by PRESS | Mar 17, 2017 | Arheološki muzej Istre, Časopisi, Muzeji, PRESS, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Objavljen je poziv za predaju radova za objavu u sljedećem broju časopisa Histria archaeologica, br. 47/2016, Pula 2017., s rokom predaje do zaključno 30. 5. 2017. god.
Predani radovi će biti lektorirani, recenzirani i prevedeni na engleski jezikk.
***
UPUTE AUTORIMA
Radovi se dostavljaju na papiru formata A4 s dvostrukim proredom u Times New Roman fontu, veličine 11 i na CD-u. Ilustracije se prilažu posebno (u jpg, rtf ili tiff obliku), s naznakom u tekstu gdje bi se u kontekstu trebale nalaziti i navedenom željenom veličinom ( ¼, ½ stranice, cijela stranica). Također moraju biti numerirane (Sl.1, T. IV) i popraćene odgovarajućim legendama, a treba izbjegavati podnumeraciju (npr. Sl.1a, T.Va). Molimo ne slati originalne crteže. Table se smještaju iza teksta i zauzimaju cijelu stranicu. Isprintati slike, table i grafove i poslati ih uz CD. Uz radove treba dostaviti ime i prezime, stručno zvanje i službenu adresu, uključujući i adresu elektroničke pošte. Također je potrebno priložiti i uvodni sažetak, ne više od 1200 znakova, napisan u kurzivu i jeziku članka, te popis od 5 do 10 ključnih riječi.
Literatura se navodi na tzv. Harvardskom stilu kako slijedi.
Harvardski stil (autor i godina izdanja, broj stranice) s popisom literature na kraju članka; npr. (Batović 1966, 32). Između godine i broja stranice stavlja se zarez. Ako se citira više autora, navode se po abecednom redu i razdvojeni točkom-zarezom; npr. (Andrič 2004, 32; Batović 1966, 18; Šimić 1995, 118).
Web izvori u tekstu
Ako se citira literatura sa Interneta: navodi se autor ili naziv organizacije i godina, ako je to poznato, a u literaturnom popisu daje se cijela referenca; ako autor nije poznat u tekstu se navodi Anonymous i godina kada je web stranica postavljena ili osvježena,npr (Anonymous, 2008). Ako ima više takvih citata onda se navodu, Anonymous i godina, pridružuje i redni broj, npr (Anonymous 3, 2008).
Primjeri za navode literature su dati niže. Provjeriti da li je popis literature kompletan, jer provjera točnosti navoda traži izuzetno puno vremena i uzrokuje odgodu datuma tiskanja.
Inicijale imena zaključiti točkom, i odvojiti razmakom, npr. Belošević, J., Miracle, P. T., NE Belošević, J. Miracle PT, itd.
Nazivi časopisa i serija moraju biti pisani u potpunosti, npr. «Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu», NE «VAMZ».
Dizertacije:
Karavanić, I. 1999. Šandalja II. Neobjavljena doktorska dizertacija, Sveučilište u Zagrebu.
Ili
Bottema, S. 1974. Late Quaternary Vegetation History of North-Western Greece. Unpublished PhD thesis, University of Groningen.
Članak u časopisu:
Cruise, G. M. 1990. Pollen stratigraphy of two Holocene peat sites. Review of Paleobotany and Palynology 63, 299–313.
Knjiga:
Lamb, H. H. and Tessier, L. 1987. Weather, Climate and Human Affairs. London, Routledge.
Knjiga s urednikom:
Fairbairn, A. S. (ed.) 2000. Plants in Neolithic Britain and Beyond. Oxford, Oxbow.
Poglavlje knjige:
Foster, I. D. L. and Grew, R. 1990. Magnitude and frequency of sediment transport in the Po valley. In J. Boardman (ed.), Soil Erosion of Agricultural Land, 36–56. New York, Wiley.
Poglavlje knjige s više urednika:
Frayer, D. W. 1997. Ofnet: evidence for a Mesolithic massacre, in D. L. Martin and D. W. Frayer (eds.), Troubled Times: Violence and Warfare in the Past, 181-216. Amsterdam, Gordon and Breach.
Poglavlje knjige ako je urednik nepoznat:
Serre-Bachet, F., Guiot, J. and Tessier, L. 1992a. La dendroclimatologie; pour une historie du climat. In Les veines du temps. Catalogue d’exposition, 93–119. Paris, Musée du Monde.
