju da dohvati dojku vučice, s pogledom koso unaprijed. Sačuvani su gornji dio tijela i dijelovi nogu, te lijeva ruka ispružena prema njušci Vučice. Od drugog djeteta, koje je vjerojatno bilo slično postavljeno, vidi se samo ostatak leđa i dio jedne noge. Ispred Vučice bilo je isklesano još nešto, teško prepoznatljivo zbog oštećenja (možda dio lista ili dio stabla).

Info:
AMZD PRESS

MAS – IZLOŽBA ‘STAKLO ASERIJE – ANTIČKO STAKLO IZ FUNDUSA ARHEOLOŠKOG MUZEJA U SPLITU’ (PRESS)

Izložbom “Staklo Aserije” autora dr. sc. I. Fadića i dr. sc. B. Štefanca predstavlja se raznoliki repertoar staklenih artefakata iz fundusa Arheološkog muzeja u Splitu. Zbirka je nastala u prvoj polovici 20. stoljeća, uglavnom otkupom i donacijama. Prema podatcima iz muzejskih inventarnih knjiga predmeti su otkupljivani od mještana sela Podgrađe, krajem dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća. U tom je vremenu lokalno stanovništvo uslijed obrade polja nailazilo na bogate rimske grobnice s mnoštvom staklenih priloga. Tipološka raznovrsnost i dobra očuvanost predmeta pružaju vrijedno izvorište podataka o društveno-ekonomskim prilikama Aserije u vrijeme procvata Rimskog Carstva.

U zbirci s više od 260 cjelovitih eksponata zapažena je oblikovna raznolikost u okvirima tehnološko-estetskih postignuća antičkog staklarstva od 1. do 5. stoljeća poslije Krista. Unutar predstavljenog korpusa sadržani su gotovo svi elementi u kojima se mogu pratiti razvojne faze staklarske produkcije sa slojevitim prikazom estetskih poimanja i stilskih promjena.

Većina primjeraka ubraja se među tipične ranocarske proizvode 1. i 2. stoljeća izrađene tehnikom slobodnog puhanja. Tu spadaju razne forme kozmetičkih bočica (balzamariji i unguentariji) te razni oblici stolnog posuđa (boce, čaše, zdjelice). Među očuvanim staklom iz grobova Aserije posebnu pažnju privlače velike urne, spremnici za pohranu spaljenih ostataka pokojnika.

U kolekciji je vidljiv i manji broj proizvoda puhanih u kalup, poput kvadratičnih bočica, boca i vrčeva. Pojedini primjerci imaju reljefni ukras na dnu, odnosno pečat proizvođača – majstora ili vlasnika radionice. Poseban raritet predstavlja reljefno puhana čaša s lotosovim pupoljcima koja jasno ukazuje na trgovačke veze i kontakte Aserije s udaljenim područjima istočnog Mediterana.

Info:
MAS PRESS

AMZD – Izložba ‘Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. st. u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića ‘ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Zadru i Arheološki muzej u Splitu imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. st. u istraživanjima prof. dr. Luke Jelića u petak, 25. listopada 2019. u 12 sati u crkvi sv. Donata

Početci znanstvene djelatnosti na području Hrvatske, posebice na onom dalmatinskom, nezaobilazno se vezuju za lik i djelo prof. dr. Luke Jelića (1864. – 1922.). Taj istaknuti arheolog, povjesničar, prirodoslovac, kulturni djelatnik, svećenik i planinar najplodniji period svojeg znanstvenog djelovanja proveo je upravo na zadarskom području.

Studijskom tematskom izložbom predstavljeno je istraživačko, znanstveno i kulturno djelovanje kojim je Luka Jelić zadužio Zadar, Nin, Biograd na Moru te općenito šire zadarsko područje. Izložba je postavljena u crkvi sv. Donata i Arheološkom muzeju u Zadru – mjestima koja evociraju vrijeme Jelićeva djelovanja i rada na zadarskom području.

Predstavljena je dosada nepoznata ili nedovoljno poznata građa koja dokumentira krajolike i spomenike krajem 19. i početkom 20. st. kroz prizmu prvih istraživanja zadarskog područja te početke primjene znanstvene metodologije i dokumentacije koje je provodio Luka Jelić. Spomenuta građa potječe iz njegove bogate arhive pohranjene u Arheološkom muzeju u Splitu.

