Biblioteka Knjiga Mediterana 74
Split 2013
ISBN 978-953-163-388-8.
302 stranice teksta, 145 ilustracija unutar teksta, 4 karte unutar teksta
Knjiga posvećena crkvenoj arhitekturi 7. i 8. stoljeća može se ocijeniti značajnim doprinosom proučavanju ranosrednjovjekovne arhitekture. Naime, u knjizi se, po prvi put u našoj znanstvenoj literaturi, iscrpno izlažu spoznaje o najranijoj srednjovjekovnoj arhitekturi, njezinom položaju u odnosu na starokršćansku sakralnu baštinu, i pitanjima kontinuiranog razvoja iz 8. u 9. stoljeće. Doprinos knjige je i u iscrpnom izlaganju razvoja crkvene arhitekture u najranijem srednjovjekovnom razdoblju izvan Hrvatske – u Italiji, na Pirenejskom poluotoku i na franačkome području. Takav pristup istraživanju arhitekture 7. i 8. st. rijedak je i u kontekstu bogate europske znanstvene literature, a unutar naše literature predstavlja značajan znanstveni doprinos.
Knjiga je podijeljena na nekoliko osnovnih poglavlja raščlanjenih u potpoglavlja: 1. Predgovor, 2. Uvod, 3. Italija (- Literarni izvori za crkvenu arhitekturu 7. i 8. stoljeća, – Crkvena arhitektura 7. i 8. st. u langobardskim i bizantskim gradovima, – Sakralna arhitektura vezana uz utvrde, izvangradske samostane i ruralna naselja), 4. Pirenejski poluotok (- Vizigotska arhitektura 7. stoljeća, – Počeci asturijske i mozarapske arhitekture), 5. Franačko područje (- Arhitektura u doba Merovinga, – Rana karolinška arhitektura: Kontinuirani transept, Nasuprotne apside, Troapsidalnost, Westwerk, Kripte), 6. Hrvatska (- Povijesne prilike 7. i 8. st., – Crkvena zdanja iz druge pol. 8. i početka 9. st. u gradovima bizantske Dalmacije, – Pojava novih ranosrednjovjekovnih crkava na području hrvatske države, – Crkvena arhitektura 7. i 8. st. u Istri, – Adaptacije profanih i sakralnih zdanja), 7. Arhitektura i Liturgija, 8. Skulptura 7. i 8. stoljeća; slijede popisi kratica, izvora i literature, sažetak na engleskom jeziku i kazala imena i mjesta.
U poglavljima o arhitekturi 7. i 8. st. u pojedinim europskim područjima, autorica polazi od pojedinačnih građevina iznoseći recentne spoznaje i ocrtavajući bitan karakter arhitekture u pojedinim područjima. Ističe se tako vrednovanje povezanosti arhitekture sa specifičnim funkcijama koje su dobro posvjedočene u ranosrednjovjekovnim literarnim izvorima. Prevladavanje određenih funkcija odredilo je dimenzije i često formu novih ranosrednjovjekovnih crkava. Unutar bogatstva arhitekture 7. i 8. st. ističu se jasni principi oblikovanja povezani s novim funkcijama, nepoznatim ili manje zastupljenim tijekom kasnoantičkog perioda. Time se ukazuje na vrlo važno mjesto koje pripada arhitekturi 7. i 8. st. unutar općeg razvoja sakralne arhitekture.
Autorica je, uključujući u raspravu crkvene građevine iz Hrvatske, pokazala važno mjesto naše rane predromaničke arhitekture unutar zajedničke baštine. Također su vrlo zorno predočeni slični problemi pri interpretaciji i datiranju nekih važnih građevina. Kao što, unatoč prihvaćenoj argumentiranoj interpretaciji vremena i načina izgradnje Sv. Donata, ipak ostaju i neka otvorena pitanja vezana uz izgradnju te naše slavne crkve, tako je to i kod niza drugih građevina – spomenimo vizigotsku crkvu S. Juan de Baños, mozarapsku S. María de Melque, slavno karolinško zdanje u Lorschu – Torhalle itd. U knjizi se, unatoč autoričinoj težnji ka sistematizaciji i jasnom definiranju arhitekture, objektivno ukazuje na otvorena pitanja, različita argumentirana mišljenja i ponekad nedostatnost egzaktnih metoda istraživanja. Prikupljeni podaci čitaoca mogu vrlo dojmljivo uvesti u problematiku razvoja ranosrednjovjekovne arhitekture i u suvremeno stanje njezina istraživanja.
>Galerija fotografija [VJB]
Izvor
KKS PRESS
Naslovnica knjige Mirje Jarak ‘Crkvena arhitektura 7. i 8. stoljeća – uvod u studij predromanike’.