Znanstveni i stručni rad u konferencijskom zborniku
Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov rada, Urednik ili naziv organizacije, Naslov zbornika ili naziv konferencije, Mjesto održavanja koferencije, Datum održavanja, Mjesto izdavanja: Nakladnik, stranice od – do.
Diplomski rad, magistarski rad i disertacija
Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov rada, Vrsta rada, Fakultet, Sveučilište.
Elektroničke knjige
Pri navođenju elektroničkih izdanja knjiga potrebno je navesti sljedeće podatke:
Za e – knjigu koja se nalazi na objavljenom CD ili DVD mediju:
Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov knjige, [CD ili DVD], Izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), Mjesto izdavanja e – knjige: Izdavač.
Za e – knjigu kojoj smo pristupili preko baze podataka:
Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov knjige, [e – book], Izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), Mjesto izdavanja e – knjige: Izdavač, pristupljeno preko Naziv baze podataka, <URL za tu e – knjigu>, [datum pristupa].
Elektronički oblik članaka objavljenih u znanstvenim i stručnim časopisima
Autor, Inicijal(i), (Godina), Naziv članka, Puni naziv časopisa, [vrsta medija], Volumen (broj), stranice, <raspoloživo na: URL>, [datum pristupa].
Citiranje web izvora
Prilikom navođenja Web izvora navodi se sljedeće:
Autor, Inicijal(i)., (Godina objave), Naslov dokumenta ili stranice. [medij], <raspoloživo na: URL sadržaja>, [datum pristupa sadržaju].
Prispjele znanstvene odnosno stručne radove Uredništvo šalje dvojici recenzenata na ocjenu i predlaganje kategorija. Ako oni predlože izmjene, dopune i sl., kopije recenzija šalju se autorima na usvajanje. Autor je u potpunosti odgovoran za sadržaj svog rada.
Uredništvo
Izvor
AMI PRESS
by PRESS | Feb 21, 2017 | Arheološki muzej Istre, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Istre srdačno poziva 24.02.2017. godine u 12 sati u Galeriju C8, Carrarina br. 8 u Puli, na otvaranje izložbe „Izrada i pečenje keramike na neolitički način“. Autor izložbe je arheolog i viši kustos Arheološkog muzeja Istre, Romuald Zlatunić.
U suradnji s keramičarkom Marinom Orlić, Romuald Zlatunić nastojao je rekonstruirati tehnološki proces nastanka i pečenja keramičkih posuda u neolitičkom razdoblju Istre. Cijeli proces zabilježila je kamera Kristijana Burlovića čiji će dokumentarni film biti prikazan na izložbi.
Posjetitelji će moći vidjeti keramičke posude nastale u suvremenom vremenu kao rezultat analiza ulomaka neolitičke keramike i korištenja različitih etnoarheoloških i antropoloških podataka o tradicionalnom lončarstvu na različitim prostorima.
Eksperimentalni proces izrade keramičkih posuda trajao je osam mjeseci tijekom 2009, 2014. i 2015. godine, a sastojao se od vađenja prirodnog zemljanog sedimenta, oblikovanja glinene smjese, ukrašavanja posuda i figurica, te njihovog pečenja na otvorenom.
Izložba se može pogledati od 24.02.2017. do 04.04. 2017. Ulaz je slobodan.
Izvor
AMI PRESS
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jan 1, 2017 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Časopisi, Istaknuto, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Istre u Puli, Pula, 2016.
AMI
Web
Glavni i odgovorni urednik: Darko Komšo
Uredništvo: Adriana Gri Štorga, Kristina Mihovilić, Biba Teržan, Katarina Zenzerović
Recenzenti: Ana Azinović Bebek, Jasmina Beneta, Višnja Bralić, Marija Buzov, Marko Dizdar, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Boris Kavur, Siniša Krznar, Jagoda Mardešić, Robert Matijašić, Marina Milićević-Bradač, Preston Miracle, Emil Podrug, Siniša Radović, Ivan Stevović, Maja Velicogna Novoselac, Jakov Vučić, Dario Vujević, Zrinka Znidarčić
Prijevod na engleski: Neven Ferenčić, Zrinka Premužić
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 299
ISSN 0350-6320
Cijena: 70 kn
Histria Archaeologica 46/2015
Galerija fotografija [foto: VJB]
Popis članaka
Str. 5 – 24
Ivor JANKOVIĆ, Darko KOMŠO, James C. M. AHERN, Rory BECKER, Katarina GEROMETTA, Sanjin MIHELIĆ, Krunoslav ZUBČIĆ
Arheološka istraživanja u Limskom kanalu 2014. i 2015.
