Na samom jugu Dalmacije, u okružju prostranih plodnih područja rijeke Neretve, na ulazu u mjesto Vid (antička Narona) izgrađen je suvremeni muzej kao zaštita in situ istraženom, konzerviranom i prezentiranom rimskom hramu posvećenom Augustu – Augusteumu.
Muzej se u okolini ističe svojom veličinom, ali nenametljivom neutralnom sivom bojom i perforiranom površinom ne narušava organičku strukturu konglomeracije kamenih stambenih objekata unutar koje je izgrađen.
Glavnu izloženu građu, prema kojoj je usmjerena posjetiteljeva pažnja, čini skupina od 15 mramornih skulptura rimskih careva i carica postavljenih na uzdignutu poziciju iznad pravokutnog prostora hrama s očuvanim mozaikom i tri izložena kamena natpisa. Hram s celom i predvorjem, koji se nalazio na rimskom forumu, bio je podignut u vrijeme cara Augusta (oko 10. god. pr. n. e.), a porušen je na prijelazu 4. i 5. st. Skulpture su atribuirane Augustu, Liviji, Oktaviji, Antoniji mlađoj, Agripi, Juliji, Gaju Cezaru, Luciju Cezaru, Tiberiju, Germaniku, Druzu, Klaudiju, Agripini mlađoj, Agripini starijoj i Vespazijanu. Postavljen na najuočljivije mjesto posebno se ističe latinski natpis ‘Divo Augusto’, u čast cara Augusta, koji je podigao Publije Kornelije Dolabella, namjesnik provincije Dalmacije u prvoj polovici 1. st.
Unutrašnja raspodjela prostora provedena je staklenim vitrinama i periforiranim podovima i stepeništima, pa je moguće vidjeti i očuvane dijelove temelja hrama kao i nalaze izložene u brojnim međuprostorima.
Uz nalaze iz Augusteuma prezentirana je i arheološka građa pronađena na području Narone i njezine okolice. Ona obuhvaća kamene spomenike (arhitektonski elementi, natpisi, skulpture, portreti, sunčani sat…) te manje pokretne staklene, keramičke i metalne artefakte (posuđe, uljanice, oruđe, oružje, nakit, novac…). Iskorištena je visina Muzeja u povećanje izložbenih površina na nekoliko razina, uz raspored prezentiranih izložala prema dataciji, tako da se na najvišem nivou nalaze spomenici iz ranosrednjovjekovnog razdoblja.
S vanjske strane na različitim visinama postavljeno je nekoliko terasa s funkcijom vanjskog lapidarija, a ispred Muzeja nalazi se staklom zaštićeni mozaik in situ. Posjetiteljima je omogućeno kretanje po prostorima unutrašnjosti Muzeja, kao i istraživanje njegovih vanjskih površina, uz pogled s najviše točke na prostrano naronitansko područje, na kojem su zanimljivi povijesni i arheološki lokaliteti (Erešove bare, Erešova kula, crkva sv. Vida te gradski bedemi).
Muzej je realiziran kao moderna cjelina unutar povjesnog konteksta s funkcijom zaštite značajnog arheološkog lokaliteta. Kao suvremena, funkcionalna kompozicija, svojom različitošću u isto vrijeme naglašava poziciju ovog kulturnog dobra, na njega usmjerava i naglašava unutar komplementarnog okružja.
Vendi Jukić Buča
U Ljubljani, 19. 7. 2014.
>Galerija fotografija [Vendi Jukić Buča]
>AMN
>Web