Školska knjiga, Zagreb, 2016.
Za izdavača: Ante Žužul
Urednik: Deniver Vukelić, prof.
Recenzenti: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof., dr. sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof., dr. sc. Dražen Maršić, red. prof.
Grafička dizajnerica: Lovorka Sabljić
Izrada zemljovida: Tomislav Kaniški
Slikovni materijal: Detaljan popis slikovnog materijala nalazi se na str. 429 (Kazalo fotografija), Piktoteka Školske knjige
Jezik: hrvatski
Stranice:464
ISBN 978-953-0-30887-9

Galerija fotografija (autor VJB, uz odobrenje Autorice)

Publikacija ‘Prapovijesni Kikladi – Kulture ranoga brončanog doba na kikladskome otočju u Grčkoj’ objavljena je kao 15. knjiga Biblioteke Lucius izdavača Školske knjige, u formi sveučilišnog udžbenika. Prema riječima Autorice, prvi je od tri planirana udžbenika o egejskim brončanodobnim civilizacijama – egejskoj, minojskoj i mikenskoj.

Dr. sc. Helena Tomas, izv. prof., zaposlena je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije Osnove egejske arheologije, Egejska arheologija, Mikenska epigrafija – kolegije u okviru kurikuluma koji nisu direktno vezani uz hrvatsku arheologiju i arheološke kulture na području Hrvatske (kakvih nedostaje – primjerice o egipatskoj civilizaciji! koja je osnova za kronologiju i razvoj arheološke znanosti). Kolegiji profesorice Tomas kojima sam prisustvovala tijekom studija arheologije, bili su medju najzanimljivijim kolegijima moje generacije (ujedno prve generacije koja ih je slušala), što je bilo potvrđeno iznimnim interesom studenata i visokom uspjehom prolaznosti na ispitu. To je postignuto ne samo zanimljivom tematikom ‘misterioznog’ Linear B pisma i civilizacije koja ga je koncipirala, već i modernim pristupom profesorice Tomas uz PowerPoint prezentacije, isprintima popisa literature uz svako predavanje, prezentacijom živopisnih fotografija i tlocrta uz vizualne analize i opise te osobni stil, pristup i ugodnu komunikaciju sa studentima.

Uz navedene kolegije, dr.sc. Helena Tomas predaje i Grčki jezik za arheologe I te Grčki jezik za arheologe II.

U Predgovoru Autorica osobnim izričajem detaljno opisuje okolnosti nastanka knjige – navodi stipendije koje su joj omogućile putovanja Grčkom, obilaske lokaliteta i muzeja te zahvaljuje suradnicima i pojedincima koji su dali doprinos njezinom istraživanju i, u konačnici, nastanku knjige.

Slijedi Tablica usporedne kronologije Egipta, Kiklada, Krete i grčkog kopna.

U Uvodu se raspravlja o terminu ‘kikladska civilizacija’, odnosno promišlja o tome radi li se o civilizaciji ili skupu egejskih kultura. Poglavlje započinje prikazom razvoja egejske arheologije i glavnim odrednicama egejskih civilizacija i nastavlja analizom problematičnosti pojma ‘kikladska civilizacija’. Navodi se popis muzeja i privatnih zbirki s kikladskim umjetninama iz cijelog svijeta.

Slijedi poglavlje s etimološkim, mitološkim, zemljopisnim i klimatskim podacima.

Poglavlje ‘Povijest istraživanja’ prezentira srednjovjekovne i novovjekovne putopisce i istraživače te početke arheoloških iskopavanja, suvremena istraživanja i istraživače.

Kronologija je obrađena zasebnim poglavljem: općenite smjernice te podjela kikladskog brončanog doba.

Iduće poglavlje odnosi se na prirodne karakteristike Kiklada – ‘Prirodni resursi’, koji su bogati opsidijanom i metalima.

Slijede poglavlja o naseljavanju i prebivateljima Kiklada tijekom neolitika i brončanog doba uz opise kultura.

Naselja i nastambe, groblja i pogrebni običaji te nalazi (mramorne posude, keramika, mramorne figurine, metalurgija, oružje, nakit) prezentirani su u zasebnim poglavljima.

Posebno poglavlje posvećeno je plovidbi i prekomorskoj trgovini.

Nakon poglavlja ‘Društvena organizacija’, posljednje je poglavlje pod naslovom ‘Kraj kikladske civilizacije’ te Epilog s osobnim sjećanjima Autorice na boravak i dogadjaje na Lokaciji.

Prilažem citat kao ‘teaser’.

Tijekom dugogodišnjih priprema za ovu knjigu te putovanja po Kikladima, što sam spomenula u Predgovoru, upoznala sam veoma mnogo različitih ljudi, od osamljenih otočana i pastira do vodećih kikladskih arheologa i znanstvenika. Bilo je puno situacija i avantura koje bi valjalo zapisati kao ‘Behind the scenes’ uradak koji bi pratio ovu knjigu, mnogo slučajnosti, iznenađenja, ali i puno trenutaka u kojima bih se osjetila sretnom i ispunjenom što je, eto, obilaženje egejskih otoga dio mog posla. Takve bi trenutke pratila nevjerica da su mi dodjeljene stipendije da po cijelo ljeto putujem Grčkom.

Jedan mi se događaj posebno usjekao u pamćenje, a njim bih ovu knjigu htjela i završiti.’

Iz Epiloga

Na kraju Publikacije nalaze se ‘Transliteracija grčkog alfabeta’, Popis kratica, Kazalo fotografija, Kazalo pojmova, Bibliografija, Biješka o autorici te Sadržaj.

Svako poglavlje započinje citatom na hrvatskom jeziku i u originalu. Publikacija impresionira i tehničkom izvedbom. Tvrdo je ukoričena, tiskana na glossy papiru te opremljena brojnim ilustracijama, fotografijama i kartama.

Zahvaljujem dr. Rajki Makjanić na posudbi publikacije.

Vendi Jukić Buča

U Oxfordu, 5. 7. 2018.