Lokaliteti Romualdova pećina i Abri Kontija 002, Pećina kod Rovinjskog Sela, Lim 001 i podvodni pregled Limskog kanala
Rad donosi rezultate arheoloških istraživanja provedenih tijekom 2014. i 2015. godine na četiri lokaliteta na području Limskog kanala u Istri. Istraživanja su dio projekta Hrvatske zaklade za znanost ‘Arheološka istraživanja kasnog pleistocena i ranog holocena na prostoru Limskog kanala’ (ARCHAEOLIM). Terenski rad proveden je na četiri lokaliteta: Romualdovoj pećini, Abri Kontija 002, Pećini kod Rovinjskog Sela i Lim 001. Nadalje, tijekom 2015. godine proveden je podvodni terenski pregled dijela Limskog kanala te geoarheološka uzorkovanja i geofizička mjerenja.
Str. 25 – 74
Ida KONCANI UHAČ, Maja ČUKA
Doprinos poznavanju podmorskog eneolitičkog nalazišta u uvali Zambratija
U podmorju uvale Zambratija (Umag) nalazi se potopljeno nalazište iz razdoblja ranog eneolitika, koje se pripisuje tzv. nakovanskoj kulturi. Nalazište se nalazi na dubini od -2.40 do -3.10 m, a dosad prikupljeni arheološki podaci upućuju da se najvjerojatnije radi o sojeničarskom naselju, koje je bilo smješteno u prirodnoj geološkoj depresiji. Od otvorenog mora bilo je odijeljeno prirodnim vapnenačkim hrptovima.
Str. 75 – 98
Martina BLEČIĆ KAVUR, Darko KOMŠO
Tajni grad – grad tajni
Oporovina i sustav špilja u kanjonu Lovranske Drage
Predstavljaju se arheološka istraživanja špiljskog kompleksa u kanjonu rječice Medvejica, odnosno doline Lovranske Drage, provedena tijekom 2006. godine. Rasprava se temelji na usporednoj analizi i vrednovanju rezultata prethodnih istraživanja s novoprikupljenim podacima. Bit će riječi o zabilježenih 14 špilja i abrija, u kojima je registrirana antropogena djelatnost. Najveća pozornost posvećena je istraživanju središnjeg špiljskog objekta Oporovine, gdje su istražene dvije sonde. Kronološki gledano, tijekom razdoblja kasnog neolitika i eneolitika kao sezonsko stanište korite se špiljski objekti smješteni na istočnoj strani kanjona, oko Oporovine. Na zapadnoj strani kanjona, Vrtaška peć 1 koristila se povremeno i privremeno tijekom brončanog doba, kada se život nastavio i u samoj Oporovini. Prava kulturološka metamorfoza špiljskog sustava zbiva se od kraja 4. pa do 6. stoljeća,kada se starosjedilačko romansko stanovništvo, vjerojatno iz obližnje Lauriane, ondje sklanjalo u nemirnim vremenima. Stvaranjem ‘zgrade’ velikih dimenzija u Oporovini te uređenjem drugih, manjih špiljskih objekata taj izuzetan, brižno planiran špiljski naseobinski kompleks odigrat će važnu ulogu kasnoantičkog refugija.
Str. 99 – 108
Darko KOMŠO, Ivor KARAVANIĆ, Jacqueline BALEN
Stijenska umjetnost u pripećku na plaži Povilac kod Selca – prapovijesna slikarija ili recentni falsifikat
U ovom članku objavljujemo slikarije koje se nalaze u jendom pripećku kod Selca. Ne postoje bitne sličnosti povilačkih slikarija s onima na drugim nalazištima. Najvjerojatnije su recentna tvorevina, nastala najviše prije nekoliko desetljeća. Premda su slikarije potpuno uništene atmosferilijama, njihove fotografije, čiji izbor ovdje objavljujemo, vjerno su svjedočanstvo i dokumentacija tog nalazišta.
