Muzej krapinskih neandertalaca posvećen je nalazištu krapinskih neandertalaca na lokalitetu ‘Hušnjakovo’, koje je prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta.
Muzej krapinskih neandertalaca. Autor: Robert Tabula.
POVIJEST MUZEJA
Godine 1969. u zgradi nekadašnjeg Kneippovog lječilišta osnovan je ‘Muzej evolucije’ u Krapini, koji je za javnost otvoren u rujnu 1971. godine. Novi ‘Muzej krapinskih neandertalaca’ gradio se 11 godina, a otvoren je 27. veljače 2010. godine.
Opširnije o povijesti muzeja
Nalazište krapinskih neandertalaca na lokalitetu ‘Hušnjakovo’ prvi je paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta. Iznimnim bogatstvom nalaza i otkrićem najvećeg obitavališta neandertalskoga pračovjeka, zahvaljujući geologu i paleontologu Dragutinu Gorjanoviću-Krambergeru, do danas je ostalo nenadmašno vrelo suvremenih znanstvenih informacija. Odlukom Zemaljskog zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti u Zagrebu 1948. godine, proglašena je ‘polupećina Hušnjakovo kod Krapine i okolica te pećine’ zaštićenom prirodnom rijetkošću. Godine 1969. u zgradi nekadašnjeg Kneippovog lječilišta osnovan je ‘Muzej evolucije” u Krapini’. Stalni postav je osmislio pok. akademik Mirko Malez koji je 60-ih godina 20. stoljeća pristupio detaljnoj stratigrafskoj analizi nalazišta i odredbi kulturnih i faunističkih ostataka u Krapini. Tada su na Nalazištu uređene staze, postavljene ograde i klupe za odmor, a svoje mjesto su po prvi puta našle rekonstrukcije neandertalaca i životinja.
Prve rekonstrukcije se i danas nalaze na Nalazištu, a izradio ih je pok. kipar Stanko Tucaković prema uputama dr. sc. M. Maleza. Inženjerka Ana Töpfer uredila je tzv. ‘neandertalski perivoj’ te je također zaslužna za revitalizaciju lokaliteta Hušnjakovo. ‘Muzej evolucije’ otvoren je za javnost u rujnu 1971. godine.
Muzejski fundus sadržavao je geološku, paleontološku i arheološku zbirku, a koncepcija stalnog postava se odnosila na prezentaciju stijena i minerala Hrvatskog zagorja, razvoj života na Zemlji, te razvoj čovjeka s posebnim naglaskom na krapinskog neandertalca. Nalazište je bilo predstavljeno odljevima kostiju neandertalaca, faunističkom fosilnom zbirkom, kamenim oruđem, te dokumentacijom o otkriću. ‘Muzej evolucije’ je u vrijeme osnutka bio u sklopu Fonda za unapređenje šuma općine Krapina, a 1971. se prenosi na Šumsko gospodarstvo Zagreb. Godine 1977. osnovana je organizacija ‘Nalazište pračovjeka Krapina’, a od 1988. nalazi se u sastavu ‘Centra za kulturu, umjetnost i informiranje’ u Krapini. Tek 1993. godine Muzej postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Novi ‘Muzej krapinskih neandertalaca’ gradio se 11 godina, a otvoren je 27. veljače 2010. godine.
MUZEJSKA DJELATNOST
• Zbirke
Zbirke obuhvaćaju: geološku, paleontološku, zbirku eksperimentalne arheologije i zbirku skulptura.
Geološka i paleontološka zbirka oformljene su i sastavljene putem prikupljanja u Krapini i Zagorju te kroz razmjenu s muzejima diljem svijeta.
U samome muzeju, na nalazištu i u parku Hušnjakovo nalaze se 64 skulpture koje su izradili kipari i umjetnici iz cijeloga svijeta. Posebno se ističe centralna zbirka dermoplastičnih skulptura francuske Paleo-umjetnice Elisabeth Daynès koja ujedno čini glavni ekspozicijski sklop stalnog postava Muzeja.
Zbirka eksperimentalne arheologije ima ukupno 129 predmeta. Zbirka sadrži donirane predmete pokojnog Stjepana Vukovića, osnivača Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin, te začetnika eksperimentalne arheologije u Hrvatskoj. Sastoji se od Vukovićeve dokumentacije, njegovih ručnih izrađevina u kamenu i drvetu, te osmišljene eksperimentalne bušilice pomoću koje je radio brojne eksperimente.
• Izdavačka djelatnost
Muzej izdaje monografije, vodiče, knjige, kataloge.
Muzej posjeduje i knjižnicu dostupnu javnosti koja se nalazi u zgradi nekadašnjeg Kneippovog lječilišta i muzejsku trgovinu u samoj zgradi Muzeja.
Izvor
MKN PRESS
