U Muzeju antičkog stakla u Zadru, u petak 14. rujna 2012. godine u 12 sati, otvorit će se izložba ‘Rimsko staklo Hrvatske – Radionički reljefni žigovi’.
Prenosimo službeno priopćenje.
Nalazi staklene građe iz rimskog razdoblja na području Hrvatske zapaženi su u većoj količini na istočnoj obali Jadrana. Uz Pulu (Pola), Bakar (Volcera), Omišalj (Fulfinum), Osor (Apsorus), Skradin (Scardona) i Solin (Salona), brojni su stakleni predmeti pronađeni u Zadru (Iader) i njegovoj okolici. Značajnija su središta, uz Zadar, Starigrad (Argyruntum), Nin (Aenona) i Podgrađe kod Benkovca (Asseria). U kontinentalnom su dijelu Hrvatske nalazi iznimno rijetki.
Od desetak tisuća oblikovno raznolikih staklenih predmeta posebnu skupinu čine primjerci označeni reljefnim žigom na dnu recipijenta. Prema sadašnjim spoznajama u Hrvatskoj je evidentirano 312 takvih primjeraka. Reljefni su žigovi najčešći na vrčevima i staklenkama kvadratična tijela, odnosno spremnicima za pohranu i transport raznih tekućih i polutekućih sadržaja. U manjem su broju zastupljeni na ostalim četverokutnim recipijentima kao što su Merkur boce, pseudo Merkur bočice i boce pravokutna tijela tipa amfore. Radioničke oznake potvrđene su i na spremnicima za pohranu skupocijenih kozmetičkih i ljekovitih pripravaka među kojima su posebno značajne boce i balzamariji spljoštena tijela. Posebnu kategoriju čine konične čaše s uleknućima s otiskom carskog novca.
U označavanju staklenih predmeta rimski su staklari koristili razne geometrijske, biljne i životinjske motive, dok su pojedine radionice predmete označavale tekstualnim oznakama. Posebnu pažnju privlače vrčevi i staklenke na kojima su sačuvana imena sjeveroitalskih staklara G. Salvija Grata, L. Emilija Blasta i P. Akcija Alcima. U razdoblju ranog kršćanstva pojavljuju se i oznake križa i kristograma.Analize radioničkih oznaka predstavljaju važan segment izučavanja antičkog staklarstva te su bitne u praćenju razvoja lokalne produkcije i izdvajanja autohtonih proizvoda iz cjelokupne staklene građe. Na zadarskom su području registrirani specifični reljefni žigovi koji se ne pojavljuju u drugim dijelovima Rimskog Carstva. Prema nalazima kvadratičnih vrčića označenih s četirima laticama i pseudo Merkur bočica, Zadar (Iader) se može izdvojiti kao glavno proizvodno i distributivno središte Liburnije u vremenu od kraja 1. do sredine 3. stoljeća. Dakako, to ne isključuje postojanje staklarske djelatnosti i u drugim liburnskim središtima, primjerice Enoni, Aseriji i Argiruntumu, što potvrđuje brojnost i homogenost drugih staklarskih proizvoda bez radioničke oznake.
Upotreba staklenih predmeta s radioničkim žigovima odgovara vremenu od druge četvrtine 1. do sredine 4. stoljeća, a težište je na razdoblju kraja 1. i prvih desetljeća 2. stoljeća. Stagnacija staklarske djelatnosti, započeta sredinom 4. stoljeća odrazila se i u potpunom izostanku radioničkih oznaka.
Izvor
MAS PRESS
MAS - Pozivnica na izložbu 'Rimsko staklo Hrvatske - Radionički reljefni žigovi'. Ustupio: MAS PRESS.