Str. 109 – 148
Astrid Mirjana MAJKIĆ
Oslikana žbuka iz rimske vile na poluotoku Sorna kraj Poreča
U ovom članku obrađuju se ulomci oslikane žbuke iz rimske vile smještene na prevlaci poluotoka Sorna južno od Poreča. Očuvani dekor pripadao je zidnoj i stropnoj površini te otvorima. Jedini figurativni prikaz koji je skoro u potpunosti očuvan pripada stropnoj dekoraciji, a prikazuje krilatog Erota. Uglavnom su očuvani malobrojni ulomci koji pripadaju jednoj cjelini. Stropni ulomci ukrašeni su linearnim trakama koje imitiraju čipkastu borduru, vegetabilnim viticama i motivom kružnica koje se presijecaju. Zidnoj dekoraciji pripadaju ulomci s prikazom imitacije stupova na crvenoj i žutoj podlozi te imitacija mramora. Arheološki kontekst nije moguće identificirani, budući da rimska vila nije u potpunosti istražena te nema podataka o namjeni prostora kojem su navedeni ulomci pripadali.
Str. 149 – 168
Astrid Mirjana MAJKIĆ, Đeni GOBIĆ-BRAVAR
Idejna rekonstrukcija podnih, zidnih i stropnih dekoracija rimske vile na lokalitetu Sorna
U ovom ćemo se članku osvrnuti na istraživanje materijalnih ostataka podnih, zidnih i stropnih dekoracija s lokaliteta Sorna kraj Poreča, kao i na dokumentacijsko istraživanje podataka zabilježenih tijekom arheoloških iskopavanja lokaliteta. Detaljno su obrađeni ostaci oslikanih žbuka i mramornih oplata, dok su mozaične površine obrađene isključivo uvidom u dostupnu fotografsku dokumentaciju. Namjera je članka ponuditi moguću interpretaciju izgleda podnih, zidnih i stropnih dekoracija antičke vile na poluotoku Sorna bazirajući se na postojećim ulomcima, dokumentaciji i paralelama sa sličnim dekoracijama u rimskim vilama diljem carstva. Predložene su interpretacije, naravno, idejne i svakako podložne reinterpretaciji i dopuni.
Str. 169 – 194
Vendi JUKIĆ BUČA
Svjetiljke iz gornjih slojeva lokaliteta u četvrti sv. Teodora u Puli
Keramičke svjetiljke prezentirane člankom potječu iz gornjih slojeva lokaliteta u četvrti sv. Teodora u Puli, gdje je između 2005. i 2009. godine provođeno zaštitno arheološko istraživanje. Stratigrafska jedinica unutar koje su pronađene ove svjetiljke nalazi se iznad antičkog sloja, ali je poremećena naknadnim intervencijama te su se u istom sloju našle antičke i kasnoantičke svjetiljke. Ovim člankom obrađene svjetiljke mogu se tipološki odrediti kao one s volutama, s okruglim nosom, s radioničkim pečatom (Firmalampen) i kasnoantičke (‘afričke’) svjetiljke.
Str. 195 – 240
Damir DEMONJA
Elementi arhitekture franjevačkih crkava građenih do kraja 16. stoljeća u Istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva
Franjevačke crkve u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Lošinju, Rabu i Pagu), građene do kraja 16. stoljeća, arhitektonska su ostvarenja određenog arhitektonskog zadatka prema unaprijed uspostavljenim i podržavanim načelima. Ona su, pak, temeljena na prostornim i konstrukcijskim rješenjima, a njihova jasnoća proizlazi iz ekonomičnosti i osjetljivosti za detalje. Stoga usredotočenost na elemente arhitekture, koje obilježava čistoća oblikovanih detalja, pa i one malobrojnije, naglašenije plastičke ili dekorativne obrade, nije bila primjerena, nije im bila posvećivana dovoljna pozornost. Pri preciznijim datiranjima franjevačkih crkava na obrađivanom prostoru elementi arhitekture nisu uzimani u obzir u većoj mjeri, tek su u rijetkim slučajevima posebno izdvajani i tumačeni, jer su se datacije izvodile poglavito temeljem arhivskih podataka. Upravo zbog toga što su građene prema usvojenoj ideji koja se ne može dovoditi u vezu sa stilovima, u ovome članku obrađene franjevačke crkve, ali i općenito, isključuju u većoj mjeri stilske kategorije pa elementi arhitekture nisu imali onoliku važnost kao u drugim crkvama. Međutim, analiza elemenata arhitekture franjevačkih crkava u istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva omogućava stvaranje slike o njihovoj ulozi i značenju u okvuru stilsko-kronološkog razlikovanja.
