ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE u Puli u najvećoj mjeri vrši arheološku djelatnost prikupljanja, obrade i prezentiranja arheološkog materijala i spomenika Istarskog poluotoka. Također brine o najznačajnijim spomenicima Pule – Amfiteatru i Augustovom hramu, zbirci u Franjevačkom samostanu, te arheološkim spomenicima okolice – Nezakciju.
Arheološki muzej Istre. Autor: Silvana Petešić.
POVIJEST MUZEJA
Inicijativa za stvaranjem muzejske zbirke u Puli potekla je od maršala Marmonta, koji je određeni broj pulskih kamenih spomenika prikupio i zaštitio pohranivši ih u Augustovom hramu 1802. godine (Matijašić 1994: 6, Ujčić 1997: 5). Otkriće brojnih nalaza u Nezakciju omogućilo je stvaranje zbirke unutar institucije Gradskog muzeja u Puli (Matijašić 1994: 10, 11, 12; Ujčić 1997: 5). Spajanjem zbirki Gradskog muzeja, Državne zbirke u gradu (koja je obuhvaćala kamene spomenike) i inventara porečkog Provincijalnog muzeja, započelo je djelovanje Kraljevskog muzeja Istre u današnjoj muzejskoj zgradi bivše Gimnazije (Ujčić 1997: 5). Nakon II svjetskog rata, Muzej započinje djelovanje kao Arheološki muzej Istre, a od 1973. godine s novim stalnim muzejskim postavom.
Opširnije o povijesti Muzeja
Prvi imenovani konzervator u Puli bio je Giovanni Carrara, čije ime danas nosi ulica u kojoj se nalazi Muzej (Matijašić 1994: 6). Osnutkom Istarskog društva za arheologiju i zavičajnu povijest (Società istriana di archeologia e storia patria) u Poreču 1884. godine, započelo je istraživanje Nezakcija, starog histarskog gradinskog naselja i rimskog municipija kod Valture (Vizače) (Matijašić 1994: 10). Otkriveni su arheološki artefakti (kameni, keramički i metalni nalazi), a poseban nalaz predstavljao je kameni spomenik s natpisom iz 3. stoljeća, s imenom grada: R(es) P(ublica) NES(actium), kojim je potvrđeno da se zaista radi o Nezakciju (Matijašić 1994: 11). Radi potrebe smještaja sve većeg broja nalaza, utemeljen je 1902. godine Gradski muzej u Puli (Museo Cvico della Città di Pola ), u za tu svrhu otkupljenoj zgradi u Grubišinoj ulici, a prvim ravnateljem imenovan je dr. Bernardo Schiavuzzi (Ujčić 1997: 5; Matijašić 1994: 11, 12). Anton Gnirs, zastupnik Austrijskoga arheološkog instituta za južnu Istru i kustos antičke zbirke u Puli, te konzervator Središnje komisije za istraživanje i očuvanje građevnih spomenika od 1902. godine za Pulu, Pazin i Rovinj, 1915. godine u Beču izdaje prvi opširniji vodič o antičkim spomenicima Pule i okolice pod nazivom Pola, ein Führer durch die antiken Baudenkmäler und Sammlungen (Flego 2001; Gnirs 1915). Godine 1925. utemeljen je Kraljevski muzej Istre (Il Regio Museo dell’ Istria) spajanjem zbirki Gradskog muzeja, Državne zbirke u gradu (koja je obuhvaćala kamene spomenike) i inventara porečkog Provincijalnog muzeja u današnjoj muzejskoj zgradi bivše Gimnazije (Ujčić 1997: 5). Muzej je za javnost otvoren 1930. godine, kada je tiskan vodič na talijanskom jeziku Brune Forlati Tamaro i Alberta Riccobonia pod nazivom Il R. Museo dell’ Istria in Pola (Ujčić: 1997, 5; Forlati Tamaro, Riccoboni: 1930). Osobe zadužene za Muzej u tom razdoblju bile su Bruna Forlati Tamaro, zatim Camillo De Franceschi, te Mario Mirabella Roberti (Matijašić 1994: 27). Na kraju II svjetskog rata, za vrijeme angloameričke uprave, mnogi predmeti ove izložbe preneseni su u Italiju, te se izložba morala zatvoriti (Ujčić 1997: 5). 1949. godine Muzej Istre počinje djelovati kao specijalizirani Arheološki muzej Istre, čiji je prvi ravnatelj (do 1967. godine) bio Boris Baćić, a 1961. godine, restitucijom dijela građe iz Italije, postavili su se temelji novom stalnom postavu Muzeja (Matijašić 1994: 28, 30; Ujčić 1997: 6). Dana 6. 11. 1973. otvorene su sve izložbene dvorane (Marušić 1994: 31; Ujčić 1997: 5).