U Arheološkom muzeju Zadar izložena je originalna građa iz Jelićeve arhive koja svjedoči o njegovu životu, izobrazbi (diplome, pisma i dr. ) i znanstveno-istraživačkome radu (rukopisi, terenski dnevnici, fotografije, tehnička dokumentacija itd.).

Drugi dio izložbe postavljen u galeriji crkve sv. Donata kroz predstavljene plakate, karte i fotografije tematski obrađuje kulturne, prirodne, urbane i ruralne krajolike i spomenike koje je istraživao na zadarskom području.

Autori izložbe su dr. sc. Martina Dubolnić Glavan, Robert Maršić prof. i mr. sc. Majda Dadić

Izložba je popraćena i katalogom autora Martine Dubolnić Glavan i Roberta Maršića

Info:
AMZD PRESS

MAS – IZLOŽBA ‘PUTOVANJE PORCULANA PUTOM SVILE – IZLOŽBA KULTURE KINESKOG PORCULANA’ (PRESS)

MUZEJ ANTIČKOG STAKLA U ZADRU
IZLOŽBA “PUTOVANJE PORCULANA PUTOM SVILE – IZLOŽBA KULTURE KINESKOG PORCULANA”
11. 10. – 1.12.2019.

Hrvatsko-kineska godina kulture i turizma jedan je od ključnih projekata međunarodne suradnje u Republici Hrvatskoj u 2019. godini kojega zajednički ostvaruju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i turizma Narodne Republike Kine.

Kao jednom u nizu partnera u obilježavanju manifestacije Hrvatsko-kineska godina kulture i turizma, Muzeju antičkog stakla u Zadru pripala je čast ugostiti izložbu “Putovanje porculana Putom svile – Izložba kulture kineskog porculana” iz Muzeja kineske keramike u Jingdezhenu. Izložba se otvara 11. listopada 2019. godine u Muzeju antičkog stakla u Zadru i traje do 1. prosinca 2019. godine.

Tim povodom Muzej antičkog stakla u Zadru i Muzej kineske keramike u Jingdezhenu potpisat će 9. listopada 2019. godine u Muzeju antičkog stakla u Zadru Sporazum o suradnji i uspostavi prijateljskih odnosa, čime i formalno postaju „Prijateljski muzeji“. Obje strane surađivat će na raznim kulturnim područjima, izložbenim i znanstveno-istraživačkim projektima, akademskom istraživanju, edukaciji muzejskih djelatnika, zaštiti kulturne baštine. 

Muzej kineske keramike u Jingdezhenu je najstariji, najveći i međunarodno najznačajniji muzej keramike, smješten u Jingdezhenu, Changjiang okrugu, Jiangxi pokrajini. U ovom Muzeju nalazi se kolekcija od preko 40 000 predmeta, uključujući i više od 500 artefakata od nacionalne važnosti i neprocjenjive kulturne vrijednosti. Na izložbi u Muzeju antičkog stakla u Zadru bit će izloženo 60 artefakata, većim dijelom modernijih umjetničkih djela, ali i pojedinih iznimno vrijednih kulturnih relikata. Ova umjetnička djela predstavljaju najvišu razinu umjetnosti kineske keramike i porculana.

Uz izložbu umjetničkih predmeta planiran je i multimedijalni postav s prikazom filmova i ostalih video materijala o kineskoj kulturi, porculanu i samom Muzeju u Jingdezhenu, uz predavanje ravnatelja Muzeja gosp. Zhao Ganga na temu “Razvoj i povijest keramike Jingdezhena”.

Kineski kolege iz Muzeja u Jingdezhenu naglašavaju da iako se udaljenost između Hrvatske i Kine mjeri u tisućama milja, ta daljina nije spriječila komunikaciju i interakciju između kineske i hrvatske kulture još od Marka Pola u 13. stoljeću. Sudjelovanjem u ovakvom projektu Muzej antičkog stakla u Zadru u okvirima svoje muzejske djelatnosti pridonosi stvaranju “duginog mosta kroz Aziju i Europu,” kao zalog buduće suradnje Hrvatske i Kine, kako je istaknuo predsjednik Državnog vijeća NR Kine Li Keqiang u posjetu Hrvatskoj.