U ovome radu analizirat će se elementi arhitekture: ziđe i ostaci podziđa, potpornjaci, vijenci, prozori, portali, prozorske ruže (rozete), trijumfalni lukovi, svodovi, rebra i konzole na franjevačkim crkvama građenim ado kraja 16. stoljeća u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Lošinju, Rabu i Pagu): crkvama sv. Franje u Puli i Poreču i crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije u Pazinu, crkvi sv. Franje na Krku, crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije na Košljunu, crkvi sv. Marije Magdalene u Portu (Krk), crkvi sv. Marije u Glavotoku (Krk), crkvi sv. Franje u Cresu, crkvi sv. Franje u Nerezinama (Lošinj), crkvi sv. Bernardina u Kamporu(Rab), crkvi sv. Franje u Komrčaru (Rab) i crkvi sv. Frane u Pagu. Analizom nabrojanih elemenata arhitekture pokazat će se njihova arhitektonska i stilska razrada (vrsnoća) te u kojoj mjeri su oni primjenjivi u preciznijiem datiranju franjevačkih crkava obuhvaćenih ovim radom.
Str. 241 – 270
Tatjana BRADARA, Petra RAJIĆ ŠIKANJIĆ, Zrinka PREMUŽIĆ
Kapitularna dvorana franjevačkog samostana u Puli
Arheološka i antropološka istraživanja
Kapitularna dvorana crkve i samostana sv. Franje u Puli najpoznatija je po rimskom mozaiku datiranom u 2.-3. st. poslije Krista, a pronađenom u istraživanju 1963. godine. Od 2011. do 2014. godine arheološki se istraživala cijela dvorana, osim dijela s mozaikom, koji zauzima skoro četvrtinu prostorije. Tijekom istraživanja ispod recentnog su poda pronađeni mnogobrojni ostaci pokojnika, koji su bili položeni na antičku arhitekturu.
Str. 271 – 280
Andrea SARDOZ
Bikonična posuda – kada rekonstrukcija i zašto, a na kraju i kako
U ovom se članku razlaže kada i što rekonstruirati kada za restauraciju predmeta nisu udovoljeni minimalni osnovni preduvjeti koje nalaže struka. Prilikom rada na bikoničnoj posudi provedena je konzervacija i restauracija. konzervacija je podrazumijevala dokumentaciju, analizu, čišćenje i stabilizaciju predmeta, a restauracija nadogradnju nedostajućih dijelova. Osnove restauracije keramike nalažu da se rekonstrukcija ne započinje prije prehodne konzervacije. Keramičke posude kojima nedostaje veliki dio (više od 60% cjeline) u teoriji se ne bi trebale podvrgavati restauraciji, ali konzervaciji bi trebale. U ovom slučaju posuda je rekonstruirana u dogovoru s odgovornom kustosicom, zbog jedinstvenosti ornamenta i finoće te završne obrade keramike. Sama restauracija posude predstavljala je pravi izazov zbog njenog specifičnog oblika i ornamenata. U obradi rekonstruiranog dijela restauratorica je koristila suvremene alatke, te zbog toga nije bilo jednostavno ‘imitirati’ ručni i detaljni rad prapovijesnog autora.
Str. 281 – 296
Monika PETROVIĆ, Tea ZUBIN FERRI
Sentimentalni rezovi iz 19. stoljeća
Restaurirana slika izrađena od kose na staklu
U ovom članku se daje kratki povijesni osvrt na predmete izrađene od kose, tehnike rada s organskim materijalom (kosom) te kemijska analiza veziva. Zatim se opisuje predmet i zatečeno stanje te postupci konzervatorsko-restauratorskih zahvata čišćenja, integracije, nadogradnje, konsolidacije i retuša.
Str. 297 – 299
Upute autorima
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Zagreb, 20. 12. 2016.