Pula – Augustov hram. Autor: Silvana Petešić.
MUZEJSKA DJELATNOST
• Zbirke
Arheološki odjel obuhvaća Prapovijesnu, Antičku, Srednjovjekovnu i Novovjekovnu zbirku.
U prizemlju Muzeja nalazi se lapidarij s velikim brojem antičkih i manjm brojem reprezentativnih ranokršćanskih i srednjovjekovnih kamenih spomenika. Kameni spomenici izloženi su i na zidovima i hodnicima stepeništa te prvoga i drugog kata. Na prvom katu kronološki su izloženi prapovijesni artefakti, uz objašnjenja na jednostavnim likovnim panelima i legendama. Na taj način prezentirane su arheološke kulture od prapovijesti, preko neolitika i eneolitika, brončanog, do željeznog doba. Središnja prostorija posvećena je Nezakciju, histarskom gradu koji su pokorili Rimljani. Drugi kat nastavlja priču o željeznom dobu, ali iz perspektive Rimljana. Gotovo cijeli kat posvećen je antici, a posljednje dvije prostorije sadrže spomenike ranog kršćanstva i srednjeg vijeka Istre.
Izložbene dvorane ostale su u istom obliku kao i prije gotovo 40 godina. Kako je navedeno u Vodiču III, 1973. godine, kao dijelovi stalnog postava, prezentirani su nalazi s arheoloških lokaliteta Istre: ”pretpovijesnih spilja, gradina i nekropola, antičkih gospodarskih kompleksa, građevina i groblja, te sakralnih objekata ranokršćanskog i bizantskog razdoblja, vremena provale barbara i naseljavanja slavenskog življa u Istru” (Ujčić 1997: 5). Muzej vrši sustavna i brojna zaštitna istraživanja te obiluje materijalom koji treba prezentirati. Uokolo zgrade Muzeja nalazi se veliki broj kamenih ulomaka, a iza nje ostaci Malog rimskog kazališta, koji i danas povremeno vrši svoju antičku funkciju.
• Istraživačka djelatnost
Muzej provodi aktivnu istraživačku djelatnost, osobito zaštitnu, pod upravnim nadzorom i u suradnji s Ministarstvom kulture, Upravom za zaštitu kulturne baštine te nadležnom službom Konzervatorskog odjela u Puli.
Trenutno su aktivna dva projekta: realizacija arheološkog parka bazilike sv. Marije Formoze u Puli te Kunfini i zlamenja – oznake granica i međa u Istri od srednjeg vijeka do našeg doba.
• Izdavačka djelatnost
Izdavačka djelatnost Muzeja obuhvaća časopis Histria archaeologica (A2), serije Monografije i katalozi Arheološkog muzeja Istre, Katalozi pedagoške službe, Katalozi Arheološkog muzeja Istre te seriju Kulturno-povijesni spomenici Istre.
Fundus Knjižnice ostvaren je u početku otkupom i poklonima, a pokretanje vlastite izdavačke aktivnosti rezultiralo je razmjenom znanstvenih i stručnih publikacija s drugim institucijama u zemlji i inozemstvu, te danas fundus sadrži preko 40.000 svezaka (većinu čine svesci 840 naslova periodičnih publikacija). Poseban odjeljak Knjižnice čini zaklada ‘Dr. Branko Marušić’, oformljena u znaku zahvale višegodišnjem ravnatelju Muzeja i muzejskom znanstvenom djelatniku, dr. Branku Marušiću (1926. – 1991.). Krajem 2001. godine Knjižnica je obogaćena još jednom zakladom koju je Muzeju oporučno donirao dugogodišnji muzejski znanstveni djelatnik Štefan Mlakar (1913. – 2001.).
Muzej također ima Dokumentacijski odjel, Edukacijski odjel i Restauratorsko-konzervacijski odjel.
Literatura
Flego: 2002. Flego, Višnja. Hrvatski biografski leksikon.
Forlati Tamaro, Riccoboni: 1930. Forlati Tamaro, Bruna, Riccoboni, Alberto. Il R. Museo dell’ Istria in Pola. Pula, 1930.Gnirs: 1915. Gnirs, Anton. Ein Führer durch die antiken Baudenkmäler und Sammlungen. Wien, 1915.
Matijašić: 1994. Matijašić, Robert. ”Arheološki muzej Istre u Puli 1902-1982”, Histria archaeologica 13 – 14/1982 – 1983. Pula, 1994, 1-32.
Ujčić: 1997. Ujčić, Željko (ur.). Arheološki muzej Istre. Pula. Vodič III. Pula, 1997.
