Založba Amalietti & Amalietti, Ljubljana, 2016.
Web
Urednik: Peter Amalietti
Jezik: slovenski
Stranica: 220
Cijena: 19 EUR
ISBN 978-961-6934-77-0
Galerija fotografija [foto: VJB]

Naslovnica Publikacije. Foto: VJB.

Publikacija “Platno v jami: rojstvo umetnosti in zavedanja”/“Platno u spilji: rođenje umjetnosti i svijesti”, autora Boštjana Kovačića, objavljena je u okviru zbirke Prazgodovina/Prapovijest ljubljanskog izdavača Založbe Amalietti & Amalietti.

Boštjan Kovačič diplomirani je sociolog. Bavi se proučavanjem fenomena razvijanja svijesti i drugih sličih pitanja. U svojoj prvoj knjizi “Ples, duh in človeška kultura”/“Ples, duh i ljudska kultura” predstavio je ples kao pojavu širu od kulture, dok se u drugoj publikaciji, “Platno v jami: rojstvo umetnosti in zavedanja”/“Platno u spilji: rođenje umjetnosti i svijesti”, posvetio pitanjem početka svijesti, kulture i umjetnosti ljudske vrste te predstavio svoj izvorni model djelovanja svijesti, koji je imenovao Noesis.

Vsaka umetnost zrcali svoj čas in svet, v katerm se rodi. Najstarejša znana umetnost so jamske slikarije. Te jamske podobe v sebi skrivaju goščo informacij in so sredstvo komunikacije ali nekakšna prva semantika mislečega človeka, obenem pa tudi predstavljajo prvo kognitivno projekcijsko platno tako resničnega kot tudi imaginarnega sveta in nam razkrivajo dobo skokovitega razvoja človeškega zavedanja. Stena paleolitske jame je obenem tudi kanvas ali projekcijsko platno, na katerega se prenašajo v zavesti zajete podobe iz zunanjega ali notranjega sveta, in ki obstaja kot prazaslon za mišljenje realnosti in nekakšna starodavna camera obscura. Slikarije niso torej le podobe zunanjega sveta, temveč tudi nekakšna psihična geografija. Morda je ta skriti svet za človeka gornjega paleolitika poln nevidne duhovne substance, duše in duha in so zato te slike polne vitalnosti in življenja, istočasno pa so tudi prav nasprotno slike smrti, mirovanja in negibnosti.

Svaka umjetnost zrcali svoje vrijeme i svijet u kojemu je nastala. Najstarija poznata umjetnost su spiljske slikarije. Ti spiljski prikazi u sebi skrivaju brojne informacije i sredstvo su komunikacije ili nekakva prva semantika mislećeg čovjeka, istovremeno predstavljaju prvo kognitivno projekcijsko platno kako realnog, tako i imaginarnog svijeta te nam otkrivaju razdoblje brzog razvoja ljudske svijesti. Zid paleolitske spilje istovremeno je kanvas ili projekcijsko platno, na kojeg se prenose oblici pohranjeni u svijesti iz vanjskog ili unutrašnjeg svijeta, i koji postoji kao prazaslon za mišljenje realnosti i nekakva drevna camera obscura. Slikarije nisu samo prikazi vanjskog svijeta već također nekakva psihička geografija. Možda je taj skriveni svijet za čovjeka gornjeg paleolitika pun nevidljive duhovne supstance, duše i duha te su zato te slike pune vitalnosti i života, istovremeno su priustne nasuprotne slike smrti, mirovanja i nepokretnosti.

Boštjan Kovačić

Prijevod: VJB.

Na temelju jamskih slika Autor razvija tri izvorna teorijska modela – model ljudske svijesti Noesis, model magičnog mišljenja i model kreativnog anthroposa. Pri njihovom razvoju naglašava važnost ritma kao temeljne konstante svijesti.

Knjiga je podijeljna na tri dijela – Prvi dio sadrži poglavlja Tu se zavedam, Platon v jami, Platno v jami; poglavlja Model zavedanja Noesis, Ustvarjanje realnosti, Podoba in ideja, Magični prostor pripadaju Drugom dijelu, dok Treći dio obuhvaća poglavlja Lovec in smrt, Simbol in kultura te Kognitivna revolucija.

Publikacija je objavljena u mekom uvezom, A5 dimenzija te sadrži brojne crno-bijele fotografije spiljskih slika.

Zahvaljujem gospodinu Boštjanu Kovačiču na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 16. 10. 2017.

 

Uz članak Boštjan Kovačič ‘Platno v jami: rojstvo umetnosti in zavedanja’ (osvrt Vendi Jukić Buča) >http://www.arheologija.hr/?p=11090. Fotografije: Vendi Jukić Buča.

Posted by Arheologija on 16. listopada 2017

 

 

 

159 Total Views 2 Views Today