Info:
MAS PRESS

AMZD – Izložba ‘Izrada i pečenje keramike na neolitički način’ (PRESS)

U petak, 27. rujna 2019. godine u 12 sati, u Arheološkom muzeju Zadar, otvoriti će se izložba „Izrada i pečenje keramike na neolitički način“, Arheološkog muzeja Istre.

Izložbom dr. sc. Romuald Zlatunić viši kustos Arheološkog muzeja Istre zajedno s keramičarkom Marinom Orlić, predstavlja tehnološki proces nastanka i pečenja keramičkih posuda prema originalima nastalim u neolitičkom razdoblju Istre. Postupci izrade i pečenja posuda prikazani su u kratkom dokumentarnom filmu autora Kristijana Burlevića čiji će rad biti prikazan na izložbi. Izložba je sastavljena od izložbenih panoa, 12 originalnih neolitičkih keramičkih ulomaka, 56 replika eksperimentalno izrađenih posuda, 1 kultne posude – ritona, 1 antropomorfne zvonaste figurice – falusa, 5 antropomorfnih figurica kao i većeg broja namjerno razbijenih ulomaka eksperimentalno pečenih posuda i pločica (koje su se koristile kod tehnoloških analiza lončarije).

Izložba pod naslovom „Izrada i pečenje keramike na neolitički“ način prikazuje problematiku nastanka i proizvodnje posuda u neolitičkom lončarstvu. U predstavljenim poglavljima ukazuje se na nastanak keramičkih proizvoda od prvih pokušaja proizvodnje u ranoneolitičkom razdoblju sve do kasnijeg neolitika, kada se ta obrtnička nespecijalizirana djelatnost u potpunosti razvila.

U prvom se dijelu ukratko govori o neolitičkom razdoblju na području Istre i istočne obale Jadrana, s evidentiranim nalazima prve pojave keramičkih posuda oko 6100. – 5750. godina pr. Kr. pa sve do kraja neolitika, kada je vidljiva intenzivnija proizvodnja i upotreba različitih keramičkih predmeta. U drugom se dijelu kroz arheološko i etnoarheološko tumačenje arheologa te keramičarsko tumačenje lončara objašnjava neolitički način proizvodnje i pečenja keramičkih posuda. Potom se on rekonstruira kroz eksperimentalno istraživanje, sastavljeno od nekoliko faza, u koje je uključeno vađenje prirodnog zemljanog sedimenta, oblikovanje glinene smjese i posuda te pečenje  posuda na otvorenom.

Dan prije zatvaranja izložbe 14. studenog. 2019. godine  predviđena  su predavanja i radionice za sve zainteresirane osobe različite dobi (od predškolske djece, učenika, studenata i umirovljenika).

Info:
AMZD PRESS

AMZD – Izložba ‘Pogrebni obredi i običaji starog Rima’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe „Pogrebni obredi i običaji starog Rima“ u četvrtak, 19.09.2019. u 19:30 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Kroz izložbu „Pogrebni obredi i običaji starog Rima“ prezentiran je pojam smrti ranih civilizacija, Mezopotamije, Egipta, Grčke, Etrurije. Posebno je obrađen pojam smrti u starom Rimu, razvoj pogrebnih obreda i običaja, opisan je detaljno rimski pogreb, pokapanje u gradu Rimu.

U izložbi je prezentirana rekonstrukcija paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. poslije Kr. i grob s prijelaza iz 4. u 5. st. tipa pod tegulama s tesarskim alatkama (grob tesara).

Izloženo je oko 500 predmeta, pripadaju grobovima s nekropole rimskoga Zadra. Grobove iz prva tri stoljeća Rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Posebice su česti keramički, stakleni, koštani i metalni predmeti, najčešće oni koje su pokojnici koristili za života i predmeti vezani uz zanimanja pokojnika. Mnogi su grobni prilozi imali neko eshatološko ili apotropejsko značenje. Apotropejska uloga pripisuje se svim onim materijalima koji su se brzo topili i lako oblikovali (jantar, gagat, gorski kristal, olovo, kositar). Tijekom kasnoantičkoga razdoblja broj se priloga reducira i ustaljuje na određene forme i postupno nestaje.

Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i viša kustosica Timka Alihodžić

Info:
AMZD PRESS