Marijana Matijević, mag. hist. i archaeol., Požega
Sedam desetljeća života vodeće požeške arheologinje Dubravke Sokač Štimac
Protekli mjesec obilježena je jedna velika godišnjica u našem gradu. Prva i najznačajnija požeška arheologinja Dubravka Sokač Štimac proslavila je 70.-ti rođendan. Tim povodom Povijesno društvo Požega organiziralo je okrugli stol posvećen profesorici Sokač Štimac.
Profesorica Dubravka Sokač Štimac rođena je 1943. g. u Pakracu u kojemu je završila osnovnu i srednju školu. Studij jednopredmetne arheologije završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prvo i jedino radno mjesto joj je u tadašnjem Muzeju Požeške kotline (danas Gradski muzej Požega) na kojemu se zaposlila na mjestu kustosa. Dio karijere provela je na mjestu ravnateljice Gradskog muzeja Požega te kao vanjska suradnica Instituta za arheologiju u Zagrebu. Dobitnica je Godišnje nagrade grada Požege za životno djelo 1997. i Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1998. g. kao i Godišnje nagrade Povijesnog društva Požega za 2013. g. Autorica je mnogih znanstvenih i stručnih članaka objavljenih u Arheološkom pregledu, Glasniku slavonskih muzeja, Vjesniku Muzeja Požeške kotline, Vijestima muzealaca i konzervatora, Muzeologiji, Požeškom zborniku, Traženjima i drugim časopisima, suradnica na monografijama o Požegi i Pakracu te na Požeškom leksikonu. Organizirala je i obilje izložaba te napisala pet kataloga. Osim u struci, aktivirala se u društvenom životu pa je bila dugogodišnja tajnica Matice hrvatske ogranka Požega i Muzejskog društva Slavonije i Baranje, te članica Društva za hrvatsku povjesnicu Požega, kao i Inicijativnog odbora Povijesnog društva Požega. Istraživala je više desetaka lokaliteta iz prapovijesti (Zarilac, Požega itd.), antike (Tekić, Imrijevci, Sloboština, Požega itd.), srednjeg vijeka (Kaptol, Ivandol, Dolac, Velika, Rudina…) i ranog novog vijeka (Velika). Najznačajnim se smatraju njena sustavna istraživanja benediktinskog samostana Rudina kod Čečavca, zatim rimskog naselja i nekropole u Tekiću, te rimske ljevaonice željeza u Imrijevcima, rimske terme u Sloboštini, srednjovjekovni Kaptol i romanička crkva u Dolcu. Njeni su radovi pokazali važnost rimskih nalaza u Požeškoj kotlini gdje je uočila ranokršćansku grobnicu iz 3./4. st. na Rudini, sitni materijal iz 1.-4. st. nađen u Tekiću, Imrijevcima i Sloboštini.
Pozdravne govore održali su gradonačelnik Požege Vedran Neferović koji je izrazio zahvalnost profesorici Sokač Štimac na dosadašnjem radu i pročelnica za društvene djelatnosti u Požeško – slavonskoj županiji dr.sc. Vesna Vlašić koja se pridružila čestitkama uz nadu kako će profesorica Sokač nastaviti s istraživanjima. Uvodno izlaganje o životu i radu profesorice Sokač Štimac održao je Vinko Tadić, profesor povijesti, na koje su se nadovezale Jesenka Miškiv, muzejska savjetnica iz Slavonskog Broda i dr.sc. Kornelija Minichreiter iz Zagreba. Uslijedio je okrugli stol u kojemu su sudjelovali: Viktorija Ciganović, dipl. arheolog iz Konzervatorskog odjela u Požegi, prof.dr.sc. Vladimir Peter Goss, umirovljeni profesor srednjovjekovne povijesti umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Marijana Matijević, mag. hist. i archaeol., kustosica – pripravnica Gradskog muzeja u Požegi i doktorantica Sveučilišta u Zadru, dr.sc. Kornelija Minichreiter, umirovljena znanstvena savjetnica iz Instituta za arheologiju, Jesenka Miškiv, prof., umirovljena muzejska savjetnica iz Muzeja Brodskog Posavlja, Zlatko Uzelac, prof., urbanist, povjesničar umjetnosti i konzervator kao i nekadašnji zamjenik ministra okoliša i ministrice kulture. Moderator je bio Goran Đurđević, mag. hist. i archaeol., predsjednik Povijesnog društva Požega i učitelj povijesti u OŠ Antuna Kanižlića.
Nakon zanimljive rasprave u kojoj su sudionici govorili o arheologiji danas te mogućnostima arheoloških istraživanja u Požeškoj kotlini u budućnosti. Bilo je riječi o samim počecima sustavnih istraživanja na antičkom naselju i nekropoli u Tekiću, zatim o radu Dubravke Sokač na zaštiti brojnih arheoloških spomenika te na najdugovječnijem i najsloženijem iskapanju benediktinskog samostana u Rudini. Svi sudionici istakli i poneke zanimljivosti i anegdote o samoj Dubravki Sokač Štimac od kojih je najznačajnija o savršenom instinktu profesorice za novo nalazište i nalaze (npr. već prvi radni dan u Tekiću otkriven je pokopani rob s obručem, a prvi dan u Rudini predromanička crkva). Završno izlaganje održala je Požežanka zaposlena kao antropologinja u HAZU u Zagrebu Marijana Kljajić o antropološkoj analizi nekropole u Tekiću pa su slušatelji saznali što su jeli, pili i od čega su bolovali Rimljani u Tekiću u 4. stoljeću. Na kraju cijelog događaja nazočnima se obratila i sama Dubravka Sokač Štimac koja je zahvalila svima na dugogodišnjoj suradnji i organizaciji ovog okruglog stola te je primila Godišnju nagradu Povijesnog društva Požega za 2013. Istakla je kako je njen interes za arheologiju započeo još u gimnaziji u Pakracu kad se zainteresirala za stare stvari i materijale te je upisala arheologiju i ta ljubav još traje, iako je u mirovini. Posljednji lokalitet koji je iskapala je srednjovjekovni lokalitet Njive pored mjesnog groblja u Ivandolu pod vodstvom dr.sc. Marije Mihaljević iz Gradskog muzeja Nova Gradiška u čijem je timu sudjelovala i profesorica Sokač Štimac u rujnu 2013. Navedeni je lokalitet posjećen poslije okruglog stola, kao i ostaci benediktinske opatije Rudina.
