Na samom jugu Dalmacije, u okružju prostranih plodnih područja rijeke Neretve, na ulazu u mjesto Vid (antička Narona) izgrađen je suvremeni muzej kao zaštita in situ istraženom, konzerviranom i prezentiranom rimskom hramu posvećenom Augustu – Augusteumu.
Muzej se u okolini ističe svojom veličinom, ali nenametljivom neutralnom sivom bojom i perforiranom površinom ne narušava organičku strukturu konglomeracije kamenih stambenih objekata unutar koje je izgrađen.
AMN – Pogled na Augusteum. Foto: VJB.
Glavnu izloženu građu, prema kojoj je usmjerena posjetiteljeva pažnja, čini skupina od 15 mramornih skulptura rimskih careva i carica postavljenih na uzdignutu poziciju iznad pravokutnog prostora hrama s očuvanim mozaikom i tri izložena kamena natpisa. Hram s celom i predvorjem, koji se nalazio na rimskom forumu, bio je podignut u vrijeme cara Augusta (oko 10. god. pr. n. e.), a porušen je na prijelazu 4. i 5. st. Skulpture su atribuirane Augustu, Liviji, Oktaviji, Antoniji mlađoj, Agripi, Juliji, Gaju Cezaru, Luciju Cezaru, Tiberiju, Germaniku, Druzu, Klaudiju, Agripini mlađoj, Agripini starijoj i Vespazijanu. Postavljen na najuočljivije mjesto posebno se ističe latinski natpis ‘Divo Augusto’, u čast cara Augusta, koji je podigao Publije Kornelije Dolabella, namjesnik provincije Dalmacije u prvoj polovici 1. st.
Unutrašnja raspodjela prostora provedena je staklenim vitrinama i periforiranim podovima i stepeništima, pa je moguće vidjeti i očuvane dijelove temelja hrama kao i nalaze izložene u brojnim međuprostorima.
Uz nalaze iz Augusteuma prezentirana je i arheološka građa pronađena na području Narone i njezine okolice. Ona obuhvaća kamene spomenike (arhitektonski elementi, natpisi, skulpture, portreti, sunčani sat…) te manje pokretne staklene, keramičke i metalne artefakte (posuđe, uljanice, oruđe, oružje, nakit, novac…). Iskorištena je visina Muzeja u povećanje izložbenih površina na nekoliko razina, uz raspored prezentiranih izložala prema dataciji, tako da se na najvišem nivou nalaze spomenici iz ranosrednjovjekovnog razdoblja.
S vanjske strane na različitim visinama postavljeno je nekoliko terasa s funkcijom vanjskog lapidarija, a ispred Muzeja nalazi se staklom zaštićeni mozaik in situ. Posjetiteljima je omogućeno kretanje po prostorima unutrašnjosti Muzeja, kao i istraživanje njegovih vanjskih površina, uz pogled s najviše točke na prostrano naronitansko područje, na kojem su zanimljivi povijesni i arheološki lokaliteti (Erešove bare, Erešova kula, crkva sv. Vida te gradski bedemi).
Muzej je realiziran kao moderna cjelina unutar povjesnog konteksta s funkcijom zaštite značajnog arheološkog lokaliteta. Kao suvremena, funkcionalna kompozicija, svojom različitošću u isto vrijeme naglašava poziciju ovog kulturnog dobra, na njega usmjerava i naglašava unutar komplementarnog okružja.
Vendi Jukić Buča
U Ljubljani, 19. 7. 2014.
>Galerija fotografija [Vendi Jukić Buča]
>AMN
>Web
